Na 44. sjednici Hrvatskog nacionalnog vijeća u Srbiji usvojene su odluke o dodjeli priznanja zaslužnim članovima zajednice za 2020. godinu. Hrvatsko nacionalno vijeće dodjeljuje priznanja za doprinos društvenim aktivnostima, u oblasti kulture i iz područja obrazovanja.
Za doprinos u društvenim aktivnostima - priznanje "Ban Josip Jelačić" za 2020. dodjelju je se Aleksandru Skenderoviću, , priznanje "Dr. Josip Andrić" HKCu „Bunjevačko kolo“ iz Subotice, a priznanje iz područja obrazovanja "Pajo Kujundžić" Družbi Kćeri milosrđa i vrtiću Marija Petković – Sunčica“
Hrvatsko kulturno – umjetničko društvo „Bunjevačko kolo“ je osnovano 18. siječnja 1970. u Velikoj vijećnici Gradske kuće. U godini obilježavanja velikog jubileja-50. obljetnice od osnutka HKCa"Bunjevačko kolo je dobilo priznanje u području kulture, priznanje "Dr. Josip Andrić".
Osnutak HKC-a „Bunjevačko kolo“
Hrvatski intelektualci iz Subotice koji su koji su organizirali i vodili Dužijancu 1968. i 1969. Kada je na njoj bilo više desetina tisuća posjetitelja koncem 1969. uočili su da treba osnovati neku ustanovu koja će stalno raditi na prikupljanju, proučavanju, njegovanju i promicanju kulturne baštine bačkih Hrvata te osigurati uvjeta za nove oblike i sadržaje kulturnoga stvarateljstva.
Tako je 14. prosinca 1969. skupina subotičkih hrvatskih intelektualaca osnovali su inicijativni odbor na čelu s Nacom Zelićem za osnivanje hrvatskog društva. Pripremili su dokumentaciju i sve potrebne suglasnosti društveno političkih organizacija.
18.siječnja 1970. osnovali su Hrvatsko kulturno – umjetničko društvo Bunjevačko kolo' u Velikoj vijećnici Gradske kuće. Bilo je 354 člana osnivača.
Društvo se bavilo okupljanjem hrvatske mladeži i organiziranjem hrvatskih kulturnih manifestacija u Subotici. Ime Hrvatsko kulturno-umjetničko društvo »Bunjevačko kolo« je predložio Marko Peić. Iako su neki primijetili da zašto bi se zvalo "Bunjevačko kolo" ako je hrvatsko, budući da su to smatrali nespojivim, ime je onda usvojeno. Kad je HKUD napokon osnovan, bio je nakon 1956. prva i jedina kulturna udruga Hrvata u Subotici, a takvom je ostala i dvadesetak godina poslije.
Za predsjednika je izabran Ivo Stantić, a dopresjednici Josip Stantić i Pajo Pavluković.
Sljedeće je godine HKUD Bunjevačko kolo organiziralo Veliko prelo
Dr. Josip Andrić
Dr. Josip Andrić po kojem nazaslužniji pojedinci dobivaju priznanje iz oblasti kulture, rodio se u bačkom selu Bukinu. Mati mu je bila iz sela Plavne, a budući da je bio dosta vezan za to selo, posvetio mu je brojna djela. U svom skladateljskom opusu ima 70 skladba za tambure, klavir i orkestar. Posebno je vrijedno spomenuti njegov rad svezi tamburaške glazbe, o kojoj je napisao nekoliko knjiga.Sakupljao je narodne pjesama bačkih Hrvata.
Autor je prve bunjevačke opere, "Dužijance", premijerno izvedene 1953. u subotičkom Narodnom kazalištu. Opera Dužijanca jedina je opera s motivima iz života bunjevačkih Hrvata, a prvi je put izvedena prije pola stoljeća. Tadašnje Hrvatsko narodno kazalište u Subotici izvodilo ju je 18 puta.Nakon ukidanja Hrvatskog narodnog kazališta partiture opere su nestale. Subotički svećenik Lazar Ivan Krmpotić pronašao je solo dionice opere na temelju kojih je rekonstruirana cijela opera.Na osnovu obnovljenih partitura Hrvatsko narodno kazalište iz Osijeka 1994. ponovno je izvelo Dužijancu u Osijeku, Baji i Subotici
