U sklopu "Dužijance 2022". održao se prvi dio manifestacija XV. festivala dječjeg stvaralaštva „Dužijanca malenih”, u organizaciji HKC „Bunjevačko kolo”.  

Mons. Sjepan Beretić je predstavio bandaša i bandašicu te malog bandaša i bandašicu 112. Dužijance - Dužijance 2022.  

Dužijanca se u Subotici proslavlja 112 godine, a kao obiteljski običaj u narodu je prisutna i nekoliko stoljeća. Dužijanca kao obiteljska svečanost održavala se u vrijeme dok se živjelo u velikim obiteljskim zajednicama. Za žetve („risa“) žeteoci („risari“) mukotrpno su ručno kosili a žene i djevojke („risaruše“, „rukovetačice“) vezivale snoplje („rukovetale“).  

Priopćenje za javnost Hrvatske udruge „Josip Vuković Đido“ iz Subotice:  

Donošenjem novog zakona o pravima i zaštiti nacionalnih manjina, hrvatskoj je nacionalnoj manjini konačno priznat status manjine u Srbiji i samim tim i pravo na školovanje na materinskom jeziku. Tako je školske 2002./2003. došlo do otvaranja prvih odjela na hrvatskom jeziku.  

Ove godine nas od 1. do 31. listopada očekuje popis stanovništva u Republici Srbiji. Ovo je prigoda da se podsjetimo da je prema posljednjem popisu stanovništva u Srbiji održanom 2011. godine, 57.900 osoba se izjasnilo kao Hrvati (12.702 osobe manje nego 2002. godine; udio Hrvata u ukupnom broju stanovnika s 0,94 % pao je na 0,81%.  

Ni jedan medij na hrvatskom jeziku ne može biti „višak. U 84 broju mjesečnika Hrvatske novine koji vam je dostižan ovdje u pdf u sadržaju Hrvatske novine i na portalu između ostalog možete pročitati: 

Privitci:

Hrvatske novine broj 84

[ ]

5451 kB

2022-04-16 11:33

U 83 broju mjesečnika Hrvatske novine broju koji vam je dostižan ovdje na portalu između ostalog možete pročitati:   

Privitci:

83 broj Hrvatske novine.pdf

[ ]

7140 kB

2021-11-20 20:54

U pripremi je ovogodišnje, srpanjsko okupljanje  sudionica Revije uz predstavljanje iseljeničkih društava i zajednica iz kojih dolaze. Otvorene su prijave za 9. Reviju tradicijske odjeće i izbor najljepše Hrvatice u narodnoj nošnji izvan Republike Hrvatske koja će se održati od 4. do 9. srpnja u Tomislavgradu. 

Sveučilišna škola hrvatskoga jezika i kulture namijenjena je mladeži hrvatskoga podrijetla i svim drugim studentima koji žele upoznati Hrvatsku, steći ili proširiti svoje znanje o njoj, naučiti ili usavršiti hrvatski kao ini jezik (J2). Sastoji se od akademske nastave jezika u organizaciji Sveučilišta u Zagrebu te programa kulture u organizaciji Hrvatske matice iseljenika. 

Priopćenje za javnost Zajednice protjeranih Hrvata iz Srijema, Bačke i Banata: Podrška skupu PAMTIMO nevladinih udruga u Beogradu prigodom 30 godina od Šešeljevog poziva na protjerivanje  hrvatskog stanovništva u Hrtkovcima  

Nije produžena odluka o privremenom ograničavanju prelaska preko graničnih prijelaza koja je bila važeća do 30. travnja, što znači da su ukinuta ograničenja za ulazak u Hrvatsku.  

Zaštitnik građana je po pritužbi Nacionalnog saveta hrvatske nacionalne manjine u Republici Srbiji zbog diskriminacije i negiranja hrvatskog jezika pokrenuo postupak kontrole pravilnosti i zakonitosti rada Ministarstva prosvete, nauke i tehnološkog razvoja i Zavoda za unapređivanje obrazovanja i vaspitanja Republike Srbije.  

Na izjavu predjsednika Hrvatske Zorana Milanovića, u kojoj Bunjevce naziva Hrvatima, reagirao je Mirko Bajić, predsjednik Saveza bačkih Bunjevaca, koji navodi da je reč o neprimernom istupu.  

Dan državnosti Republike Hrvatske već tradicionalno, po petnaesti puta uzastopce, obilježen je u Zemunu, gdje je u četvrtak, 27. svibnja 2021. godine u crkvi Uznesenja Blažene Djevice Marije, održano svečano euharistijsko slavlje za Domovinu i prigodan kulturno umjetnički program.  

Ministarstvo vanjskih poslova Srbije najoštrije je 21. travnja osudilo skidanje zastave Hrvatske s rezidencije hrvatskog veleposlanika u Beogradu, Hidajeta Biščevića.  

Tradicionalna manifestacija   „1. svibanj na Paliću – Prvosvibanjski Uranak“ na Paliću organizirala se po 37. put ove godine

Slovenija, delovi Hrvatske i Vojvodina, teritorije koje su pripadale bivšoj Monarhiji, prednjačile su po ulasku u novu jugoslovensku državnu zajednicu po stepenu industrijskog razvitka. Bačka, Banat i Baranja, po rezultatima popisa iz 1921. godine, imale su i najveći procenat gradskog stanovništva – 30,68. Subotica je bila jedan od najvećih gradova u novoj državi.  

Ovogodišnja proslava Dana grada Subotice je započela 4. Subotičkim polumaratonom koji se održao 29. Kolovoza, na kom je sudjelova više od 1.500 trkača iz 17 država. Na maratonu su se natjecali na utrkama na 5., 10. i 21.5 kilometara, održane su i dječje utrke.  

Podizanjem gradskog barjaka i svečanom sjednicom Skupštine grada, na kojoj su uručene diplome i plakete zvanja Počasni građanin i priznanja „Pro urbe“, obilježen je Dan grada Subotice koji je odlukom Marije Terezije 1. rujna 1779. godine postao slobodnim kraljevskim gradom.

U sklopu regionalnog projekta „Jačanje otpornosti starijih osoba i osoba s invaliditetom tijekom COVID-19 i budućih kriza“, koji koordinira Crveni krst Srbije, a uz podršku Europske unije, Austrijske razvojne agencije i Austrijskog Crvenog krsta, NOOIS pokrenula je pozivni centar za pružanje psihološke prve pomoći, informiranja i psihosocijalne podrške osobama s invaliditetom.  

Uz sve ostalo, WHO ističe i one 'barijere u stavovima' medicinskog osoblja koje dovode do diskriminacije koja ozbiljno utječe na prava osoba s invaliditetom  

U svijetu je oko 240 miliona djece sa smetnjama u razvoju; Moramo ih vidjeti, uračunati i uključiti  

Udruženje slepih i slabovidih Subotice je 21 kolovoza na Paliću svečano obelježilo jubilej sedamdeset godina postojanja.Savez slepih i slabovidih Srbije ponosi se ovom organizacijom