Demokratski savez Hrvata u Vojvodini visoko pozitivnim ocjenjuje nedavni dvodnevni službeni posjet predsjednika Republike Srbije Aleksandra Vučića Republici Hrvatskoj, čiji je domaćin bila predsjednica Kolinda Grabar Kitarović.               

 

                       

Takvo stanovište DSHV temelji ne samo na činjenici potrebe za otvorenom komunikacijom i suradnjom između najviših predstavnika vlasti dviju susjednih i proeuropski opredijeljenih država, čega je bolno nedostajalo u proteklih nekoliko godina, nego još više zbog naravi poruka koje su se tijekom posjeta čule, pozitivnih gesta koje su bile priređene te obostrane iskazane spremnosti za rješavanjem svih otvorenih pitanja koja opterećuju odnose Hrvatske i Srbije, pa tako i položaja nacionalnih manjina – Hrvata u Srbiji i Srba u Hrvatskoj. U tim okvirima i s takvim ishodima, unatoč nerazumijevanjima, pa i protivljenju dijela javnosti i političkih partija u objema državama, ovaj se odlično organiziran posjet mora okarakterizirati državničkim, a inicijatorici susreta, predsjednici Republike Hrvatske Kolindi Grabar Kitarović, i srdačno čestitati na hrabrosti i uspješnom domaćinstvu! Jer, ovaj posjet, koji se dogodio u pravom trenutku, vjerojatno ima status ključnoga u najnovijem „resetovanju“ ukupnih hrvatsko-srpskih odnosa. Hrvati u Vojvodini, to jest Srbiji, zadovoljni su i stoga što je jedan od njihovih narodnih prvaka, predsjednik Demokratskog saveza Hrvata u Vojvodini Tomislav Žigmanov, bio sastavnim dijelom službenog izaslanstva Republike Srbije. Na taj način, na simboličkom planu, priznata je važnost političkog predstavnika hrvatske zajednice ne samo kada je riječ o mjestu koje on zauzima u Republici Srbiji, nego koje treba imati i u ukupnim međudržavnim hrvatsko-srpskim odnosima. 

Također, kao član službenog izaslanstva, Tomislav Žigmanov je svojim sudjelovanjima na bilateralnim susretima i razgovorima tijekom Vučićevog posjeta Zagrebu bio u prilici izravno iznijeti većinu izazova i glavninu problema s kojima se suočavaju Hrvati u Srbiji – od pitanja zajamčenih mandata i razmjerne zastupljenosti Hrvata u državnoj upravi, preko problema u ostvarivanju manjinskih prava, pa do nerazvijene komunalne infrastrukture i povrata imovine, prije svega Hrvatskog doma u Srijemskoj Mitrovici. To je privuklo ne samo posebnu pozornost predstavnika obaju državnih izaslanstava, nego su dobivena i čvrsta obećanja od strane predsjednika Republike Srbije Aleksandra Vučića da će se u Srbiji posvećeno raditi na njihovom otklanjanju i pozitivnom rješavanju, izričito spomenuvši okončanje poslova oko otkupa dijela rodne kuće bana Josipa Jelačića u Petrovaradinu, povećanje financijskih sredstava za rad hrvatskih kulturnih udruga, poboljšanje komunalne infrastrukture u naseljima u kojima u većem broju žive Hrvati te uključivanje političkih predstavnika Hrvata u procese donošenja odluka. Kao posebno vrijednu gestu ocjenjujemo upućeni poziv predsjednika Vučića na službeni razgovor Tomislavu Žigmanovu za sljedeći tjedan, na kojemu će biti riječi o ukupnom rješavanju problema i poboljšanju društvenog položaja Hrvata u Srbiji.   

