Hrvatska zajednica u Srbiji već mjesecima prolazi kroz jednu od najozbiljnijih političkih i institucionalnih kriza u posljednjem desetljeću
Pitanje sukoba interesa i pritisaka na DSHV
Hrvatska zajednica u Srbiji već mjesecima prolazi kroz jednu od najozbiljnijih političkih i institucionalnih kriza u posljednjem desetljeću. U središtu napetosti nalaze se odnosi između Hrvatskog nacionalnog vijeća (HNV) i Demokratskog saveza Hrvata u Vojvodini (DSHV), ali i pitanja odgovornosti, povjerenja te zakonite uloge najviših predstavničkih tijela, nekada pod sloganom “Zajedno za zajednicu“.
Sukob interesa, otvorena rana unutar zajednice
Prema navodima iz političkih krugova hrvatske zajednice, pojedini dužnosnici HNV-a nalaze se u mogućem sukobu interesa. Posebno je u fokusu činjenica da predsjednica HNV-a, Jasna Vojnić, istovremeno obavlja dužnost zastupnice u Hrvatskom saboru. Kritičari tvrde da takva dvostruka funkcija može biti problematična, jer se nacionalno vijeće po zakonu ne smije koristiti kao stranački instrument niti se može miješati u političko nadmetanje. Upravo takav sukob interesa stvara duboko nepovjerenje u rad institucija, narušava njihovu vjerodostojnost i otvara prostor sumnji da se osobne političke ambicije stavljaju ispred interesa zajednice. Kada jedna osoba istovremeno upravlja ključnom manjinskom institucijom i aktivno sudjeluje u stranačkoj politici, granice između institucionalne odgovornosti i političkog djelovanja postaju zamagljene a to nikada ne predstavlja dobro za zajednicu. Da, kako, isto i na strani čelništva DSHV-a.
Sugovornici iz DSHV-a ističu da ovaj slučaj nije usamljen
“Primjera sukoba interesa u našim institucijama ima mnogo, posebno među osobama na visokim pozicijama.” Koncentracija funkcija i utjecaja, dodaju, otvara prostor za pritiske i manipuliranje procesima koji bi morali ostati unutar-stranački, a ne institucionalni. Takva preklapanja uloga narušavaju transparentnost, potiču sumnju u nepristranost institucija i stvaraju klimu u kojoj pojedinci koriste položaj radi osobnog ili političkog probitka. Umjesto da institucije služe zajednici, pojavljuje se opasnost da zajednica postane taoc privatnih ambicija, što dugoročno slabi njezinu političku snagu i legitimitet.
Pritisci na DSHV i pokušaj utjecaja na stranačke procese
Napetosti su kulminirale nakon navoda da je dio članova stranke, pod pritiscima i uz unaprijed dogovorene planove, pokrenuo inicijativu za sazivanje sporne sjednice Skupštine DSHV-a. Na toj sjednici, kako tvrdi stranačko rukovodstvo, sudjelovala je i osoba koja uopće nije bila član ni Predsjedništva ni Vijeća DSHV-a. Zbog toga je prdsjednik Tomislav Žigmanov sa krnjem čelništvom DSHV-a podnio kaznenu prijavu zbog navodnog krivotvorenja dokumentacije i narušavanja demokratskih procedura. To je presedan: prvi put u povijesti DSHV-a pokrenut je ovakav pravni postupak. Sud u Subotici donio je privremenu mjeru kojom se sporna sjednica poništava, a očekuje se i konačna sudska odluka, uključujući policijsko izvješće o mogućoj zloupotrebi identiteta osobe označene kao “NN”.Te na tu sjednicu su pozvane osobe Vjećnici i članovi Predsjedništva po odabiru podobnosti, što je takva organizovanost kršenje statute stranke, bez pečeta stranke, te blako hartiji.
Produbljivanje sukoba i nove podjele unutar DSHV-a
Unatoč sudskom postupku, pritisci na stranku ne prestaju. Ista skupina nezadovoljnih članova predsjedništva, vjeća, ponovno je predala zahtjev za sazivanje vanredne skupštine DSHV-a. Dvoje vijećnika, Ninoslav Radak i Vinko Stantić, zajedno s članom subotičke podružnice Petrom Balaževićem, predali su zahtjev za sazivanje sjednice Vijeća DSHV-a, koji je potpisalo 23 člana Vijeća.
»Zahtjev je službeno predan i zaprimljen u stranci 19. 11., te mu je dodijeljen urudžbeni broj. Kao vijećnici zahtijevamo sazivanje sjednice sukladno Statutu, sa sljedećim dnevnim redom: donošenje Pravilnika o izborima u DSHV-u, donošenje odluke o sazivanju radne skupštine i donošenje odluke o imenovanju izbornog povjerenstva«
Izjava predsjednika Tomislava Žigmanova glede inicijative za sazivanje sjednice Vijeća DSHV-a
Kao predsjednik Demokratskog saveza Hrvata u Vojvodini, na temelju svojih ovlasti, donio sam odluku da ne sazovem sjednicu Vijeća DSHV-a glede inicijative koje je podnijela skupina vijećnika 19. studenoga ove godine. Nakon provedenih širih konzultacija s dijelom vodstva koje je ostalo vjerna zakonitosti rada i dostojanstvu DSHV-a, konstatirano je da još uvijek ne postoje uvjeti za sazivanje sjednice Vijeća DSHV-a, budući da je u tijeku kazneni postupak za dio vijećnika koji su sudjelovali u činjenju više kaznenih djela tijekom održavanja sjednice Vijeća 29. travnja u HKC „Bunjevačko kolo“, o čemu smo članove i javnost uredno obavještavali.
