Najgore je, Bogu hvala, ipak prošlo – vrijeme koje dolazi može biti i biti će samo bolje: sa ponosom čuvajmo ono što jesmo
Intervju: Krešimir Tkalac, predsjednik HKUPD "Stanislav Preprek" Novi Sad
Predstavite nam Hrvatsko kulturno umjetničko prosvjetno društvo "Stanislav Preprek" iz Novog Sada. Kada ste osnovani? Koji vam je bio prvotni cilj osnutka?
Nakon što je 2005. godine napustila Upravni odbor Hrvatskog kulturno prosvjetnog društva “Jelačić” Petrovaradin (osnovanog 2003. god.), sada već pok. Zdenka Vuković Popov, utemeljila je u Novom Sadu iste godine Hrvatsko-kulturno-umjetničko-prosvjetno društvo “Stanislav Preprek”, okupivši u njemu dio novosadskih Hrvata. Osnivačka skupština društva održana je 10.09.2005. godine. Ministarstvo za ljudska i manjinska prava je svojim riješenjem broj 210-1891/3-2005-06 od 04.10.2005. godine potvrdilo osnivanje Društva, te dopustilo da se Društvo upiše u registar društava
Dugi niz godina Društvo je vodio gdin Marijan Sabljak, a poznato je najviše po literarnoj sekciji koja svake godine priređuje pjesničku manifestaciju “Preprekovo proljeće”, te dramskoj sekciji i ženskoj pjevačkoj grupi. U 2016. godini HKUPD "Stanislav Preprek" vodi Ivanka Horvatić, Društvo značajno osnažuje svoje stručne kapacitete, pravi se sajt Društva i kreće jedan novi put razvoja Društva.
Mi smo otvoreno Društvo, što i ovog puta sa ponosom ističemo te pozivamo sve da nam se pridruže!
Koliko sekcija djeluju u HKUPD "Stanislav Preprek" Novi Sad?
HKUPD „Stanislav Preprek“ trenutačno djeluje kroz tri sekcije: Književni klub, Ženska pjevačka skupina i Dramska sekcija. Slobodno se može reći da je Književni klub kao nosilac dvije glavne manifestacije Društva, a i kroz izdanja članova Kluba (ukupno je to tridesetak naslova!), okosnica i nosilac razvoja Društva. U Književnom klubu djeluju pisci i pjesnici za koje drugi pjesnici i pisci, kao i kritika jasno govori da su „nove zvijezde“ na nebu pjesništva i proze Hrvata u Vojvodini. Ženska pjevačka skupina, sa svojih dvadesetak članica, također vrlo uspješno djeluje i njeguje tradicijsku glazbu hrvatskoga naroda od Dalmacije, preko Istre, Zagorja, Međumurja, Slavonije, pa sve do Vojvodine. Na njihovom repertoaru se mogu pronaći i skladbe koje polako tonu u zaborav u krajevima u kojima su i nastale, te se može slobodno reći da Ženska pjevačka skupina zaista čuva jednu esenciju hrvatske tradicije. Dramska sekcija sa odlično odigranom predstavom „Noć bogova“ Mire Gavrana je pokazala da Društvo može uspješno djelovati i na tom području. Nažalost, smrt dvoje glavnih glumaca, te nedostatak sredstava doveo je ovu sekciju na sam rub opstanka. Obzirom da kapacitet i volja postoje, ovom prilikom molim sve koji bi mogli pomoći Dramsku sekciju ili žele glumiti da nas kontakiraju na mail društva. Više detalja o radu i djelovanju našeg Društva se može naći na našoj internetskoj stranici www.stanislavpreprek.org. Napominjem da je sve pomenute uspjehe naše Društvo postiglo, a da pri tome nema svojih prostorija – dobrotom patera Karla koristimo prostorije franjevačkog samostana u Novom Sadu.
