Udruga je osnivana da bi se radilo na sačuvanju jezika, kulture i povjest među mladima, koji su vec delumično asimilirani. isto tako se radi i na sačuvanju hrvatske baštine, tradicije i folklora.
Predstavite nam udrugu Hrvata „Slavonija“ (UHS) Skopje. Koji vam je bio prvotni cilj osnutka?
Cilj osnutka je bio da bi Hrvati u Makedoniji je pre svega da Hrvate što više sakupi i upozna međusobno, druženje i pomaganje, jer smo rastrkani svuda po raznim gradovima i selima – širom Makedonije.
Udruga je osnivana da bi se radilo na sačuvanju jezika, kulture i povjest među mladima, koji su vec delumično asimilirani. isto tako se radi i na sačuvanju hrvatske baštine, tradicije i folklora.
UHS je nevladina, nepartijska, neprofitna udruga Hrvata u Skopju, odnosno u Makedoniji. Osnovni cilj udruge je unapređivanje međuetničkih odnosa, da djeluje u cilju promoviranja, njegovanja, razvijanja i očuvanja hrvatskog identiteta putem materinjeg jezika, književnosti, glazbe, umjetnosti, folklora i običaja. Istovremeno osobita pažnja se posvećuje njegovanju hrvatsko-makedonskih kulturnih vrijednosti, promoviranju osnovnih demokratskih vrijednosti u našem društvu i iniciranju plodne međuetničke suradnje i tolerancije. Udruga broji 186 članova i ima svog predsjednika‚ Davora Horvatovića i dopredsjednika: 1.Antoaneta Štefančić kao i glavnog tajnika-Marije Špoljar, kao i Rebok Zarka, Viliams Kogginsa i Valentine Krupa
Koji su vam planovi i prioriteti u radu udruge u narednom periodu?
Gostovanje KUD SKLAD iz Đakovo u R. Makedoniji, Popis Hrvata koji žive u Republici Makedoniji 2019/2020, Bratimljenje gradova i manjih mjesta iz obje države, Izložba rukotvorina Hrvatske umjetnice Mirele Crepar iz Siska i Makedonskog umjernika rukitvorina Zorana Popovskog, Proslava dana neovisnosti Republike Hrvatske, Proslava Božića,
Organizacija zajedničkih susreta svih udruga Hrvata u Makedoniji, Bratimljunje Skopja i drugih gradova Makedonije sa gradovima iz Srbije – Vojvodine i iz Bosne i Hercegovine, Organizacije manifestacije “SLAVONSKO VEČE”, Suradnja sa Silvijom Butković I njezinog predstavlanja u galeriji u Skopju.
Bratimljenje gradova (eng. town twinning) suvremeni je koncept koji podrazumijeva povezivanje dvije ili više lokalnih zajednica putem raznovrsnih aktivnosti. Takvo povezivanje usmjereno je na stvaranje zajedničke suradnje i povjerenja koji tijekom godina, u pravilu, prerastaju u iskreno prijateljstvo uključenih zajednica i njihovih građana.
Prema nekim izvorima, prvo zabilježeno povezivanje gradova potječe iz 9. stoljeća između njemačkog grada Paderborna i francuskog Le Mansa, a prvo moderno bratimljenje registrirano je između engleskog Keighleya i francuskog Poix-du-Norda 1920. godine. Bratimljenja kakva su danas uobičajena započela su po završetku Drugog svjetskog rata s ciljem doprinosa izgradnje mirnog suživota u ratom razrušenoj Europi.
Hrvatski gradovi od ranih 1960-tih godina sudjeluju u međunarodnim procesima bratimljenja, a taj se trend snažno nastavio i nakon neovisnosti Hrvatske i osnutka današnjeg sustava lokalne samouprave. Kao država koja je već u EU, Hrvatska je prepoznala vrijednost poštivanja drugih kultura i naroda, te pogodnosti međusobne suradnje. U tom pogledu, bratimljenje gradova jedan je od načina predstavljanja hrvatskog načina života i kulture kroz solidarnost i oplemenjivanje svih uključenih strana u multikulturnoj Europi.
Od kada je Hrvatska prisutnost u Sjevernoj Makedoniji? Danas koji broj Hrvata živi i u kojim mjestima?
Po regularnom popisu, ima 2800 Hrvata - no po jednom našem internom popisu, koju smo napravili mi iz udruženje Hrvata , ima nas oko skoro 5 tisuća.
Približite na status Hrvata u Sjevernoj Makedoniji, da li su organizirani, da li imaju svoje institucije, udruge?
U Makedoniji ima više hrvatskih udruga ....... U Skopju , Bitoli , Velesu , Kumanovu , Tetovu , Štipu i u Ohridu , sa kojima surađujemo. Isto tako surađujemo jako puno i sa Makedonskim udruženjima iz Hrvatske. A surađujemo i sa Hrvatskim udruženjima i izvan Makedonije.
Ispunjava li Hrvatska ustavnu obvezu prema Hrvatima Sjevernoj Makedoniji?
Hrvatska država daje odredjena finansiska sredstva za projekte udruga, no to je vrlo malo i veoma selektivno – sa puno nepravdi.
Nažalost neke udruge su malo zapostavljene i ne prolaze im lako i najbolji projekti i ideje, veoma bitne za Hrvate u Makedoniji i za sačuvanje hrvatske bastine.
Da li surađujete sa hrvatskim udrugam izvan Sjeverne Makedonije?
Imamo napravljeno puno raznih samostalnih projekata, zajedničkih – kombiniranih projekata sa drugim udrugama iz makedonije, a i sa hrvatskim udrugama iz drugih država.
Doveli smo folklorne grupe, tamburaške sastava, klapa, glumce, kazališta, KUD – ove, poznate pjevače, slikare , pjesnike - poete i sl. u Makedoniji.
Razgovarao Zlatko Ifković
