Mjesečnik „Hrvatske novine“ iz Subotice nisu višak!

HRVATSKE NOVINE
Typography

U ovo vrijeme kada je prošlo 7 godina od ulaska Republika Hrvatska u zajednicu koja se zove Europska Unija, slavimo sedam godina od izlaska prvog broja Mjesečnik „Hrvatske novine“, Prvi broj „Hrvatskih novina“ je tiskan na taj dan, a naslovnica tog broja je bila posvećena događaju značajnog za Hrvate diljem svijeta.   

Taj dan smo doživjeli kao jedan veliki korak naprijed za budućnost Hrvatske i cijelog hrvatskog naroda ma gdje živjeli. Za nas koji smo osnivali mjesečnik Hrvatske novine nije bilo upitno što jedino može biti na naslovnoj strani i tema uvodnog broja.               
 
Zašto su mjesečnik i koji je razlog za naziv Hrvatske novine?
Učestalost izlaska pojedinog novinskog izdanja ovisi najviše o njegovu sadržaju. U vrijeme osnutka Hrvatskih novina osim tjednika NIU Hrvatska riječ nije bilo tiskovine sa hrvatskom nacionalno odrednicom, a koja izlazi mjesečno u kom autori objavlju kolumne. 
Razlog za pokretanje mjesečnika Hrvatske novine je taj da po sadržaju budu drugačije i da se bavi temama kojima se druge tiskovine na hrvatskom jeziku u Republiki Srbiji ne bave, u što su se tijekom sedam godina mogli uvjeriti oni koji su htjeli. To je bio naš način komuniciranja s čitateljima smješten na novinsku stranicu, a što je najbitnije naš mjesečnik je neovisan i teži ka slobodnom informiranju. 
Poznavajući povijest Hrvata na ovom prostorima smatrali smo da je potrebno obnoviti sve institucije sa hrvatskim preznakom i da je to naš mali doprinos očuvanju hrvatskog jezika i indetiteta. Novinska forma našeg mjesečnika pokriva raznorazna područja i daje dublji i složeniji pregled pojedinog događaja.
Cilj prilikom osnutka je i stvaranje i realizoranje medijskih sadržaja na hrvatskom jeziku.  Mjesečnik Hrvatske novine imao je za cilj da informiranjem doprinosi ostvarivanju prava hrvatske nacionalne manjine na informiranje na hrvatskom jeziku. Cilj je bio i više informiranja o radu institucija hrvatske, udruga hrvatske nacionalne manjine. Cilj je očuvanje hrvatskog jezika kulturne i povijesne baštine, kroz pisanu riječ.
Tijekom izrade 75 brojeva mjesečnika i pet godina rada razvijao se neovisno o drugima i vlastite izražajne i stilske značajke, objavljeno je na 1800 stranice preko tisuću četristo tekstova na teme iz povijesti, kulture, obrazovanja, kulturne baštine Hrvata u Srbiji. 
 