Približite nam manifestacije “Preprekovo proljeće” i “Preprekovo jesen”
U okviru Hrvatskog kulturno-umjetničko-prosvjetnog društva „Stanislav Preprek“ u Novom Sadu nekoliko članova Literarne sekcije izdaje 2009. godine prvu zbirku svojih pjesama pod nazivom Preprekovo proljeće. To su: Jelisaveta Buljovčić Vučetić, Branka Dačević, Bosiljko Kostić, Mladen Franjo Nikšić, Marijan Piljić i Mladen Šimić. Ta zbirka je imala skromnih četrdesetak stranica, ali je bila prvi veliki korak i začetak onoga u šta se danas pretvorila zbirka i ova sekcija. Književni klub „Stanislav Preprek“ danas ima dvadesetak aktivnih članova, a u pripremi je deveta po redu zbirka pjesama pod nazivom Peprekovo proljeće. Članovi Kluba inače do sada imaju preko četrdeset izdanih sopstvenih knjiga.
Počev od treće zbirke, Uredništvo uvodi i novu koncepciju: u prvom, glavnom dijelu knjige, zastupljeni su članovi Književnog kluba, a u želji da uspostvimo suradnju s našom maticom, odnosno s poznatim imenima hrvatske poezije, u drugom dijelu knjige su tri afirmirana autora iz pojedinih gradova ili dijelova Hrvatske. U zbirci Preprekovo proljeće 2015. to su tri pjesnikinje iz Rijeke, u zbirci Preprekovo proljeće 2016. troje pjesnika iz Slavonije, a u pripremi (upravo izlazi) je Preprekovo proljeće 2018. u kojoj će biti zastupljeno troje pjesnika iz Drenovaca, odnosno kraja u Hrvatskoj koji nosi naziv Cvelferija.
Promocija zbirki pjesama prerasla je u kulturnu, sada već tradicionalnu, manifestaciju Hrvata u Novom Sadu pod nazivom „Preprekovo proljeće“ i održava se svake godine na dan rođenja Stanislava Prepreka, 16. travnja.
Uredništvo uvodi i natječaj za kratku priču na koji svoje radove može slati svatko tko piše na standardnom hrvatskom jeziku, i prva zbirka kratkih priča kao rezultat tog natječaja je Prpeprekova jesen 2016., sa dvadesetak radova, a u pripremi je zbirka kratkih priča Preprekova jesen 2017., za koju je prispjelo preko četrdeset radova.
Promocija prve zbirke kratkih priča je bila na jedanaestogodišnjicu osnutka HKUPD „Stanislav Preprek“, 10. listopada 2016. godine u Kulturnom centru Novog Sada, i namjera je da i ova kulturna manifestacija Hrvata u Novom Sadu pod nazivom „Preprekova jesen“ postane tradicionalna.
Koje ste do sada realizirali projekte? U narednom periodu koji su vam projekti koje želite realizirati?
U 2017. Društvo je svoj rad finansiralo kroz više od trideset projekata – ti projekti su, prije svega, bili usmjereni na održavanje tri glavne manifestacije Društva („Proljeće“, „Jesen“, Godišnji koncert), ali i veću „vidljivost“ Društva kroz predstavljanje na Salonu knjiga u Novom Sadu, kao i Sajmu knjiga u Beogradu. Kako bi Društvo bilo vidljivo i u virtualnom prostoru nastavili smo sa redovitim održavanjem internet sajta, kao i implementacijom on-line prodavnice knjiga. Pored rečenog, spomenuo bih i gostovanje Ženske pjevačke skupine u Makedoniji, na festivalu „Ohridski biser“.
U 2018. naš fokus ostaju tri glavne manifestacije i njihov dalji razvoj. Sa druge strane, pored, sada već tradicionalnog, učešća na Salonu knjiga i Sajmu knjiga, planiramo se predstaviti na Interliberu u Zagrebu. Također, prisustvo u on-line svijetu i projekti digitalizacije će biti dio naših ciljeva. Naravno, pokušat ćemo kroz organizaciju i učešće na raznim književnim i umjetničkim događanjima (Novosadski klub, Winter fest, projekat Grada kulture…) raditi na daljoj afirmaciji hrvatske zajednice u Novom Sadu.
