Zlatko Ifković

Kolumne mrežne stranice Hrvatske novine - vijesti

  • Naslovnica
    Naslovnica This is where you can find all the blog posts throughout the site.
  • Kategorije
    Kategorije Displays a list of categories from this blog.
  • Oznake
    Oznake Displays a list of tags that have been used in the blog.
  • Blogeri
    Blogeri Search for your favorite blogger from this site.
  • Blogovi tima
    Blogovi tima Find your favorite team blogs here.
  • Login
    Prijava Login form

Sjećanja na Hrvatsku dramu se nemogu uništiti

Posted by on in Nije kategorizirano
  • Font size: Larger Smaller
  • Hitova: 1131
  • Pretplata na ovaj zapis
  • Ispis

Udruga Hrvatska neovisna lista podnijela je 2012., zahjev gradu Subotici za obnovu Hrvatske drame u subotičkom kazalištu, pošto je bilo posve neizvjesno da li ikada se može očekivati obnova Hrvatske drame u subotičkom kazalištu, iako danas u nazivu ove institucije službeno ima trojezičan naziv, i onaj na hrvatskom jeziku. Bez obzira što je srušeno subotičko kazalište, pravni status Hrvatske drame trebao se urediti zajedno sa dramom srpskom i mađarskom. Ansambli drame na srpskom i mađarskom priređuju predstave u preuređenom kinu „Jadran“, a za hrvatsku nema naznake da će dobiti status.

Veleposlanici Republike Hrvatske u Srbiji više puta su razgovarali sa gradonačelnikom grada Subotice svezi obnove drame. Hrvatska je izrazila spremnost da financijski sudjeluje u obnovi subotičkog kazališta. Ali, aktualna vlast u gradu Subotici obnovu hrvatske drame ne može uvjetovati finansijskom podrškom iz Republike Hrvatske, iz razloga što je obnova drame  stečeno pravo Hrvata u Subotici. Obnova Hrvatske drame u subotičkom kazalištu bila bi ostvarenje prava hrvatske nacionalne manjine za očuvanjem nacionalnog identiteta i očuvanjem hrvatskog kulturnog naslijeđa na ovim prostorima, to je i obveza grada Subotice, koju izbjegavaju finansirati iz proračuna, kao što se finansiraju drama na srpskom i mađarskom. Time se samo pokazuje koliko Subotica kao grad, nebrine dovoljno o hrvatskom kulturnom naslijeđu. 

Pravni osnov za obnavljanje Hrvatske drame temelji se na Međudržavnom sporazumu o zaštiti manjina sklopljen između Republike Hrvatskena hrvatskom jeziku i Republke Srbije, 2004., kao i član 20 Ustava Republike Srbije po kom se dostignuti nivo ljudskih i manjinskih prava ne može smanjivati, kao i u činjenici da u Narodnom kazalištu u Subotici djeluju drame na srpskom i mađarskom jeziku. Budući da postoji koncept za početak obnove Hrvatske drame, i da bi se realizirao, aktualna vlast u Subotici treba da u gradskom proračuna obezbijedi sredstva, što bi dovelo do postavljanja prvog dramskog komada na hrvatskom jeziku. 

Hrvatsko narodno kazalište u Subotici
Službeno ime kazališne zgrade u Subotici je Narodno pozorište-kazalište-Népszínház. Do 1951. godine  je nosila ime Hrvatsko narodno kazalište. Hrvati u Subotici su imali svoju kulturnu ustanovu-Hrvatsko narodno kazalište. Od 1945. do 1995. godine u subotičkom kazalištu premijerno je izvedeno oko 470 predstava, a devedesetak prema djelima hrvatskih pisaca iz Bačke i Srijema. Od pedesetih do sedamdesetih godina prošlog stoljeća, najposećenije predstave subotičkog kazališta bile su one koje je napisao književnik Matija Poljaković. Od subotičkog Hrvatskog narodnog kazališta, preko Hrvatske drame i Srpsko-hrvatske drame, do danas je na sceni su ostale Srpska drama i Mađarska drama. Sjećanje na Hrvatsko kazalište ne mogu uništiti. 

U povijesti, prve Subotičke kazališne predstave održana su na hrvatskom i latinskom jeziku, pokrenuli su ih franjevci. Održane su 1747. godine po istraživanju dr. Alojza Ujesa i navodima Ivanke Rackov, a koje su se održavale u franjevačkoj Gramatikalnoj školi. Zabilježio ih je pisac István Ivanyi. Hrvatsko narodno kazalište u Subotici utemeljeno je odlukom Predsjedništva Narodne skupštine AP Vojvodine 19. rujna 1945. godine, kada je za ravnatelja postavljen Lajčo Lendvai. Poslije priprema 28. listopada 1945. godine je održana prva premijera komada “Matija Gubec” čime je otpočelo sa radom novoosnovano Hrvatsko narodno kazalište u Subotici. 

Od siječnja 1951. godine, odlukom vlasti, ovo se Hrvatsko narodno kazalište spaja sa subotičkim Magyar szinházom, kada nastaje subotičko Narodno pozorište-Népszinház, sa dvjema drama - Hrvatskom i Mađarskom. Tom odlukom uklonjeni su hrvatski jezik i hrvatsko ime iz službenog naziva ove institucije kulture tada konstitutivnog hrvatskog naroda u Vojvodini. Istodobno, tom je prigodom, osnovana tzv. Muzička grana koja će ubrzo prerasti u subotičku Operu s baletom, ali će ponovno neshvatljivom odlukom vlasti prestati sa radom već nakon tri i pol sezone, premda je za to kratko vrijeme urađena, čak dvadeset jedna operna i baletna premijera. Uslijedit će potom ukidanje Hrvatske drame nakon što je 1958. godine preimenovana u Dramu na srpsko-hrvatskom jeziku, a do danas je od nje preostala samo Drama na srpskom jeziku.

