Održan kolokvij "Bitka kod Petrovaradina 1716. i njeno značenje za povijest Hrvata u Vojvodini"

Znanost
Typography

Koji je  održan u petak, 25. studeni 2016. godine u prostorijama Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata. Uvodno predavanje je održao dr. sc. Robert Skenderović, viši znanstveni suradnik Hrvatski institut za povijest, Zagreb. U prilogu video uradci s kolokvija  

 

             

            

Ove godine obilježava se 300-godišnjica slavne bitke kod Petrovaradina. Godine 1716. Osmanlije su pokušale vratiti one prostore koje su u Podunavlju izgubili tijekom Velikog bečkog rata 1683.-1699. godine. Velika osmanlijska vojska okupila se u ljeto te godine u Beogradu, a na njenom čelu bio je tadašnji veliki vezir Damat Ali paša. Kada su pripreme završile, osmanlijska je vojska iz Beograda prešla u Srijem i krenula prema Petrovaradinu. Tamo ih je čekala habsburška vojska koju je predvodio tada već slavni habsburški vojskovođa, princ Eugen Savojski. Velika bitka kod Petrovaradina odigrala se 5. kolovoza 1716. godine, na blagdan Snježne Gospe. Eugen je pod Petrovaradinom izvojevao još jednu veliku pobjedu u svojoj bogatoj vojničkoj karijeri. Ona je za Bačku i Podunavlje imala velik značaj jer su ti prostori tek tada mogli trajno odahnuti od osmanlijske opasnosti. Eugen je pobjedu posvetio Blaženoj Djevici Mariji. Tadašnjoj kapelici Blažene Djevice Marije darovao je sliku Majke Božje Snježne te je od tada crkva na Tekijama, koja se nalazila na samom poprištu bitke, posvećena Snježnoj Gospi. Nakon Petrovaradina habsburška je vojska iste, 1716. godine osvojila Temišvar, a 1717. i Beograd čime su stečeni uvjeti za vrlo povoljan mir koji je sklopljen u Požarevcu 1718. godine. Pobjeda habsburške vojske u bitci kod Petrovaradina i kasniji vojni uspjesi u ratu 1716.-1718. godine snažno su utjecali na život Hrvata u Srijemu i Bačkoj. To je vidljivo kroz praćenje njihova napretka u demografskom, gospodarskom i kulturnom životu u kasnijim desetljećima.
Robert Skenderović rođen je 1972. u Zagrebu, gdje je završio osnovnu i srednju školu. Povijest i filozofiju diplomirao je na Sveučilištu u Zagrebu 1997. godine. Na istom je Sveučilištu 2002. magistrirao, a 2005. i doktorirao na temama iz demografske povijesti Slavonije. Tijekom dvadeset godina svoje znanstvene karijere objavio je pedesetak znanstvenih radova, više autorskih knjiga, dva srednjoškolska udžbenika i više popularnih radova. Većina njegovih radova bavi se temama vezanim uz povijesnu demografiju, povijest bačkih Hrvata i povijesti franjevačkog reda. Posebno je ponosan na međunarodni znanstveni skup „Identitet bačkih Hrvata“ koji je 2008. godine organizirao u Zagrebu. Dvije godine kasnije (2010.) uredio je i zbornik radova sudionika toga skupa. Osim toga, stalni je suradnik Leksikona podunavskih Hrvata – Bunjevaca i Šokaca i Godišnjaka za znanstvena istraživanja Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata. Na kraju, ne manje važno, dr. Skenderović je podrijetlom bački Hrvat, potomak velike grane Skenderovića Općinarovih koja već stoljećima živi u Tavankutu i Subotici. izvor zkvh.org.rs
 
 
Tomislav Žigmanov o bitki kod Petrovaradina, o njenom značenju za povijest Hrvata u Vojvodini video prilog https://youtu.be/s0toba_VB7k
Dr. sc. Robert Skenderovićo bitki kod Petrovaradina, o njenom značenju  za povijest Hrvata u Vojvodini video piloghttps://youtu.be/xoIYFuPo2xQ
Powered by WordPress.