Intervju: Anamarija Kaluđerović, predsjednica Književnog kluba HKUPD ‚‚Stanislav Preprek'': Prirodno je voljeti i njegovati svoju kulturu, običaje i tradiciju

Kultura
Typography

Svakako je bitno podržavati kulturne aktivnosti od svih nas, jer u organiziranju učestvuju ljudi iz našeg okruženja, naše nacionalne zajednice, te kao što smo zajednica na poslu, crkvi, trebamo biti i na društvenoj razini. Na taj način, dajući potporu kulturnim manifestacijama, čuvamo od zaborava ljude našeg podrijetla   

Predstavite nam Knjižvni klub HKUPD ‚‚Stanislav Preprek'' iz Novog Sada. Koji vam je bio prvotni cilj osnutka, koliko broji članova? 
Nastali smo u okviru HKUPD „Stanislav Preprek“ iz Novog Sada, osnovanog 2005. godine, kada je nekoliko članova literarne sekcije, sada već davne 2009. godine tiskalo prvu zbirku svojih pjesama pod nazivom „Preprekovo proljeće“. Zbirka je imala skromnih 40-tak stranica ali je bila prvi veliki korak i začetaka onoga u šta se danas pretvorio naš klub „Stanislav Preprek“ sa oko 20-tak članova, koji pišu i objavljuju svoje radove.
Dakle, djelujemo, po imenu hrvatskog velikana u kulturi Hrvata, rođenog na ovim prostorima, koji je  najveći dio svog života proveo  u Petrovaradinu.
Književni klub,  svojim radom i rezultatima, danas je stožer društva. Trajni značaj aktivnosti kluba, je očuvanje jezika  te  pisane hrvatske reči, na ovom prostoru multikulturalnosti.
Književni klub, koji deluje u okviru HKUPD „Stanislav Preprek“ u gradu Novom Sadu, proglašenim za europsku prestonicu kulture u 2021. godini, jedan je od bitnih segmenata upravo pomenute multikulturalnosti našega grada.
„I rječi i jezik se najbolje materijalizuju u knjizi i napisanom“ rekao je Tomislav Žigmanov – s čime se potpuno saglašavam kao i sa njegovom mišlju  da su "jezik i riječ sastavnice identiteta" jednog naroda i njegove zajednice.
 
Koliko ste do sada izdali knjiga? Molim Vas da ih nabrojite i ukratko opišete.
 Kao prvo ukazujem da se svake godine na dan rođenja pjesnika, skladatelja Stanislava Prepreka 16. travnja promovira zbirka pjesama „Preprekovo proljeće“ što predstavlja jednogodišnju retrospektivu pjesničkog stvaralaštva članova književnog kluba naše udruge.
Promocija zbirke prerasla je u literarno-glazbenu, sada već tradicionalnu manifestaciju Hrvata u Novom Sadu pod nazivom „Preprekovo proljeće“. Do sada je izdato deset zbirki poezije i jedanaesta je odštampana.
Uredništvo zbirke pjesama „Preprekovo proljeće“ 2016. godine uvodi i natječaj za neobjavljenu kratku priču na koji svoje radove mogu slati svi koji pišu na hrvatskom jeziku i njegovim dijalektima.
Prva zbirka kratkih priča kao rezultat javnog natječaja promovirana je na „Preprekovoj jeseni“ 2016. godine u kojoj je objavljeno 20-tak radova. Potom su usledile 2017., 2018. i 2019. godine „Preprekove jeseni“ kako smo nazvali tu manifestaciju takođe literarno-glazbenog karaktera.
Upriličena je na godišnjicu osnutka HKUPD „Stanislav Preprek“ u mesecu listopadu. 
Želimo da „Jesen“ postane tradicionalna manifestacija Hrvata kako u Novom Sadu tako i na pokrajinskoj razini. Za razliku od zbirke – zbornika „Preprekovo proljeće“ koje je koautorsko djelo članova udruge, uredništvo književnog kluba 2017. godine počelo je rad na ediciji „Preprekovi pjesnici“ u kojoj su zbirke svojih pjesama do sada objavili članovi književnog kluba: Ljerka Radović „Refleksija nutrine“; Branka Dačević „Gdje je moj dom“; Branimir Miroslav Tomlekin „Pjesme koje treba spaliti“; Bosiljko Kostić „Ja kažem“ i Mladen Franjo Nikšić koji je objavio dve zbirke „Prokleto i sveto“ i „A ča?“
Književni klub je 2017. godine prvi put samostalno nastupio na salonu knjiga u Novom Sadu, a potom i 2018. i  2019.
Na međunarodnom sajmu knjiga u Beogradu književni klub nastupio je u sali Borislav Pekić. Pored skupnih zbirki jedan broj članova književnog kluba izdali su i vlastite zbirke u drugim izdavačkim kućama na ekavici i drugim narečjima, što čini oko 40 knjiga.
 
