Marija Šeremešić, presjednica je Udruge Građana „Urbani Šokci“ iz Sombora koje je osnovano 04. 04. 2008. godine kao udruga Hrvata sa ciljem njegovanja nacionalnih i kulturnih običaja bačkih Hrvata, posebna Šokaca, očuvanje baštine, specifičnog šokačkog govora i književnosti.
Predstavite nam udrugu UG „Urbani Šokci“ iz Sombora. Koji vam je bio prvotni cilj osnutka?
UG „Urbani Šokci“ je osnovana kao udruga Hrvata 2008. godine u cilju njegovanja nacionalnih i kulturnih običaja bačkih Hrvata, posebice Šokaca, očuvanju njihove baštine, specifičnog šokačkog govora - ikavice, hrvatskog književnog jezika, književnosti i kulture.
Ciljevi se realiziraju organiziranjem tematskih okruglih stolova o životu i radu Šokaca, prikupljanjem povijesne građe o poreklu, doseljavanjima na ove prostore, prebivalištima i baštini te publiciranje radova o tim aktivnostima.
Članovi udruge se zalažu za objavljivanje radova na hrvatskom standardnom jeziku i na šokačkoj ikavici, za promoviranje radova i ličnosti u sredstvima javnog informiranja; angažiraju se na stvaranju specifične video, tonske i druge dokumentacije o Šokcima na ovim prostorima.
Koje ste do sada realizirali projekte?
Književnu večer o govoru šokačkom, govorili: dr. sc. Helena Sablić - Tomić, dr. sc. Goran Rem, dr. sc. Ljiljana Kolenić i mr. sc. Vera Erl. Književna večer „Ante Jakšić i Stipan Bešlin“, govorila dr. sc. Sanja Vulić. Književno glazbenu večer „Od gajdi do tambure“, govorio muzikolog Julije Njikoš, sudjelovali recitatori Udruge, Vera Svoboda, Maja Kešić i tamburaški sastav „Ravnica“ iz Osijeka.
Organiziranje međunarodnih okruglih stolova sa Šokačkom granom iz Osijeka:
Međ. okrugli stol - Urbani Šokci: Zemlja, šuma, Šokci i Bunjevci, Međ. okrugli stol - Urbani Šokci: Geografija pamćenja Šokaca i Bunjevaca, Međ. okrugli stol - Urbani Šokci: Marijanska svetišta, Međ. okrugli stol-Urbani Šokci: Europski kontekst Šokadije, Međ. okrugli sto l- Urbani Šokci: Panonija-Europa.
Organiziranje Međunarodne izložbe vjenčanog šokačkog tradicijskog ruha Šokaca Bačke ,Slavonije i bačke regije u Mađarskoj „Šokci i baština 2010“u Gradskom muzeju Sombor.
Također Međunarodne izložbe starih vjenčanih fotografija Šokaca sa istih prostora “Lipi ko slika“ 2014. u Gradskom muzeju Sombor, u okviru DANA HRVATSKE KULTURE 2014. Na kojem sudjeluju Bački Brijeg, Bački Monoštor, Sonta, Bač, Vajska, Plavna, Vinkovci, Gajić i Santovo,
Udruga organizira Međunarodni okrugli stol Urbani Šokci, da li su na njega uključeni Šokci sa svih djelova gdje žive, što su teme?
U suradnji sa Udrugom Šokačka grana iz Osijeka, naša Udruga je organizirala Međunarodni okrugli stol - Urbani Šokci - sedam godina za redom i to na način da je otvorenje i prvi dan ovih naučnih skupova održavano u Osijeku i, a drugi dan je bio održavan u Somboru. Najčešće je na svakom bilo po desetak predavača koji su izlagali svoje radove-sažetke, a kompletni radovi su tijekom godine slani u Osijek i bili tiskani u zbornicima. Teme su bile za svaki skup određene podnaslovom, ali u biti iz oblasti života, rada, govora, književnosti, glazbe, običaja i tradicije Šokaca Vojvodine, Republike Hrvatske, Republike Mađarske te Bosne i Hercegovine.
Od prošle godine Urbani Šokci organiziraju samostalno Međunarodni okrugli stol „O ŠOKCIMA JE RIČ“ u okviru DANA HRVATSKE KULTURE po istom principu kao i ranije.
Približite nam suradnju šokačkih udruga iz Podunavlja i Sombora i manifestaciju „Šokci i baština“.
Sada već bivša Udruga iz Bača „ Mostonga“ i Stanka i Stjepan Čoban u suradnji sa udrugama Šokaca Podunavlja su u povodu 320. godine doseljenja Šokaca iz oblasti Soli - Tuzle organizirali prvi put manifestaciju ŠOKCI I BAŠTINA, pod pokroviteljstvom Hrvatskog nacionalnog vijeća i Veleposlanstva Republike Hrvatske. Nakon toga je 2009. godine naša Udruga organizirala takvu manifestaciju u Somboru.Otvorena je međunarodna izložba svečanog svatovskog tradicijskog ruha Šokaca iz regije u Gradskom muzeju u Somboru. Naravno da je svaka manifestacija bila propraćena i kulturno-umjetničkim programom, pjesmom i šokačkim plesovima. Na preporuku Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata ova manifestacija se svake godine seli u drugo mjesto u kojem žive Šokci i postaje manifestacija od posebnog značaja te se održava pod pokroviteljstvom Hrvatskog nacionalnog vijeća, uz logističku potporu ZKVH i financiranje Državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske. Ove godine je naša Udruga bila organizator ove manifestacije koja je održana u Narodnom pozorištu u Somboru uz sudjelovanje udruga iz Berega, Monoštora, Sonte, Plavne, Bača, a posebni gosti su nam bili Pjevačka skupina iz Petrovaradina te somborski tamburaši (Šokci u Somboru iz Monoštora i Berega).