Riječ je o događaju bez presedana u 35 godina dugoj povijesti djelovanja DSHV-a nikada se do sada nije dogodilo da se, radi osiguravanja određenih odluka u DSHV-u, zlouporabi identitet određenih članova Vijeća od strane B. K. i trećih osoba, koje su organizirale dolazak lažne osobe i namjerno prikrivale njezin identitet. S obzirom na sve navedeno, predsjednik poručuje da u ovakvim okolnostima neće sazvati ni sjednicu Vijeća niti Skupštinu stranke, sve dok se ne okončaju sudski procesi i dok se ne stvore nužni uvjeti za normalizaciju rada i zakonito funkcioniranje DSHV-a.Grupacija okupljena oko zamjenika predsjednika Gorana Kaurića
Posebno se izdvaja grupacija okupljena oko zamjenika predsjednika DSHV-a, Gorana Kaurića, koja tvrdi da predsjednik stranke Tomislav Žigmanov nije raspisao izbore u zakonskom i statutarnom roku. Po njihovim navodima, istekao je i Žigmanovljev mandat, te zahtijevaju raspisivanje izbora za sva tijela stranke, smatrajući da je to jedini put za vraćanje legitimiteta unutarstranačkog vodstva. Iz vodstva DSHV-a, međutim, upozoravaju da dio aktera iz ove grupacije djeluje u suradnji s političkim strukturama izvan same stranke, uključujući i pojedince povezane s HNV-om, što dodatno produbljuje krizu.
Glasovi osnivača, oglasili se prvi predsjednik DSHV-a i utemeljitelji stranke
Težinu cijeloj situaciji daje činjenica da su se, zbog produljene političke krize i neodržavanja redovne skupštine, oglasili i prvi predsjednik DSHV-a Bela Tonković zajedno s nekoliko osnivača stranke.
Oni su javno izrazili zabrinutost zbog toga što DSHV već duže vrijeme nije proveo redovne unutarstranačke izbore, niti je održana redovita skupština, što smatraju ozbiljnim odstupanjem od demokratskih procedura na kojima je stranka prije više od trideset godina i zasnovana. Osnivači poručuju da je neophodno održati novu skupštinu i pokrenuti reizbor cijelog stranačkog vodstva i Vijeća DSHV-a, kako bi se obnovilo povjerenje, legitimnost i jedinstvo. Njihova intervencija predstavlja važan znak upozorenja, jer dolazi od ljudi koji su sudjelovali u stvaranju stranke i baštine njezine temeljne vrijednosti.
Potrebni su povjerenje, transparentnost i povratak institucijama
Bez obzira na sudski rasplet i moguće unutarstranačke izbore, očito je da je hrvatska zajednica duboko politički podijeljena. Umjesto fokusiranja na demografske izazove, školstvo na hrvatskom jeziku i kulturni razvoj, zajednica se bavi sporovima, pritiscima i borbom za političku prevlast. Hrvatska zajednica u Srbiji premala je da bi izdržala dugotrajne raskole, paralelne centre moći i narušeno povjerenje. Današnji trenutak zahtijeva jasno vođenje, poštivanje procedura i odgovornu komunikaciju, kako bi se očuvali temeljni interesi Hrvata u Srbiji.
Zaključna poruka u konačnici, najbolje i jedino održivo rješenje
U konačnici, najbolje i jedino održivo rješenje za hrvatsku zajednicu jest povratak ozbiljnom dijalogu, kompromisu i međusobnom uvažavanju. Nijedna institucija, ni HNV ni DSHV, niti bilo koja grupacija unutar njih, ne može i ne smije djelovati kao zaseban centar moći. Budućnost zajednice ne smije biti talac osobnih ambicija, političkog nadmetanja ili stranačkih podjela. Potrebno je stvoriti ozračje u kojem će se poštivati Statut, pravne procedure i demokratska načela na kojima je zajednica građena više od tri desetljeća. Samo tako mogu se spriječiti zloupotrebe, sumnje, pritisci i manipulacije koje razaraju povjerenje i stvaraju dugotrajne rascjepe. Zajednica je već dovoljno mala, demografski ugrožena i pod pritiscima asimilacije. Svaki dodatni raskol nosi rizik nepovratnog slabljenja njezine političke snage, kulturnog identiteta i institucionalne stabilnosti. Zato je potrebno okrenuti se suradnji, a ne sukobu, gradnji, a ne rušenju, razgovoru, a ne optuživanju. Rješenje neće doći preko noći, ali može početi odmah, onoga trenutka kada odgovorne osobe prihvate da je zajedništvo jače od bilo koje unutrašnje podjele. Samo jedinstvena, transparentna i stabilna hrvatska zajednica može uspješno zastupati interese Hrvata u Srbiji i čuvati njihove kulturne, obrazovne i političke vrijednosti.Ivan Tumbas