Hvala vam!
Zahvalio bih se Ivanu Tumbasu koji je bio tehnički urednik od 7. do 29. broja, a koji je navedene brojeve tehnički oblikovao. Tumbas je napisao 29 kolumni i svo vrijeme tražio, razgovaro sa novim suradnicima.
Posebno želim istaći Željka Batarila, koji pored svojih obveza koje ima na sveučilištu od 30 broja razvio je i primjenio tehnološke inovacije u uporabi grafičkih elemenata i rješenja, uporabi boja, vizualne mašte u oblikovanju mjesečnika, a koristeći suvremenu tehnologiju.
Gospodin Batarilo je izradio novu web stranicu Hrvatske novine vijesti sa novim dizajnom po najsuvremenijim standarima i osigurao prisustvo i prezentaciju Hrvata u Srbiji diljem svijeta, kao i aktualne vijesti o djelovanju Hrvata u Srbiji, koje su vam svakodnevno dostupne na adresi www.hnl.org.rs.. Vrijedi pogledati! Zahvalio bih se i Snežani Buljovčić, koja od 44. broja tehnički oblikuje mjesečnik.
Ljudi od riječi i djela!
Da bi tiskovina izlazila potrebni su ljudi koji pišu, a mi u mjesečniku „Hrvatske novine“ smo sretni da nam pišu kolumne ljudi od riječi i djela. Od prvih dana sa nama i vama su: Sestra Augustina Barišić, dr. Mirko Đurašin, rekao je za s. Augustinu kako osoba koja svakoga dana iznova služi čovjeku i Bogu preispitujući sama sebe i ono što čini za druge učeći druge ljubavi i služenju bližnjega. S. Augustina Barišić je izdala knjigu "Nikad nisi sam", u kojoj je 31 pjesma te dva kratka prozna svjedočanstva. Od toga je nekoliko pjesama domoljubnih i zavičajnih u kojima od lirske ode prelazi u elegiju. 
Pjesnjikinja i književnica Ljubica Kolarić-Dumić dobitnica više nagrada, pjesnik, književnik, objavila je 17 knjiga, šest slikovnica s notnim zapisima i nosačem zvuka, te jednu pjesmaricu (Raskrižja, Sva u srcu, Vratit ću se, zemljo, Molitva za Hrvatsku, Stazama jutra, Uz baku je raslo moje djetinjstvo, S vjetrom kroz godinu, Od proljeća do proljeća, Obasjana sun-cem, Izašli iz priče, Igrajmo se radosti, Ja se mraka ne bojim, Rijeko, grade, djetin-jstva sretnog, Ususret svojoj zvijezdi, Ren-konten al mia stelo (prijevod zbirke Usus-ret svojoj zvijezdi na esperanto), Pjesma o zmajevima, Vijenac od čekanja i Otvori srce pjesmi).
Siniša Božulić, hrvatski kolumnist i književnik iz Vojvodine, član i jedan od osnivača Hrvatskog kulturnog centra Novi Sad te Hrvatskog kulturno-prosvjet-nog društva „Stanislav Preprek“ iz Novog Sada. Živio i radio u Novom Sadu. Pisao pjesme, eseje i romane.
 Mladen Šimić je hrvatski književnik iz Srbije, koji piše povijesne rasprave, pjesme, pripovjetke i priče, kritike i eseje. Objavio je tri knjige: Odlazak i povratak Hrvata u Europu, Prohladno vrijeme: pripovjetke...
Miroslav Branimir Tomlekin književnik, pjesnik, pisac kratkih priča, kolumnist i kroničar, koji je objavio 14 knjiga (Salauka (zbirka pjesama), Za sve je kriv moj deda (satirično-humoristična zbirka priča) Bistrica, Slatko kod Dunje (satirično-humoristična zbirka priča), Gaudeamus idi u tur (satirično-humoristična zbirka priča), Nasukana mornarica (satirično-humoristična zbirka priča), Godine zaslepljujućih boja (ratni roman), Hrtkovci, priče o onom što je nekad bilo (povjesne priče), Hrtkovci, priče o sudbini jednog sela (povjesne priče), Hrtkovci, priče o staroj kući i o mladosti (autobiografske priče), Srem na vjetro-metini isto-rije (povjesne crtice), Gomolava (prikaz arheološkog nalazišta kraj Hrtkovaca) Kako nastaju anđeli (roman), Pjesme koje treba spaliti (zbirka pjesama) Martina (roman).
 Mile Prpa, književnik, slikar, filozof, kolumnist. Autor je Codex moralis croati-cum, zbirke soneta koja se zove Sonetna rapsodija. Prpin slikarski opus se sastoji od više od 600 radova. Uglavnom su u tehnici ulja na staklu.