Najposećenije predstave u subotičkom kazališta bile su one koje je napisao  književnik Matija Poljaković
Od pedesetih do sedamdesetih godina prošlog stoljeća, najposećenije predstave subotičkog kazališta bile su one koje je napisao  književnik Matija Poljaković, a udaljen je iz njega u vrijeme hrvatskog proljeća. Okružno javno tužilaštvo podiglo je protiv njega optužnicu da je “u vremenskom periodu od polovice 1968. godine do kraja iste godine, sistematski izazivao mržnju među narodima i narodnostima Vojvodine, na taj način što je pisao pisma raznim licima u kojima je zlonamerno neistinito prikazivao položaj Hrvata u Vojvodini, i tvrdio da su Hrvati obespravljeni…, pa da je time učinio kazneno djelo izazivanja nacionalne, rasne ili vjerske netrpeljivosti, mržnje ili razdora”. Napadi na njega su bili posebno žestoki  zbog knjige “Par žutih cipela” objavljene u Matici hrvatskoj u Zagrebu 1972. godine. Među ostalim, valja navesti i da je ustrajno zagovarao i formirao hrvatska odjeljenja u subotičkim školama nakon rata. 

Napisao je preko četrdeset drama(čija je Č’a Bonina razgala izvedena više od stotinu puta), radio-drama, TV-drama, satira, komedija i igrokaza. U književnom radu se bavio bunjevačkim tradicijama. Izdvajamo neka od djela Matije Poljakovića: „Č’ Bono“, komedija , „Jedna cura, sto nevolja,“ komedija, „Kao suncokreti“, drama u tri čina, „Ludograd“, komedija,  „Ode Bolto na pogled“, komedija, „Par žutih cipela“, komedija. “Boltine zgode i nezgode”, televizijska  serija je snimljena prema scenariju Matije Poljakovića, a u režiji Petra Šarčevića. Emitirana je samo djelimično, jer je autor proglašen “hrvatskim nacionalistom. Prva epizoda ove serije najavljena je 3. prosinca 1971. godine pod naslovom ”Bolto na fronti”, a na dan emitiranja, u nedjelju 5. prosinca 1971. godine, emitirana je pod naslovom “Jedna cura, sto nevolja”. Emitirane su četiri epizode. 

Poljakovićeva pojava ohrabrila je i druge hrvatske književnike koji su pisali kazališne tekstove na temu bunjevačkih Hrvata. Izdvajamo neke od njih: Pavao Bačić, Stipan Matijević, zatim Ivica Jakočević (izvedenim djelom “Albina mijana”), Petko Vojnić Purčar (izvedenim djelom “Dolaziš opet Adame”), Đuro Francišković i Ante Vukov...  

Ne postoji politička volja za obnovu Hrvatske drame
Do uspostave njegova tri dramska ansambla, bolje reći kazališta: mađarskog, hrvatskog i srpskog, u Narodno pozorištu-kazalištu-Népszínház u Subotici nije došlo jer ne postoji političke volje. Zahvaljujući Savezu vojvođanskih Mađara i Srpskoj naprednoj stranki, koji imaju većinu u gradskoj Skupštini, i u Upravnm odboru Narodnog kazališt, nema pomaka u obnavljanju Hrvatske drame. Dio odgovornosti snose i predstavnici hrvatska zajednica u Subotici koji nisu pokazali odlučnije korake radi ostvarivanja interesa  glede obnove Hrvatske drame, a po cijenu napuštanja gradske Skupštine i otvaranja tog pitanja pred međunarodnim institucijama zaduženim za manjinska prava.

Tijek obnova Hrvatske drame počinje na pravnom reguliranju statusa drame, a za je to dovoljno da Upravni odbor Narodnog kazališta donese odluku o formiranju Hrvatske drame, te da donese odluku o imenovanju vd ravatelja Hrvatske drame. Koji bi iz postojećih ansambala drame na srpskom i mađarskom mogao angažirati glumce, kao i glumce po ugovoru. Uz pomoć Hrvatskog narodnog kazališta Osijeka, koje je izrazilo želju da sudjeluje u postavljanju prvog dramskog komada, u 2015.,  bi na repertoaru subotičkog kazališta bila i premijera  drame na hrvatskom jeziku

Do tada preostaje da hrvatska zajednica da svoje kulturno nasleđe čuva kroz kulturna društva. Većina hrvatskih kulturnih društva u Srbiji (HBKUD-a „Lemeš“ iz Lemeša, HKUD-a „Vladimir Nazor, HKC “Bunjevačko kolo”, HKUD „Ljutovo“... ), formirale su dramske sekcije, koje uspješno godinama priređuju predstave. Organiziraju i  tradicionalne međunarodne smotre amaterskih dramskih društava u : Somboru, Ljutovu...HKC “Bunjevačko kolo“, za proljeće 2015. priprema premijerno izvođenje drame na hrvatskom, po djelu Đure Franciškovića „Ča Grgine huncutarije“.

 

0

Comments