Ako netko želi postati član Književnog kluba, što treba poduzeti, koji su kriteriji? 
Da bi neko postao član književnog kluba „Stanislav Preprek“ bitno je da piše, da se učlani i da njegovo stvaralaštvo bude objavljeno na hrvatskom jeziku, tj. da se njegova proza ili poezija kroatizira. Inače, naša udruga otvorena je za sve ljude i svima je moguć pristup. 
Želim naglasiti da u okviru Književnog kluba imamo pjesnika svih nacionalnosti (ali su voljni da se njihovo pjesničko ili prozno stvaralaštvo kroatizira). Međutim, moram naglasiti, slabu zainteresovanost mladih u udruzi, pa samim tim i u književnom klubu. Sve to ima veze s proteklim periodom (moje je mišljenje).
 
Približite nam manifestacije " Preprekova jesen " i ‚‚Preprekovo proljeće''? 
Već sam istakla:  Udruga " Stanislav Preprek ", osnovana je 2005 godine u Novom Sadu, baštineći ime ovog velikana hrvatskoga roda,rođenog 1900. godine , a upokojenog 1982. u Petrovaradinu. Za života je stekao ime, velikog i cijenjenog izvođenog i emitiranog skladatelja , ali i melografa,zborovođe,orguljaša.
Bio je pjesnik, prozaista, nadareni likovnjak ,prevoditelj (Gilgameš-a ) i poliglot.
Književni klub "Stanislav Preprek ", realizira,dvije - sada već , tradicionalne manifestacije - "Preprekova Jesen ", koja donosi zbirku kratkih priča i "Preprekovo Proljeće" Zbirku poezije - jedanaestu po redu.Do sada je pored članova književnog kluba, učestvovalo više pjesnika i prozaista iz Republike Hrvatske.
Cilj nam je da ove manifestacije, budu obogaćene,kako jezički, tako i tematski, a ponaosob i brojem učesnika. Time se čuva svoj jezik, identitet i daje prostor - ravnopravnosti s drugim nacionalnim manjinama i ostalim građanima Srbije. Prirodno je voljeti i njegovati svoju kulturu, običaje i tradiciju.
U ovom vremenu brzih komunikacija, svjedoci smo ,da se stvari brzo pojavljuju, a isto tako brzo nestaju."Preprekovo proljeće evo traje već jedanaest godina, a tokom tih godina, ono je raslo-širilo se, kako po broju sudionika,tako i po kvaliteti, što je vrijedno pažnje
Čovjek uvijek misli, da je sve pročitao   i opisao, sve što se moglo dogoditi. Međutim priče koje iz godine u godinu dobijamo na naš natječaj, uvjeravaju nas u suprotno. Nije sve ispričano i nije sve pročitano. Nije sve ispripovjedano na isti način......
 
U narednom periodu koji su vam planovi? 
Prije svega želja nam je da omasovimo, kako Udrugu, tako i Književni klub, te da se i nadalje kroz svoje manifestacije prezentiramo novim stvaralaštvom, kako poezije, tako i proze. Cilj nam je da nastavimo sa novim izdanjima "Preprekovih " prozaista i novih edicija.
Želja nam je , da se i u narednom periodu predstavljamo na Sajmu knjiga u Republiki Srbiji, a namjera i na međunarodnom sajmu knjiga Interliber u Zagrebu.
U teškim uvjetima rada, članovi, Književnog kluba "Stanislav Preprek", samo svojim entuzijazmom postizali su i postižu, onaj najvažniji cilj, a to je očuvanje i širenje hrvatskog jezika i kulture uz druženje i suradnju  sa svim ljubiteljima lijepe pisane riječi. Postojanjem književnog kluba "Stanislav Preprek " ujedno ukazujemo da na ovom prostoru živi i hrvatski  živalj, te tako doprinosimo multikulturalnosti Novog Sada i Republike Srbije.
Osim toga jako nam je važno, da se međusobno družimo i gajimo svoj identitet.
 
