Dužijanca je najveća manifestacija Hrvata Bunjevaca
Od kada je osnovana UBH „Dužijanca“ aktivnosti i pripreme praktički traju tijekom cijele godine. Veliki dio posla su pisanje projekata i osiguravanje neophodnih sredstava za realizaciju Dužijance, što se odvija uglavnom u prvom dijelu godine, kad izvedbeni dio Dužijance ne traje. Dužijance je sam po sebi važan i značajan no svakako najposjećeniji i najatraktivniji događaji su Takmičenje risara i centralna proslava Dužijance. Na ovim događanjima mi kao organizatori trudimo se da posjetiteljima upriličimo, prije svega, ugođaj i atmosferu autentičnosti.
Predstavite nam Udrugu bunjevačkih Hrvata „Dužijanca“. Koji vam je bio prvotni cilj osnutka?
Udruga bunjevačkih Hrvata „Dužijanca“ je osnovana na osnivačkoj skupštini 27. siječnja 2014. godine u prostorijama Župe sv. Roka u Subotici, Beogradski put 52, a rješenje o registraciji Agencije za privredne registre dobila je 6. 3. 2014. Udruga bunjevačkih Hrvata „Dužijanca“ je osnovana radi sprovođenja i organiziranja manifestacije Dužijance. Udruga želi svoje ciljeve sprovoditi na polju kulturnog identiteta, kulturne raznovrsnosti, stvaralaštva i sudjelovanja u kuturnom životu bunjevačkih Hrvata, kroz sve manifestacije u programu Dužijance. Takmičenje risara i centralne proslave Dužijance su dvije manifestacije od velike važnosti koje će Udruga u budućnosti s posebnom pažnjom njegovati.
U povijesti održavanja Dužijance poznato je da su udruge poput Katoličkog divojačkog društva i Bunjevačkog momačkog kola bile nosioci organizacije Dužijance. Nakon Drugog svjetskog rata Dužijanca se primarno vezuje uz crkvu sve do 1968.godine i od tada se uporedo organiziraju dvije proslave, gradska i crkvena Dužijanca. Godine 1993. kada je objedinjeno gradsko i crkveno slavlje, Dužijanca je imala svoj veliki uspon sve do veličanstvene proslave 2011. godine kada je proslavljeno 100 godina Dužijance, nakon čega je uslijedila velika financijska kriza. Dotadašnji organizator Dužijance, Hrvatski kulturni centar Bunjevačko kolo, zbog velikih dugovanja ulazi u financijske blokade a kasnije i u stečaj. Pod ovakvim teškim okolnostima bilo je prioritetno istovremeno spašavati održavanje Dužijance i opstanak Bunjevačkog kola. To je iniciralo dugogodišnju ideju da se osnuje samostalna udruga koja će biti nosioc organizacije Dužijance. Inicijativa osnutka udruge postaje vrlo aktualna da bi siječnja 2014. rezultirala svojim osamostaljivanjem Dužijance osnutkom nove Udruge bunjevačkih Hrvata „Dužijanca“.
Dužijancu koju ste organizirali 2015. pamtimo zbog bogatog višemjesečnog programa. Približite našim čitateljima one programe koji su bili najatraktivniji publici i zašto?
Prošlogodišnja Dužijanca koju je po drugi put organizirala Udruga bunjevačkih Hrvata „Dužijanca“ po svim mjerilima je uspješno realizirana. Svaki segment iz programa Dužijance je sam po sebi važan i značajan no svakako najposjećeniji i najatraktivniji događaji su Takmičenje risara i centralna proslava Dužijance. Na ovim događanjima mi kao organizatori trudimo se da posjetiteljima upriličimo, prije svega, ugođaj i atmosferu autentičnosti. Na Takmičenju risara atrakciju pružaju vješti kosci, natjecatelji, u jutarnjim satima na balama slame služi se risarski ručak, kasnije tarana i ništa manje atraktivan prikaz rada starih strojeva. Predstavljanje bandaša i bandašice na gradskome trgu i izbor najljepših parova u bunjevačkoj nošnji na tamburaškoj večeri su pored nastupa tamburaških orkestara za publiku lijep ugođaj, a druge večeri skupština risara, prikaz risarske pogodbe i folklorni nastupi publici su uvijek najatraktivniji. Svakako najsvečaniji dio Dužijance je sveta misa zahvalnica u katedrali, a raskoš, šarenilo i originalnost pojedinih dijelova svečane povorke, fijakera okićenih vijencima od žita ostavljaju dojam jedinstvenosti.
Kako teku pripreme za ovogodišnju Dužijancu? Gdje će započeti obilježavanje i do kada traje?
Od kada je osnovana UBH „Dužijanca“ aktivnosti i pripreme praktički traju tijekom cijele godine. Veliki dio posla su pisanje projekata i osiguravanje neophodnih sredstava za realizaciju Dužijance, što se odvija uglavnom u prvom dijelu godine, kad izvedbeni dio Dužijance ne traje. Tradicionalno, Dužijanca počinje blagoslovom žita na blagdan sv. Marka 25. travnja, a završava Dužijancom 9. kolovoza . Ove godine blagoslov žita održat će se na njivi gdje će biti i Takmičenje risara na Đurđinu.
Ima li novih sadržaja u programu?
