Članovi i vođstvo jedine sportske udruge sa hrvatskom nacionalnom odrednicnom  HAŠK „Zrinjski“ iz Subotice izdigli su se iznad onih koji su ih nipodištavali i pokušali drugim programom zatrti hrvatsko ime u znaku udruge. Pokazali su istrajnost, odlučnost i sačuvali tijekom ovih godina hrvatsko ime. U kolovozu su održali godišnju skupštinu, te vrijed se podsetiti riječi sa obnoviteljske skupštine.     

„Današnjim danom ispisujemo novi list u životu hrvatske zajednice na ovim prostorima. Ponosimo se onim što su nam naši preci ostavili. Ali održati tradiciju nečega ne nosi sa sobom samo čast nego i odgovornost. Duh hrvatstva nije poklekao pod nedaćama vremena prostora na kome živimo. Želimo stoga da i naši potomci kako kroz druge djelatnosti tako i kroz rad ovoga kluba prime u naslijeđe i zdravim duhom nastave očuvanje tradicije svoga roda. Želimo odgajati zdravu mladež, slobodnog duha koji će svojim doprinosom u budućnosti osnažiti zajednicu Hrvata. Neka nas različitosti obogate, ali neka nas uvijek vode zajedničkom cilju!“

 Nemerljiv doprinos

Ove školske godine je prvi put počela realizacija kompletne nastave na hrvatskom jeziku u Osnovnoj školi “2. Oktobar“ u Monoštoru, a upisan jedan odjel prvog razreda. Ujedno je to i prvi odjel u Srbiji, izvan škola na području Grada Subotice, koje će cjelokupnu nastavu pratiti na hrvatskom jeziku.

Poznato je da je nemerljiv doprinos hrvatskoj zajednici udruge „Hrvatska čitaonica“ i njihove misija u radu sa djecom i Hrvatskog akademskog društva u jačanju hrvatskoga nacionalnog identiteta. 

Hrvatsko akademsko društvo (HAD) iz Subotice prije petnaest godina je započelo inventuru nasljeđa, kulture i identiteta putem sveska Leksikon podunavskih Hrvata-Bunjevaca i Šokaca, Hrvati u Vojvodini. U HADu su tijekom obrade podataka o književnoj i kulturnoj baštini bunjevačkih i šokačkih Hrvata u biografijama poznatih osoba utvrdili da se nijekalo hrvatsko podrijetlo. Isticali su da su posebno značajni 4. i 9. svezak u kojima su obrađene brojne organizacije, ustanove, udruge i tiskovine koje počinju pridjevom bunjevački odnosno hrvatski i što je njihov doprinos utvrđivanju povijesne istine. Rad na Leksikonu podunavskih Hrvata-Bunjevaca i Šokaca odvija se u okviru Hrvatskog akademskog društva u Subotici odnosno njegove Sekcije za leksikografiju. 

Osobitost Leksikona je u tome da ne sadrži samo biografije poznatih osoba o kojima je već pisano, nego i biografije običnih ljudi koji su svojim djelovanjem ostavili traga u hrvatskoj zajednici i u sredini u kojoj su živjeli a o njima se malo ili se nije nikako pisalo. Osim događaja, osoba, udruga i institucija sa hrvatskom nacionalnom odrednicom u Leksikonu su prikazane i druge pojave koje nisu samo vezane samo za Bunjevce i Šokce i druge podunavske Hrvate, ali su bile ili jesu od značaja na ovdašnje hrvatsko stanovništvo. Leksikon znatno pridonosi jačanju hrvatskoga nacionalnog identiteta podunavskih Hrvata te njihovu povezivanju s maticom u Republici Hrvatskoj.

Zlatko Ifković                                          

.

Opširnije u mjesečniku Hrvatske novine broj 46 u pdf i tiskanom izdanju strana 3