Žana Alpeza autorica je knjige pod nazivom „Izopačeno Čovječanstvo“. Knjiga je skup kolumni koje je autorica pisala za države u regiji (Bosna i Hercegovina, Hrvatska i Srbija). Riječ je o psihologiji, filozofiji, problemima, laži, patologiji, licemjerstvu i beznađu u svakodnevnom životu iz perspektive autorice. Počinje pisati za Katolički časopis “Naša ognjišta”.
Dobitnica je nagrade za najbolju biznis ideju u 2012. godini od Interventnog fonda za žensko poduzetništvo BiH, te dobitnica nagrade za filantropiju za 2014. i 2015. godine, kao jedina žena u Hercegovini od The Balkan Trust for Democracy, EU i Catalyst Foundation. Predsjednica je udruge “Pravi Put” od 2015. godine i radi na segmentima edukacija, podrške, umrežavanja. Udruga radi na području čitave BiH te s europskim državama kao što su Švicarska, Srbija, Makedonija, Hrvatska, itd., kroz razne projekte za mlade, za poslodavce, osobe s invaliditetom i slično.
Božica Zoko objavljivala pet zbirki pjesama – Trg na kojem stojimo, ruši se (Biblioteka Quorum,1990.), Biće iz mraka (Meandar, 2001.), Opisivanje kruga (Naklada MD, 2004.), Crveno more (Društvo hrvatskih književnika, 2007.), Zapisi iza greba (Altagama 2009,); za kritičke tekstove dobila Povelju uspješnosti Julije Benešić (Đakovo 2008.), a za knjigu Crveno more također Povelju uspješnosti na Danima Josipa i Ivana Kozarca (Vinkovci, 2008). Za sonetni vijenac Mir i ljubav snivamo i…- dobila  prvu nagradu Hrvatske kulturne zaklade za poeziju 2009. – Dubravko Horvatić. Drenovačku nagradu Duhovno hrašće za knjigu Zapisi iza greba. Tu je i knjiga poetskih eseja – Ima vremena (Narodna knjižnica Orebić, Orebić 2009.) Urednica nekoliko knjiga poezije i proze. 
Marina Klara Gerbicz nam u svojim kolumnama kojih je napisala više od 50 za naš mjesečnik poručuje: “Najlakše je dići ruke od svega i prepustiti se. Treba imati hrabrosti i vjere reći ja to mogu, ja to hoću ja to želim. Puno je toga što možemo promjeniti i lijepim učiniti, samo se trebamo usudit.
Goran Suručić pjesnik, pjesme je počeo da piše 1985 godine u Zemunu. Jedan je od osnivača i član je književnog kluba “Ivo Andrić” u Zemunu od njegovog postanka. Član je Književne zajednice Jugoslavije od 2004. godine. Dosad je samostalno ob-javio zbirke pjesama “Pesmarica” (2002), “Samo more zna” (2003), “Plavi ban” (2004), “Kockar” (2004), “To je ljubav” (2005), “Sanjam” (2006), “Ne bojte se” (2006), “Traži se” (2007), “Stare ljubavi”2008), “Pisanije” (2008), “Bodljikavo prase” (2008), “Plavi ban II deo” (2009), “Uvek ću te voleti” (2010), “Buntovnik” (2011) “Kraljice moja” (2012), “Glavna sam” (2013), “Krist u duši” (2013) i “Kocka, vino i žene” (2014). Sa grupom autora objavio je monografiju “Pet decenija”, Saveza za cerebralnu i dječiju paralizu Beograda (2007). 
Dražen Zetić član Društva hrvatskih, koji je objavio svoju 10 knjigu, slikar Šime Peić, fra Andrija Nikić, dr. med. Antun Lisec, prof. dr. sc. Zlatko Miliša i Zoran Podunajec su objavljivali teme iz svojih znanstvenih radova, te kolumnisti Mihael Ilić, Mirko Paulić, Vesljko Kralj, Tomislav Mačković, Stipan Vojnić, Zoran Vukman, redatelj Stipo Ercegović, Nada Ivošević, Ksenija Vitejić, Svjetlana Grujić, J Dulić, Veco Ivković, Nikola Perušić, Z. Urbanek,,..koji su napisali prekotisuću četristo članaka. Uvijek uz nas je naša lektorica Ruža Alaga i prvi suradnik Ivan Stipić
Utječu da nedobijemo financijsku potporu
Zahvaljući uloženom trudu malog čovjeka tiskan je prvi broj i ostali. Od prvog do šesnaestog broja mjesečnik je tiskan bez financijske potpore ijedne institucije.
Isto tako, i danas nažalost dio dužnosnika naše zajednice utječe na to da nedobijemo financijsku potporu iz proračuna. Svatko ima pravo na svoj stav u svezi položaja Hrvata u Srbiji, i nemamo pravo sprječavati onog pripadnika hrvatske zajednice koji ima drugačiji stav.
 
 V.I.
Powered by WordPress.