Da li je Književni klub prepoznatljiv u Republici Hrvatskoj, tj dali sudjelujete na manifestacijama? 
Da moglo bi se reći. Do sada smo ostvarili saradnju sa: KLD Rešetari iz Rešetara, na Pjesničkim susretima; KUD Čepin iz Čepina ; KUD Belišće iz Belišća ; Zadarskim Akvarelima - Pjesničkom udrugom iz Zadra ; Čitaonicom Drenovci iz Drenovaca.
Naši pjesnici učestvovali su na njihovim manifestacijama,a  i oni kod nas. 
Nažalost  zbog loših materijalnih prilika, često smo sprečeni u odazivu. Nadamo se da će se stvari promijeniti. Posebno isčekujemo,da nam se obezbijedi prostor, gdje Udruga može, da ostvaruje svoje aktivnosti. To za sada nemamo, što nas značajno sputava u djelovanju.
 
Iskoristili bi ovu prigodu da Vas pitamo za Žensku pjevačku skupinu HKUPDa ‚‚Stanislav Preprek'' čija ste članica, kada je osnovana i sa kojim ciljem? 
Ženska pjevačka skupina (ŽPS)  HKUPD "Stanislav Preprek ", osnovana je 2012 godine i sada broji 14 članica.
Svoj repertoar ova grupa crpi iz glazbenog folklora  Hrvatske, sa različitih područja i etnografskih zona: Međimurja, Hrvatskog Zagorja, Posavine, Podravine, Slavonije, Baranje, Hrvatskog Primorja, Dalmacije. Ova grupa nastupa uz TRIO, muzičke pratnje. klarinet, harmonika i gitara. 
ŽPS, do sada je nastupala u Srbiji, Crnoj Gori, Makedoniji i Hrvatskoj.Učestvuje na raznim manifestacijama grada Novog Sada.
Prije tri godine, ustanovljeno je održavanje godišnjeg koncerta, što se vrlo uspješno i ostvaruje. Prilika je to da publici prikažemo najbolji dio naučenog tokom godine. Okupljamo se jednom tjedno u prilično neuslovnom prostoru, čvrsto vjerujući u razriješenje istog u skorije vrijeme. Njegujemo hrvatsku narodnu pjesmu i podarujemo je svim srcem, na opće zadovoljstvo posjetilaca, naših slušatelja.
I još jednom na kraju istakla bi značaj imena Stanislava Preprek, čije ime nosimo. Bio je svestran stvaralac u Novom Sadu i Vojvodini i velika umjetnička ličnost , koja zaslužuje , da društvo koje baštini njegovo ime. Ima prostor za svoj rad, a što vidim kroz mogućnost rješavanja statusa kuće bana Jelačića
Vrijednim smaram naglasiti, da je i ovogodišnji koncert održan uz potporu: Veleposlanstva Republike Hrvatske u Beogradu, grada Novog Sada i Pokrajinskog tajništva za obrazovanje, propise i nacionalne manjine.
 
Što biste poručili pripadnicima hrvatske zajednice u Srbiji? 
Kao prvo pripadnicima hrvatske zajednice u Republiki Srbiji, preporučujem, da se izjašnjavaju, po osnovu svog nacionalnog identiteta, jer na taj način doprinose bogatstvu, kojim svaka nacionalna zajednica obogaćuje zemlju u kojoj se nalaze. Primjer toga je Stanislav  Preprek i mnogi drugi. Svakako je bitno podržavati kulturne aktivnosti od svih nas, jer u organiziranju učestvuju ljudi iz našeg okruženja, naše nacionalne zajednice, te kao što smo zajednica na poslu, crkvi, trebamo biti i na društvenoj razini. Na taj način, dajući potporu kulturnim manifestacijama, čuvamo od zaborava ljude našeg podrijetla. To je vrlo važno, jer se na taj način čuvaju korjeni naroda. Stablo možemo odrezati i izrasti će mladice, ali ako isčupamo korijen, nema više ni stabla ni mladica
Razgovarao: Zlatko Ifković
 
 
 
Powered by WordPress.