SEOBA BUNJEVACA KRMPOĆANA

Najave
Typography

Krmpoćani (Carampotenses) su Hrvati, koji rado ističu da su porijeklom Bunjevci, seleći se često tijekom 17. stoljeća i mijenjajući tuđinsku vlast imali su značajnu ulogu u tadašnjim vojno-političkim prilikama.  

Postoje podaci u literaturi da je seobu Bunjevaca iz Liča pokrenuo bunjevački rod Butoraca te da su kasnije iz tog roda, krajiške vlasti u Senju izabrale Pavla Butorca za njihovog vojvodu, postoje podaci da će kasnije još jedan Butorac biti postavljen za vojvodu, to nam govori o značaju ovog krmpotsko-bunjevačkog roda u najranijoj povijesti Krmpota. Doseljeni Bunjevci sa teritorija Liča naselili su područje između Novog Vinodolskog i Senja te prema obroncima zapadnog dijela Velike Kapele. Zatim pojedini bunjevački rodovi naseliše preko Alana Krivi Put, i Senjsku Dragu. Jedan dio Krmpoćana raselio se u senjsko zaleđe, sve do prijevoja Vratnik. 
Do kraja 17. stoljeća djelomično krmpotske obitelji u isto vrijeme naseljavaju i područja Podgorja (Sv. Juraj, Jablanac), kao i pojedina novo oslobođena područja  Like i Krbave.
Doseljeni Bunjevci iz Liča prenijeli su i staro ime Krmpote od rodova koji su ga nosili ranije to jest prije doseljenja u Lič. Zasigurno su to oni rodovi koji su potkraj 16. stoljeća u Ravnim Kotarima, oko današnjeg Zemunika, utemeljili selo Krmpote. I danas na tom prostoru u Starom Selu, nalazi se zaseok Medviđa u kojem postoji bunar žive vode koji se zove Krmpot. 
Na povijesnu povezanost Krmpota i navedenih mjesta oko Zemunika upućuje nas bunar imenom Medviđak u Krmpotama koji se nalazi iznad naselja Krmpotska Luka, kao i nazivi nekih naselja kao što su Staro Selo i Ruševo. 
Dio povijesti Krmpota pratimo kroz ustroj Vojne krajine koji se mjenjao od njenog osnutka na prijelazu 15./16. stoljeće do ukinuća 1881. kada su njeni dijelovi pripojeni civilnoj Hrvatskoj.
Naime za potrebe obrane od Turaka, austrijske vlasti  formiraju Vojnu krajinu-obrambeni pojas tzv. sigurnosnu zonu. Njen začetak je Senjska kapetanija (1469.), poznata kasnije kao Primorska krajina.
Vojna krajina postupno se razvila i oblikovala od druge polovice 15. stoljeća do druge polovice 16. stoljeća. Ta vojna formacija razvijala se i širila tijekom 17. stoljeća. U 18. stoljeću reorganizacijom i preustrojem Vojne krajine formirana su četiri vojna zapovjedništva - generalata: Varaždinski, Karlovački, Banski i Slavonski. 
Dio povijesti Krmpota koja se odnosi na vojni teritorijalni ustroj, povezana je s područjem Karlovačkog vojnog zapovjedništva - generalata (tzv.Hrvatska krajina), na kojem se osnivaju četiri pukovnije, od kojih je jedna u Ogulinu. Ogulinska pukovnija je bila podijeljena na satnije (kumpanije), jedna od njih je bila krmpotska satnija (kumpanija), obuhvaćala je Krivi Put, Mrzli Dol, Tuževiće, Vojvodušu, Povile i Ledenice kojima su pripadale i Povile. 
U vrijeme Vojne krajine u Krmpotama je bilo općinsko središte i za Ledenice a općina Krmpote jedno je vrijeme bila u sastavu kotara Brinje da bi kasnije bila uključenau kotar Novi Vinodolski. Prvi načelnik općine bio je Filip Blažević. 
Sjedinjenjem Krajine s Banskom Hrvatskom 1881. općinsko središte premješteno je u Ledenice. 
Od godine 1886. u Hrvatsku se uvodi novi županijski ustroj u kojem Ogulin postaje središte Modruško-riječke županije koja obuhvaća prostor od Trsata na zapadu pa sve do Petrove gore na istoku. 
O brojnom stanju stanovništva na području Krmpotskog kraja saznajemo po popisu stanovništva iz godine 1869. po kojem u Krmpotama živi 3257 stanovnika u 459 kuća organiziranim u obiteljske zadruge. 
Priredila B Ljubović
 
Powered by WordPress.