Intervju: Zvonimir Perušić, predsjednik Hrvatskog demokratskog foruma: Vratićemo samopoštovanje i dostojanstvo hrvatskoj zajednici

HRVATI U SRBIJI
Typography

Izbori 21. lipnja su prilika da u strukture grada Subotice pošaljemo autentične predstavnike kojima će isključivi cilj biti povećanje obima konzumiranja prava hrvatske zajednice unutar zakonima utvrđenih mogućnosti. 

 

Predstavite nam "Hrvatski demokratski forum" (HDF). Koji je prvotni cilj osnutka? 
Hrvatski demokratski forum je udruga građana osnovana 2008. godine s misijom povećanja odgovornosti i transparentnosti u radu institucija hrvatske nacionalne manjine u Republici Srbiji, zatim poticanja komunikacije kulturnih i znanstvenih radnika, te razvoja multietničke i interkulturalne suradnje. Ciljevi udruženja su integracija i suživot, transparentnost u radu, demonopolizacija i depolitizacija institucija hrvatske nacionalne zajednice u Republici Srbiji. 
 
Što je na HDF utjecalo da sudjelujete na predstojećim izborima za Skupštinu u gradu Subotici?
HDF nije politička stranka i nije bilo predviđeno da izlazi na izbore. Međutim, kada je DSHV, kao stranka koja tvrdi da zastupa političke interese Hrvata, objavila da na izbore ne izlazi sa hrvatskom listom nego u okviru koalicije stranaka sa centralama u Beogradu i Novom Sadu, postalo je jasno da će na političkoj sceni Subotice prostor predvđen za Hrvate ostati prazan. Naime, druge dve nacionalne zajednice u gradu su dio sistema odlučivanja, jedino Hrvati već 16 godina nemaju svoje direktne predstavnike o lokalnoj vlasti, što i jeste razlog za prilično nezavidan položaj naše zajednice. A DSHV je to mogao, jer je registriran kao stranka nacionalne manjine i s prirodnim pragom bi sigurno lakše ušao u Skupštinu grada, ali odlukom njihovog predsjednika DSHV je otišao u koaliciju opozicionih stranaka Ujedinjene Srbije i mi u HDF-u smo smatrali da je ovo možda posljednji momenat da Hrvate vratimo u strukture vlasti grada Subotice.
 
Naše čitatelje i birače zanima Vaš program?
Uvjet svih uvjeta je ulazak u sistem predlaganja i donošenja odluka. Nikakvog značaja nemaju odlični projekti koje nema tko progurati u strukture odlučivanja. Onda kada budemo imali ljude iz hrvatske zajednice u Skupštini grada, Gradskom vijeću, sekretarijatima, stručnim službama, javnim i javnim komunalnim poduzećima, imat ćemo potencijal provesti sve ideje koje prethodno budu usuglašene na institucijama hrvatske zajednice.
Otvorit ćemo i kancelariju za građane, i fizički i online, evidentirati konkretne probleme konkretnih ljudi i konkretno ih, jedan po jedan, rješavati.
 
U narednom periodu koji su  prioriteti HDF-a?
U dolazećem mandatnom razdoblju HDF će se posvetiti političkom radu u Gradu Subotici, podržavat će projekte korisne za sve stanovnike grada i prigradskih naselja, ali će posebno lobirati za projekte od značaja za pripadnike naše zajednice, kao što su širenje javne vodovodne i kanalizacijske mreže, asfaltiranje svih neasfaltiranih ulica, proširenje telekomunikacijskih mreža. 
 
Kako vidite obrazovanje na hrvatskom jeziku i budućnost Hrvatskog školskog centra u Subotici?
Obrazovanje na hrvatskom jeziku treba biti rezultat dobre pripreme na razini hrvatske zajednice, u svakom smislu. To ne smije biti politički projekt oko kojeg ćemo se okupljati ili razilaziti. Obrazovanje na hrvatskom jeziku se provodi već 18 godina, određeni rezultati jesu ostvareni, ali smo daleko od zadovoljavajućeg. Mali je broj djece koja pohađaju nastavu na hrvatskom jeziku i to je glavni problem. Ne bih sad ulazio u razloge za to, no svakako je to tema o kojoj se mora provesti jedan iskreni, kvalitetan razgovor, javna rasprava u kojoj će sudjelovati široki krug naše zainteresirane javnosti, nakon koje će nam biti jasnije što želimo, što možemo i kako to ostvariti. Suština je u razgovoru i dogovoru.
Pitanje Hrvatskog školskog centra ne bi trebalo izdvajati iz općeg konteksta obrazovanja na hrvatskom jeziku. To nije i ne smije biti političko pitanje nego isključivo stručno obrazovno i pedagoško. Kada među nama samima budemo iskristalizirali što je točno interes naše djece, znat ćemo to i obraniti pred nadležnim tijelima vlasti. Naravno, za to nam trebaju naši predstavnici u tijelima vlasti, a to se rješava na izborima. 
 