 

Tomislav Žigmanov, predsjednik 

Priopćenje DSHV za medije 

U svoje osobno ime i u ime Demokratskog saveza Hrvata u Vojvodini pozdravljam usvajanje Strategije Europske unije o Zapadnom Balkanu. Mišljenja smo kako je riječ o zaista važnom dokumentu koji istinski svjedoči o posvećenosti Europske unije ovom dijelu Jugoistočne Europe             

 

 

Strategija Europske unije o Zapadnom Balkanu jest dokument koji konkretnim mjerama i preporukama ruši pogrešne predodžbe o tzv. zamoru proširenja i o navodnoj nespremnosti europske obitelji da u svoje redove primi nove članove.  I ovom prilikom napominjemo da je jedna od temeljnih odrednica svake vlade Republike Srbije od 2000. članstvo u Europskoj uniji, a DSHV kao stranka hrvatske nacionalne manjine u potpunosti je posvećen procesu EU integracija Srbije. Posebno želimo istaknuti da je DSHV u tom procesu uvijek nastojao biti konstruktivnim partnerom svim relevantnim institucijama te da je stalno ukazivao na važnost ovog kompleksnog procesa.  Premda su u ovom procesu učinjeni značajni pomaci, napose kada je u pitanju gospodarska suradnja te reforma javne uprave, DSHV ponovno mora upozoriti i na probleme s kojima se nacionalne zajednice, uključujući i hrvatsku, i dalje susreću. Ovo se napose čini važnim ukoliko se ima u vidu da na mnoge od tih problema u samom dokumentu ukazuje i Europska komisija. Naime, ona u ovome dokumentu konstatira kako će sve buduće članice dosljedno morati ispuniti Kopenhaške kriterije, pa i one koji se odnose na nacionalne manjine. Ovo je za hrvatsku zajednicu bitno jer će se na taj način riješiti ozbiljni problemi s kojima se suočava, kao što su isključivanje Hrvata u Srbiji iz procesa donošenja odluka, te neadekvatna integracija hrvatske manjine u srbijansko društvo. I pitanje bilateralne suradnje te ispunjavanje preuzetih obveza iz međudržavnih ugovora istodobno je za nas veoma važno – skoro dva desetljeća ne postoji politička volja da se hrvatskoj manjini osigura institut zajamčenih mandata u predstavničkim tijelima na svim razinama vlasti, kao što je to uradila Republika Hrvatska spram srpske manjine. Također, pitanja suočavanja s prošlošću te tranzicijska pravda i procesuiranje zločina nad vojvođanskim Hrvatima kao i obilježavanje mjesta njihova stradanja i dalje ostaju otvororena. Dužnost nam je podsjetiti kako sve navedeno spada u skupinu neriješenih pitanja između matične nam idomicilne države, te predstavlja zapreku u nastavku regionalne suradnje, koju zajedničkim djelovanjem trebamo ukloniti.  U kontekstu usvajanja Strategije Europske unije o Zapadnom Balkanu posebno nas ohrabruje i reagiranje predsjednika Vlade Republike Hrvatske Andreja Plenkovića u vidu nastavka pružanja potpore Republike Hrvatske budućim članicama, uključujući i Srbiju. Više no hrabri činjenica da su svi hrvatski europarlamentarci dali snažnu potporu usvajanju Strategije, te da su se svi zastupnički klubovi bez obzira na ideološka pozicioniranja, usuglasili da je na ovaj način sama Unija riješila uključiti Zapadni Balkan u svoju budućnost, sigurnost i perspektivu.  Na koncu ističemo kako hrvatska manjina nastoji i dalje biti konstruktivnim partnerom u eurointegracijskim procesima Srbije, jer kao nova nacionalna manjina, koja je pred izazovima izgradnje vlastitih kapaciteta i institucija, proces europskih integracija vidi kao ključni društveni događaj za demokratsku konsolidaciju i vladavinu prava u Srbiji. Ujedno, zatvaranjem pregovaračkog poglavlja 23, Hrvati u Srbiji vjeruju da će sustavno i pravično urediti i vlastiti položaj kao nacionalne manjine integrirane u srbijansko društvo.  

 

Tomislav Žigmanov, predsjednik