"Moj Nenadić" - zavičajna monografija predstavljena u Hrvatskoj akademije znanosti i umjetnosti

IZ HRVATSKE
Typography

U prostorima knjižnice Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, a u sklopu manifestacije „Noć knjige“ 23. travnja je predstavljena  monografija „Moj Nenadić“.   

 

Ovu zavičajnu monografiju salašarskog naselja u blizini Sombora predstavili su potpredsjednik Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti akademik Frane Parać, akademik Dragutin Feletar, predsjednik HKUDa Vladimir Nazor iz Sombora ing. Mata Matarić, gradonačelnica grada Sombora Dušanka Golubović, doc. dr. sc. Mario Bara, predsjednik Društva hrvatskih književnika Đuro Vidmarović, Stjepan Sučić i otac karmelićanin Mato Miloš.  
Zavičajne monografije "Moj Nenadić" sadrži 520 strana i preko 400 fotografija pun kolor, šivena je ima tvrdi povez, tiskana je u 500 primeraka. Na knjizi je rađeno pet godina. 
Knjiga je podjeljena u pet cjelina: Nenadić kroz povjest; Obrazovni, politički i vjerski život; Društveno kulturni život; Sjećanja na život kroz godine i O autorima ove knjige. 
Svaka cjelina je bogato ilustrovana što će dodatno olakšati praćenje sadržaja, ali će ilustracije mnogima biti dragoceni dokumenti kako o prošlosti tako i o sadašnjosti Nenadića. Nenadić kroz povjest Prvi naslovi povjesne teme nose naslovi: od dinarskog krša do Podunavlja preci današnjih Hrvata u Nenadiću.; Prostor ljudi identitet. Znanstveno povjesničarski obrađeni sadržaji. Piše (doc.dr.sc. Mario Bara). Od pustare do ekonomije (Klara Šolaja Karas, dipl.oec.) navodi: Nenadićani nisu slijepo trčali za novinama. Čuvali su svoju zemlju i imovinu, svoje ine i običaje... Pavle (Gašparov) Matarić  svojim kazivanjem o Poljoprivrednoj proizvodnji na salašima upotpunjuje sliku novog salašarskog života i navodi tabelarne prikaze proizvodnje i nazive novih sorti pšenice, ječma, kukuruza, suncokreta i priznanja Nenadićanima za njihove povećane poljoprivredne prinose. No Pavle nije pisao samo o poljoprivredi nego i o Sportu: nogometu i kuglanju. Te dogodovštinama mladih na Mostongi  rijeci koja je nestala. 
Tradiciska baština i etnokulturni identitet podunavskih Hrvata Bunjevaca izražen je u sadržaju Kuće gospodarstvo gradnja autor dipl. arh. Josip Parčetić koji svoje znanje i umjeće prenosi  „salašima“. Logičkim slijedom navedeno je Stanovanje, prehrana, voda, bolesti iz pera prim. dr. Terezije A. Matarić     
Kultura odjevanja napisale su Marija oec. Baštinjena narodna nošnja i svečana ruva opravdavaju svoje postojanje i vrednuju se prikazivanjem u određenim prigodama kao što su crkvene svečanosti, prela, dužionice. 
Kuće i pučanstvo popis svih prezimena u Nenadiću piše urednik Alojzije A. Firanj. Slike svih kuća, popis, rodoslov priredio je Alojzije A. Firanj. Obrazovni, politički i vjerski život Škole u Nenadiću i školovanje mještana napisala je Marija Maširević, prof. za ovu temu korištena je obilna arhivska građa, literatura i fotografije. 
Politički život, piše ing. Mato Matarić. Obuhvaćen je period od 1926.god i vreme Bunjevačko – šokačke stranke koja 1926 prelazi u HSS na čelu sa Antunom Matarić. Pa sve do današnjih dana. Vjerski život napisao Alojzije A. Firanj. Žitelji Nenadića većinom Hrvati oduvjek su bili dobri vjernici, vrijedni paori i miroljubivi susjedi. Proslavu 100-te obljetnice Karmelskog samostana u Somboru 2005. god napisala je oec. Maja Matarić. Opisan je i  svečani ručak koji se održao na salašu obitelji Matarić.         
 Društveno kulturni život Kulturno-zabavni život Šima Raič do Drugog sv. rata bio je organiziran po salašima. Kasnije je izgrađen dom kulture gde su se zbivala kulturna događanja. Glazbeni život; Kartaši Nenadića; Trkaći konji obitelji Jozić; Lovci Nenadića; Fazanerija i Azil za pse; napisao je Alojzije A. Firanj Jozićeva pecara napisala je Terezija Pašti, rođ Bošnjak.  
Sjećanje na život kroz godine Godina na salašu napisao je dipl.arh. Josip Parčetić. Ovom svojom pričom na bunjevačkoj ikavici, doživljenu u djetinjstvu na slalašu ujaka ispričao je „cijelu“ tradicijsku baštinu i etnokulturni identitet ne samo svojih predaka nego i svih podunavskih Bunjevaca. Sjećanja iz djetinjstva dipl. ing. Vinko Aranjoš Katin sjeća se da su se na salašima pozdravljali „Faljen Isus i Marija“ a u škuli „zdravo“. Moj listopadski dan na salašu napisala je prim. dr. Terezija Matarić Nit koja spaja fotografije svjedoče zajedništvo. Sićanja sa Jozićkih salaša autorica mr.pharm  Marina Uzalac, rođ. Jozić „Idanas je moj salaš, za mene kuća puna mirisa. Na salašu čukundjeda, pozitivna priča života na salašu. Autorice Nataše M. Firanj. E ti lipi škulski dani, Katarine Firanj, priča salašarskog djeteta. Anegdote o Nenadićanima napisao je Alojzije A. Firanj.
 
Powered by WordPress.