Kako ocjenjujete medijski tretman Hrvata u Srbiji u srbijanskim medijima? Da li su Hrvati najomraženiji narod u Srbiji? 
Istraživanja javnog mnijenja nisu točna ukoliko se njihovi rezultati razlikuju od situacije koju možete vidjeti golim okom. Pripadnici naše zajednice žive normalnim životom, rade i druže se sa svima, baš poput pripadnika svih drugih zajednica i ne znam za slučajeve ozbiljnijih incidenata u posljednjih dvadesetak godina. Naravno da pisanje pojedinih beogradskih tabloida nije profesionalno i u tom smislu se Hrvati nerijetko spominju u negativno svjetlu, no bitno je da to nema svojih posljedica na terenu. Naši ljudi ne obraćaju pažnju na to, ne dotiče ih se visoka politika i žive mimo nje. Generalno atmosfera u zemlji bi mogla biti bolja, ali negativne varnice kojih ima nisu uperene samo protiv Hrvata, a gotovo uopće nisu uperene protiv pripadnika hrvatske zajednice u Republici Srbiji. Prije bi se moglo reći da su neke druge kategorije društvenog života češće meta negativnih komentara tabloida. Osobno ne poznajem niti jednog ovdašnjeg Hrvata koji je dužem vremenu unazad imao neki problem samo zbog toga što je Hrvat.
 
Odnos vlasti Srbije prema manjinama i posebno, prema hrvatskoj nacionalnoj manjina?
Sve nacionalne manjine funkcioniraju po istim zakonima. Ne postoje posebni zakoni za Mađare, Bošnjake, Albance, a posebni za Hrvate. E sad, zašto druge nacionalne zajednice izvlače maksimum iz toga a Hrvati ne, to je pitanje za one koji sebe smatraju političkim predstavnicima Hrvata. Izbori 21. lipnja su prilika da u strukture grada Subotice pošaljemo autentične predstavnike kojima će isključivi cilj biti povećanje obima konzumiranja prava hrvatske zajednice unutar zakonima utvrđenih mogućnosti.
 
Da li je hrvatska manjina zastupljena u tijelima vlasti u onoj mjeri koliko joj pripada?
Hrvatska manjina već godinama nije zastupljena u tijelima vlasti u mjeri koja joj pripada. Izlaskom DSHV-a na izbore na listi sa strankama beogradske i novosadske opozicije ta se situacija namjerno ne misli rješavati. Stoga je jako važno da na izborima konačno i mi Hrvati izaberemo predstavnike koji će biti odgovorni samo svojoj nacionalnoj zajednici, a ne centralama beogradskih i novosadskih stranaka.
 
Tijekom zadnjih godina slušamo da su manjine mostovi suradnje između dviju država. Po vašem mišljenju kako hrvatska zajednica može doprinijeti boljim srpsko-hrvatskim odnosima?
Sudjelovanjem u vlasti sa svojim izravnim predstavnicima hrvatska zajednica će povratiti svoje samopoštovanje i dostojanstvo, a korektan i pošten partnerski odnos sa vladajućima će nam otvoriti vrata koja su nam do sada bila zatvorena ili pritvorena. Takav partner, pouzdan i odgovoran, bićemo i prema institucijama Republike Hrvatske. Naši ljudi u sistemu odlučivanja neće obećavati jedno, misliti drugo i raditi treće, a ta će nam pouzdanost omogućiti kvalitativan razvoj odnosa s objema državama. Nekonfliktna zajednica, zajednica za primjer, bit će rado slušan sugovornik i u Beogradu i u Zagrebu. Naše će mišljenje biti uzimano u obzir, pa ćemo tada biti u prilici iznositi i svoj jako bitan interes, a to je da odnosi između Hrvatske i Srbije budu ne dobri nego odlični. Kao što su to danas odnosi između Mađarske i Srbije, a u kojima su mađarska zajednica u Srbiji i srpska u Mađarskoj odigrale iznimno važne uloge.
 
Po Vašem mišljenju jesu li Hrvati u Srbiji sačuvali svoj identitet?
Apsolutno jesu. To što ih je jako malo angažirano u institucijama i udrugama zajednice, ili što ne govore hrvatskim jezikom, ne čini ih manje Hrvatima nego što jesu. HDF širom otvara vrata za sve strukture Hrvata u Republici Srbiji i ne dijeli ih ni po kojem drugom kriteriju, osim po kriteriju sposobnosti i poštenja.
 
Prilikom predaje izborne liste rekli ste da je uporaba hrvatskog jezika kompleksno pitanje. Molimo vas pojasnite nam?
Zakon je omogućio da na teritoriji Grada Subotice u službenoj uporabi bude i hrvatski jezik. Ali, gdje je to u praksi? Koji od naših dužnosnika govori hrvatskim jezikom? Koliki je postotak Hrvata koji u komunikaciji sa sistemom koristi korespondenciju na hrvatskom jeziku? Ne možemo inzistirati da Hrvati ovdje međusobno ili s drugima govore isključivo hrvatskim jezikom, kad taj jezik, hrvatski standardni jezik, na ovom prostoru nema utemeljenje. Ljudi u svojim kućama, na ulici, na svojim radnim mjestima međusobno govore varijantom nekadašnjeg srpskohrvatskog jezika ili bunjevačkom ikavicom i treba ih pustiti da govore onako kako su navikli. Tko hoće služiti se hrvatskim jezikom neka to radi slobodno i ponosno, zakon mu to omogućava, ali to ne smije biti razlog za podcjenjivanje ili diskvalifikaciju niti jednog pojedinca. Jezik inače ne postoji zato da bi netko dokazivao svoj identitet, nego zato da bi se sporazumijevao s drugim ljudima. A mi se svi razumijemo. 
 
Što biste poručili pripadnicima hrvatske zajednice u Subotici i Srbiji?
Da na izbore u nedjelju 21. lipnja izađu i da svoj glas daju jedinoj hrvatskoj listi u Subotici zaokruživanjem broja 9. To je možda i posljednja prilika da nešto ozbiljno uradimo u političkom smislu. Bojim se da će za 4 godine biti kasno.
 
Razgovarao: Zlatko Ifković
 
Powered by WordPress.