Cilj Udruge je da kroz projekt Dužijance obuhvati i one segmente koji na prvi pogled nemaju poveznicu sa žetvenim radovima ali su dio našega naslijeđa, primjerice pucanje bičevima je već desetak godina prisutno u svečanoj povorci na Dužijanci pa se tako iznjedrio novi događaj Natjecanje u pucanju bičevima. Prošle godine prvi puta održano je na salašu Vlatka Vojnić Purčar u Đurđinu, gdje se planira i ove godine održati. Udruga ima novi pristup da svoje djelovanje aktualizira, da novine i druge aktivnosti u hrvatskoj zajednici prikazuje u svom listu kroz razne članke, intervjue, osvrte, komentare, obavijesti, sa detaljnim programom i satnicom svih manifestacija Dužijance. Revija Dužijanca je logistička podrška manifestaciji, u Reviji pišu poznavaoci materije, znanstvenici etnolozi, stručnjaci iz različitih oblasti, tako da Revija Dužijanca ima osim informativnog i izrazito edukativni karakter.
Kako vidite budućnost Dužijance? Hoće li se iskoristiti njezin turistički potencijal?
Generalno gledano teško je reći hoćemo li iskoristiti turistički potencijal kada znamo da je ogroman, ali unapređivanje i stvaranje novih turističkih potencijala koji bi Dužijanci dali popularizaciju vidimo kroz nove sadržaje koji neće narušavati duh tradicije i osnovni smisao zahvale kojega nikada nećemo napustiti. Treba tražiti mogućnost spajanja tradicije i novih izazova u turističkoj ponudi kroz razne vidove kulturnog turizma. Razvijanjem kulturnih proizvoda i atrakcija pridonosit će višem stupnju atraktivnosti Dužijance, a istodobno njegovati njezine jedinstvenosti. Porastom interesa za autentičnim proizvodima, u prvom redu gastronomskim, vidimo razvoj ponude kako u centru grada tako i na drugim lokalitetima gdje planiramo razvijati ponudu.
Ima li Dužijanca potporu cijele hrvatske zajednice?
Ako uzmemo u obzir da je Dužijanca od strane gradskog vijeća grada Subotice proglašena manifestacijom od posebnog značaja za grad Suboticu, a Hrvatsko nacionalno vijeće proglasilo Dužijancu jednom od triju manifestacija koje su od posebnog značaja za hrvatsku zajednicu, onda najveća manifestacija Hrvata Bunjevaca u Srbiji – Dužijanca zauzima primat manifestacije jednistvenog kulturnog sadržaja grada Subotice i hrvatske zajednice. No smatram da nije dovoljno samo deklarativno podržavati Dužijancu kao manifestaciju ili organizatora i priređivača Dužijance. Isto smatram da je Dužijanca u velikoj mjeri podržana od strane hrvatske zajednice i drugih građana Subotice, a to se očituje u posjećenosti i sudjelovanju pučanstva u slavlju, ali isto tako vidljivo je kako organizatori manifestacije Dužijance nemaju dovoljnu institucionalnu potporu hrvatske zajednice, možda je čak toliko minimalna da je svedena na razinu održivosti.
Udruga bunjevačkih Hrvata „Dužijanca“ se natjecala sa projektom Muzej Dužijanca - identitet vojvođanskih Hrvata. Kako je projekt na natječajima vrednovan, koliku ste potporu dobili i od koga? Približite našim čitateljima projekt Muzej Dužijanca.
Provodeći svoju temeljnu misiju promicanja kulture izvrsnosti, znanja i solidarnosti te stvaranja naprednijeg hrvatskog društva, Zaklada Adris, najveća korporativna zaklada u ovom dijelu Europe, ove godine je deveti put od svog osnutka dodijelila donacije najboljim projektima iz programa: znanje i otkrića, stvaralaštvo, ekologija, baština i dobrota. Udruga bunjevačkih Hrvata „Dužijanca“ natjecala se s prijedlogom projekta „Muzej Dužijanca – identitet vojvođanskih Hrvata“ koji je bio prvoplasiran na popisu projekata u okviru kategorije baština. Ovaj projekt vrijedan je 140 000 kuna i njime će se obaviti nužni restauratorski radovi na najstarijim i najvrijednijim starim žetelačkim strojevima koji se predstavljaju javnosti u okviru Dužijance. Želja nam je bila sačuvati postojeće stare strojeve, obnoviti, dovesti ih u stanje funkcioniranja i izložbenog izgleda, kako bi za Takmičenje risara bili u funkciji rada a kada se ne koriste ti strojevi bili bi smješteni u adekvatnom prostoru gdje bi mogli biti dostupni javnosti preko cijele godine. Svakako to je samo dio radova koji ćemo uraditi osiguranim sredstvima u prvoj fazi, a želimo objediniti i druge za Dužijancu vrijedne izložbene predmete, kojima je potrebna restauracija i stručna obrada da bi bile dostupne javnosti, a to su primjerice krune od slame. „Muzej Dužijanca“ u budućnosti vidimo na više lokaliteta ali kao jedinstvenu ponudu sa različitim sadržajima.
Osim gore navedenih projekata u narednom periodu koji su vam projekti koje želite realizirati?
Jedinstvena lokacija za Takmičenje risara je ideja na kojoj se u Udruzi intenzivno radi. Ostvarivanje projekta jedinstvene lokacije za Takmičenje risara se pokazalo kao prioritet iz više praktičnih razloga. Programski sadržaj bi se moglao proširiti u različitim segmentima kroz razne edukacije, radionice, prezentacije tijekom cijele godine, sva infrastruktura bi bila na jednom mjestu za naredne godine, stekla bi se spoznaja o novoj stalnoj turističkoj destinaciji. Ovim projektom bi se sustavno i dugoročno u vidu turističkog potencijala i kulturnih proizvoda prezentirala ljepota tradicije i baštine, nacionalnog izričaja našeg naroda. Pored ovako koncipiranog programa da se Dužijanca tijekom cijele godine na jednom mjestu može prezentirati sa svim sadržajima koji ostavljaju dojam jedinstvene turističke destinacije, Dužijanca bi dobila na kvaliteti, popularizaciji a u budućnosti mogućnost razvijanja strategije samoodrživosti.
Zlatko Ifković
