30 godina od osnivanja Demokratskog saveza Hrvata u Vojvodini

Politika
Typography

U nazočnosti oko četiri stotine osnivača iz cijele Vojvodine, u Subotici je, u amfiteatru Radničkog univerziteta, održana osnivačka skupština DSHV a. Trajala je oko četiri sata. Taj 15. srpanj je „dan za historiju“, kako su govorili mnogi, i „bit će zapisan zlatnim slovima u povijest Hrvata“.   

Subotica je, po izgovorenim riječima, tog dana bila najhrvatskiji grad na svijetu. Poslije punih pola stoljeća vojvođanski su se Hrvati, i pored svih iskušenja koja su prolazili, okupili oko svoje političke stranke. Za predsjednika je izabran Bela Tonković. Od 13. svibnja 1990. godine, kada je utemeljen „Inicijativni odbor za osnivanje hrvatske političke organizacije“ do održavanja osnivačke Skupštine  održani su sastanci u svim mjestima u Vojvodine gdje žive Hrvati.
 
Hrvati u Srbiji su sami pokazali odlučnost i očitovali se o svojoj budućnosti 15. srpnja 1990. godine, do kada nije postojala niti jedna institucija s hrvatskim predznakom. Pokazali su zadivljujući snagu i znanje u obrani svog indentiteta svo ovo vrijeme, jer nisu dozvolili da njihova sudbina zavisi od odnosa dvaju država. 
Dan za historiju
Taj 15. srpanj je bio „dan za historiju“, kako su govorili mnogi, i zapisan je zlatnim slovima u povijesti Hrvata. Dogodio se jedino zahvaljujući vojvođanskim Hrvatima. Subotica je po izgovorenim riječima tog dana bila najhrvatskiji grad na svijetu. Poslije puna pola stoljeća vojvođanski su se Hrvati, i pored svih iskušenja kroz koje su prolazili, okupili oko svoje političke stranke. Od osnutka do danas bilo je važno ostati i opstati. 
Demokratski savez Hrvata u Vojvodini (DSHV) slavi 30. obljetnicu. Od osnutka do danas bilo je važno ostati i opstati. DSHV je odigrao naj značajniju ulogu u očuvanju identiteta Hrvata u Vojvodini. Da bi se na pravi način ocijenio osnutak i djelovanje DSHVa moramo se malo vratiti u povijest i priznati činjenicu, da do 15. srpnja 1990. godine u Vojvodini nije postojala niti jedna institucija s hrvatskim predznakom.
Raspadom Jugoslavije hrvatska zajednica u Vojvodini nalazi se na počecima jer je, po tko zna koji put na ovim prostorima, prekinut je kontinuitet političkog i kulturnog djelovanja Hrvata. Do sredine pedesetih godina prošlog stoljeća gotovo su sve prijeratne institucije i organizacije s hrvatskom nacionalnom odrednicom u Vojvodini nasilno su prestale raditi. U školama je ukinuta nastava na hrvatskom jeziku. 
Kako je nastao Demokratski savez Hrvata u Vojvodini (DSHV)
Da bi se na pravi način ocijenio osnutak, a i djelovanje, DSHV a moramo se malo vratiti u povijest i priznati činjenicu da do 15. srpnja 1990. godine u Vojvodini nije postojala niti jedna institucija s hrvatskim predznakom. 
U Subotici je, 13. svibnja 1990. godine, utemeljen je  „Inicijativni odbor za osnivanje hrvatske političke organizacije“. Predsjednik inicijativnog odbora je bio Julije Skenderović. U inicijativnom odboru su bili još i: Bela Tonković, Antun Skenderović, dr. Ljudevit Vojnić Tunić, Ivanka Skenderović, Bogoljub Kujundžić, Mate Dulić, Josip Gabrić, Stanka Kujundžić, Antun Matarić, vlč. Marko Vukov, vlč. Marijan Đukić, Marko Dulić, Joso Anišić... Oni su utemeljili Demokratski savez Hrvata u Vojvodini (DSHV); izabrali su ime stranke, odredili povijesni hrvatski grb za znak stranke, izradili statut i program stranke i odredili dan osnivačke skupštine. 
Nekorektno bi bilo ne spomenuti ljude koji su nazočili osnivačkoj skupštini DSHV a te inicirali osnutak podružnica i mjesnih organizacija: Ivan Poljaković, Marijana Čović, Milivoj Prćić, Jelena Prćić, Josip Sudarević, Blaško Vuković, Antuš Balažević, Vladimir Perić, Marko Vukov, Ivan Stipić, Ivica Čović, Stipan Stantić, Martin Bačić, Grgo Piuković, Martin Gabrić, Vince Dulić, Pero Benčik, Nikola Buljovčić, Marko Berberović, Andrija Ivanković, Joso Orčić, Tome Kopilović, Petar Dulić, Franjo Ivanković, Josip Bačlija, Ivan Tumbas, Tomislav Pehar, Josip Sudarević, Blaško Temunović, Zlatko Ifković, Nada Sudarević, Ivan Mandić, Marko Vuković, Albe Kujundžić, Stanko Vaci, Antun Kujundžić, Stipan Knezi, Zoran Čota, Antonija Čota, Mata Matarić, Jozo Kolar, Josip Budimčević, Ivan Kozbašić, Zdenko Buntić, Branko Melvinger, Josip Sabljak, Gabrijel Hlad, dr. Milan Bićanić...
Šireći napredne političke ideje i domoljublje, okupit će i dobiti potporu većine vojvođanskih Hrvata. Stranka se ovih trideset godina zalagala za postavljene ciljeve isključivo i jedino putem parlamentarne demokracije na svim razinama. Niti u jednom trenutku nije napustila demokratski, nenasilan način borbe za ostvarivanje prava hrvatske nacionalne zajednice. 
Ubrzo po osnutku DSHV je osnovao  podružnice u Subotici (tri), Somboru, Petrovaradinu, Plavni, Kukujevcima, Novom Slankamenu, Sremskoj Mitrovici, Novom Sadu, Sremskoj Kamenici, Baču, Sonti. Osnovane su i mjesne organizacije DSHV a: Gat, Aleksandrovo, Mali Bajmak, Bajnat, Tavankut, Đurđin, Žednik, Mala Bosna, Svetozar Miletić, Bezdan, Bački Monoštor, Vajska, Sot, Gibarac, Ruma, Beška, Surčin...
I.Z.
 
Powered by WordPress.