Priredili ste manifestaciju „Dani hrvatske kulture“ u Somboru. Da li su tijekom održavanja uključene udruge koje djeluju van Sombora?
DANI HRVATSKE KULTURE je manifestacija UG „Urbani Šokci“koja se održava već osam godina. U okviru tog projekta održava se naučni skup u kojem sudjeluju znanstvenici iz Hrvatske, Mađarske, Srbije-Vojvodine. U večernjem programu sudjeluju recitatori naše Udruge, zatim svake godine okupljamo po jednu pjevačku skupinu ili dvije, folklorne skupine, orkestre iz okruženja, također otvaramo i izložbe stvaralaca sa prostora iz okruženja.
U narednom periodu koji su vam projekti koje želite realizirati?
Započele su pripreme za održavanje DANA HRVATSKE KULTURE 2017.. To je manifestacija koju svake godine podržava Državni ured za Hrvate izvan Republike Hrvatske. Upravo primamo prijave, nakon predpoziva, za sudjelovanje na naučnom skupu. Za sada je sigurno da ćemo postaviti izložbu slika na svili Cecilije Miler, u goste dolazi ženska pjevačka skupina iz Đakova Klapa Certissa i muška pjevačka skupina iz Monoštora „Bodroški bećari.“
Radim na drugoj knjizi „Monoštor u povijesti 2“ koja bi trebala biti tiskana do kraja godine i koju financira Ministarstvo kulture i informisanja Republike Srbije i Grad Sombor.
Kako vidite budućnost UG „Urbani Šokci“ iz Sombora?
Iako se čini da ide sve kako treba, nije baš tako. Neprestana borba za sredstva iscrpe ljude pa se često ne vidi izlaz, a onda se nekako sve dobro podudari i „ide“ godina za godinom. Slijedeće godine slavimo deseti rođendan pa ćemo vidjeti.
Autor ste knjige Monoštor u povijesti. Koliko ste knjiga izdali.Kakvi su vam planovi u budoćnosti?
U suradnji sa Antonijom Čota autorica sam knjige „Dukat ravnice“. Samostalno sam
napisala knjige „Tragovi sjećanja“, brošuru u povodu 70. obljetnice HKUD „Vladimir Nazor“ „Stopama naslijeđa“ i Rječnik govora Monoštora „Bile riči“. Zbirku poezije Stipana Bešlina „Tajanstvenosti trag“ u suradnji sa dr. sc. Sanjom Vulić, a “Monoštor u povijesti“ sa suprugom Martinom Šeremešićem. Objavljeno mi je desetak radova po zbornicima kao i petnaestak pjesama. Za sada u planu imam 3 nastavak knjige Monoštor u povijesti. To je plan, ali tko zna.
Objavili ste „Bile riči – rječnik govora Monoštora“. Molim Vas ukratko nam je opišete. Da li su Šokci u Podunavlju sačuvali svoj dijalekt i indetitet?
„Bile riči „ je naslov rječnika ili pojmovnika u kojem se nalazi 2720 riječi koje su se nekada koristile u svakodnevnom govoru Monoštoraca poglavito Šokaca, ali i ostalih stanovnika koji su prihvatili mjesnu ikavicu. Tu su navedena imena, prezimena i nadimci-rugana imena stanovnika sela, zatim nazivlji biljaka životinja, riječi iz svakodnevice sve do kraja šezdesetih godina prošlog stoljeća. Nisam navodila riječi koje spadaju u standard, nego baš one stare, autohtone.
Što se tiče danjašnjeg govora pa moglo bi se reći da je on skroz modifikovan. Mladi uglavnom govore ekavicom , ali je ostala po koja riječ od davnina. Prisutan je lokalni naglasak iz staroštokavskog ikavskog govora Monoštora. Stariji češče koriste ikavicu u međusobnom govoru. Što se tiče identiteta, veliku ulogu u očuvanju ima KUDH „ Bodrog“, a također je veoma pozitivan potez otvorenje odjela na hrvatskom jeziku u mjesnoj školi.
Po Vašem mišljenju jesu li Hrvati u Srbiji sačuvali svoj identite,
Po mom, subjektivnom mišljenju i opažanju, koje je recimo veoma blizu objektivnog, u manjim sredinama se bore za očuvanje, a što se tiče gradova, sem Subotice, sigurno tvrdim , veoma, veoma mali broj Hrvata-da, delimično, dok se većina integrirala u okruženje.
Kada možemo očekivati boljitak za hrvatsku zajednicu u Srbiji?
Ovo ne bih komentirala jer ja to očekujem već duže vreme, ali...evo i ostarila sam.
Što biste poručili pripadnicima hrvatske zajednice u Srbiji?
Ljudima je dosta poruka pa im moja sigurno ne bi ništa značila. Poruka koja ne poluči rezultatima nema svrhu.
Razgovarao: Zlatko Ifković
Opširnije u mjesečniku Hrvatske novine broj 47 u pdf i tiskanom izdanju stranica 12-13
