U Hrvatskom saboru održana tematska sjednica “Hrvatska manjina u Europi”

IZ HRVATSKE
Typography

Predstavnici hrvatske nacionalne manjine iz deset zemalja govorili su o aktualnom položaju i izazovima, ali i o postignućima te perspektivi hrvatske nacionalne manjine u zemljama iz kojih dolaze  

U Hrvatskom saboru u četvrtak, 5. ožujka 2020. godine, održana je tematska sjednica “Hrvatska manjina u Europi”.
Sjednicu su otvorili potpredsjednik Hrvatskog sabora Željko Reiner, predsjednik Odbora za Hrvate izvan Republike Hrvatske, saborski zastupnik Božo Ljubić te državni tajnik Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske Zvonko Milas, a nazočili su joj predstavnici hrvatske nacionalne manjine iz deset zemalja, članovi Odbora za Hrvate izvan Republike Hrvatske Hrvatskog sabora, saborski zastupnici te predstavnici tijela državne uprave i javnih institucija. 
Ljubić je u svom izlaganju istaknuo činjenicu kako nakon osamostaljenja Hrvatska kontinuirano bilježi napredak u ostvarivanju prava i davanju podrške hrvatskoj nacionalnoj manjini u Europi, uspostavljenjem sveobuhvatnog institucionalnog okvira za rješavanje pitanja koja se tiču Hrvata koji žive izvan Republike Hrvatske, posebice pitanja hrvatske nacionalne manjine, što je, kako je rekao, posebno vidljivo u posljednje četiri godine. -Ova tematska sjednica jedna je u nizu održanih tematskih sjednica Odbora koje su organizirane u zadnje tri i pol godine i koje o tome svjedoče, rekao je Ljubić. Naglasio je kako je cilj ove sjednice da se od predstavnika hrvatske nacionalne manjine u Europi čuju problemi i izazovi s kojima se susreću te pronaći najbolje prijedloge za njihovo rješavanje na temelju kojih će se donijeti zaključci koji će biti upućeni na razmatranje i usvajanje svim nadležnim državnim institucijama.
Sudionike je u ime predsjednika Hrvatskoga sabora Gordana Jandrokovića pozdravio potpredsjednik Hrvatskoga sabora akademik Željko Reiner koji je istaknuo kako se razina manjinske zaštite smatra izrazom demokratičnosti neke države. -Republika Hrvatska zasigurno prednjači u Europi kad je u pitanju zaštita prava nacionalnih manjina. Stoga je Hrvatskoj izuzetno važno da je pitanje hrvatske manjine u 12 europskih zemalja visoko na dnevnom redu tih država, rekao je Reiner. Napomenuo je kako je nužno riješiti pitanje priznavanja hrvatske nacionalne manjine u Republici Sloveniji te dodao kako je i osobno o tom pitanju u više navrata razgovarao s predsjednicima slovenskog parlamenta. -Također, Hrvatska se već dulje vrijeme zalaže da predstavnik Hrvata u mađarskoj Narodnoj skupštini ima pravo glasa, a ne da bude predstavljen samo na razini glasnogovornika bez prava odlučivanja u parlamentu, kazao je Reiner.
 
Predstavnici hrvatske nacionalne manjine iz Austrije, Bugarske, Crne gore, Češke, Italije, Mađarske, Rumunjske, Sjeverne Makedonije, Slovenije i Srbije govorili su o aktualnom položaju i izazovima, ali i o postignućima te perspektivi hrvatske nacionalne manjine u zemljama iz kojih dolaze, stavivši poseban naglasak na aktivnosti Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske kojima se nastoje stvoriti što bolji uvjeti za poboljšanje njihovog položaja i svakodnevnog života. 
Naglašeno je kako u nekim zemljama hrvatska nacionalna manjina uopće nije priznata kao nacionalna manjina, a to se prije svega odnosi na položaj i status hrvatske nacionalne manjine u Sloveniji, Bugarskoj i Sjevernoj Makedoniji. U nekim zemljama hrvatska manjina priznata je djelomično, samo kao jezična manjina, kao što je primjerice slučaj u Italiji, dok je u dijelu zemalja hrvatska nacionalna manjina priznata, ali se ne provodi međudržavni sporazum kao što je to slučaj u Srbiji. To se, kako je rečeno, prvenstveno odnosi na nerealizirane stavke sporazuma koje se tiču prava na predstavnike sa manjinske liste zastupljene u Narodnoj skupštini Srbije, predstavnike u pokrajinskoj Skupštini, općinskim i gradskim Vijećima gdje Hrvati žive te se na taj način sustavno krše prava hrvatske nacionalne manjine.
Kada je u pitanju Republika Crna Gora, istaknuto je kako Hrvati imaju svog predstavnika u parlamentu Crne Gore, međutim postoji problem oko prijave za zaštitu kulturne baštine i tradicije "Hrvatske bokeljske mornarice" i zaštitnika kola sv. Tripuna na UNESCO-ovu listu. Naglašeno je kako na tom planu Hrvatska treba pomoći da se to kulturno dobro Hrvata zaštiti podnošenjem zajedničke prijave predstavnika hrvatske nacionalne manjine i Crne Gore.
Predstavnici hrvatske nacionalne manjine pohvalili su suradnju sa Središnjim državnim uredom za Hrvate izvan RH kao i saborskim Odborom za Hrvate izvan RH te izrazili nadu za poboljšanjem statusa i položaja hrvatske nacionalne manjine u zemljama gdje njihov status nije riješen, kao i želju za ostvarenjem i provedbom projekata te povećanjem ulaganja u stručne i znanstvene kapacitete hrvatske nacionalne manjine. Također su naglasili važnost jačanja suradnje kroz međuvladine mješovite odbore za zaštitu nacionalnih manjina, pojačanje aktivnosti vezane uz učenje hrvatskog jezika te poticanje svih vidova suradnje pograničnih županija s pripadnicima hrvatske nacionalne manjine.
 
Državni tajnik Zvonko Milas istaknuo je ulogu i projekte Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske, naglasivši kako su financijska sredstva za programe i projekte pripadnika hrvatske nacionalne manjine značajno povećana u proteklih nekoliko godina.
Na sjednici je zaključeno kako institucije Republike Hrvatske, u suradnji s predstavnicima hrvatskih manjinskih zajednica, trebaju nastaviti i dodatno intenzivirati različite kontinuirane aktivnosti na stvaranju što bolji uvjeta za očuvanje i razvijanje nacionalnog, jezičnog, kulturnog i vjerskog identiteta pripadnika hrvatskih manjinskih zajednica u svih 12 država te raditi na jačanju međusobne povezanosti pripadnika hrvatske nacionalne manjine unutar jedne države, kao i unutar različitih država i s Republikom Hrvatskom te Hrvatima u Bosni i Hercegovini i s hrvatskim iseljeništvom, čime se aktivno doprinosi razvoju suvremenog hrvatskog zajedništva na globalnoj razini.
Sjednici su nazočili predstavnici hrvatske nacionalne manjine iz Republike Srbije: Tomislav Žigmanov, predsjednik Demokratskog saveza Hrvata u Vojvodini, Jasna Vojnić  predsjednica Hrvatskog nacionalnog vijeća u Republici Srbiji Jasna Vojnić i vijećnici Darko Sarić Lukendić, Snežana Periškić.
 
 
Powered by WordPress.