Za mene kao predsjednika su posebno bitna dva cilja – oživjeti rad Dramske sekcije i podmladiti Društvo.
Kako vidite budućnost HKUPD "Stanislav Preprek" iz Novog Sada?
HKUPD "Stanislav Preprek" vidim kako i u budućnosti hodi stazama utabanim posljednjih nekoliko godina – kao Društvo koje njeguje jedan originalni, urbani kulturni izričaj visoke kvalitete, kao Društvo koje uspješno koristi moderne tehnologije i kao Društvo u kome je transparentnost i otvorenost način rada i promišljanja.
Kako bi ocijenili suradnju između pripadnika hrvatske zajednice, udruga u Srbiji?
Ja sam vjerojatno suviše kratko na poziciji predsjednika da bih imao dovoljno iskustva za jednu sveobuhvatnu i objektivnu procjenu, ali rekao bih da je data suradnja slaba i prepuštena slučaju – dakle, isključivo zavisi od individualnih inicijativa, ne postoji nikakva infrastruktura, strategija, nekakva platforma koja bi datu suradnju poticala. Naprotiv, čak bih se usudio se reći da krovne institucije zajednice još dodatno unose probleme u saradnji kroz favoriziranje pojedinih udruga.
Približite nam hrvatsku zajednicu u Novom Sadu, od doseljenja do danas?
Obzirom da današnja teritorija Grada Novog Sada obuhvaća i Petrovardin i Srijemsku Kamenicu, naselja gdje su Hrvati autohtona zajednica, a u Petrovaradinu sve do šezdesetih godina prošlog stoljeca i većinska, ovo je vrlo kompleksno pitanje te nije lako dati odgovor. Ako gledamo sam Novi Sad, bez pomenutih naselja, možemo reći da većinu hrvatske zajednice čine Hrvati koji su iz Vojvodine, BiH i Hrvatske dolazili u Novi Sad kao značajan administrativni, industrijski i univerzitetski centar bivše države.
Po Vašem mišljenju jesu li Hrvati u Srbiji sačuvali svoj identitet?
Sačuvani su „ostaci ostataka“, fragmenti – negdje veći, negdje manji. Broj udruga i manifestacija nije mali, ali, po svemu što sam čuo za ovo vrijeme, entuzijazam iz godine u godinu je sve manji. Udruge, čak i u pretežito hrvatskim sredinama, imaju problema sa podmlatkom. Jednostavno, pritisnuti financijskim problemima – ljudi imaju sve manje volje i snage baviti se očuvanjem nacionalnog identiteta. A, još ako je taj identitet i „nepopularan“ kod većinskog naroda – “jednadžba“ je prilično jednostavna.
Kada možemo očekivati boljitak za hrvatsku zajednicu u Srbiji?
Status hrvatske zajednice u Srbiji dominantno zavisi od odnosa (aktualnih vlasti) Hrvatske i Srbije. Onoga trenutka kada ti odnosi postanu zaista dobrosusjedski, kada i hrvatsko i srpsko društvo prođu jednu katarzu-možemo očekivati da se smanji otklon većinskog naroda prema hrvatskoj manjini. Rekao bih da mađarska manjina trenutačno prolazi kroz jednu fazu prihvatanja – tome govori u prilog da se otvoreno razgovara o zločinima nad Mađarima nakon Drugog svjetskog rata, postavljaju se spomenici koje nitko ne ošetećuje, Republika Mađarska investira značajna financijska sredstva u Vojvodinu, a da to nitko ne smatra za sporno i neprijateljsko djelovanje.
Drugi dominantan proces koji može pozitivno utjecati na položaj hrvatske manjine jeste proces približavanja Srbije EU.
Što biste poručili pripadnicima hrvatske zajednice u Srbiji?
Najgore je, Bogu hvala, ipak prošlo – vrijeme koje dolazi može biti i biti će samo bolje: sa ponosom čuvajmo ono što jesmo.
Razgovarao: Zlatko Ifković
Opširnije, Mjesečnik Hrvatske novine broj 51 u pdf i tiskanom izdanju, strana 12
