Manifestacija „Ikavica“ 2019. u Stanišiću: „Ikavico naša diko“

Kultura
Typography

Književno pjevačka manifestacija „Ikavica-govor hercegovačkih, dalmatinskih, ličkih, bosanskih, šokačkih i bunjevačkih Hrvata“ po deseti put je održana 30. studenog,  u Domu  MKUD „Ady Endre“ u Stanišiću u organizaciji HKD "Vladimir Nazor".    

 
Započela je pjesmom akademika Vlatka Pavletića „Ikavico naša diko“ koju je recitirao Ivan Karan, predsjednik HKD "Vladimir Nazor":„Ikavski govor je nazvan po izgovoru jata kao glasa i, a nazočan je u sva tri glavna hrvatska narječja: štokavskom, čakavskom i kajkavskom. „Ikavski govor je nazvan po izgovoru jata kao glasa i, a nazočan je u sva tri glavna hrvatska narječja: štokavskom, čakavskom i kajkavskom.
U doba standardizacije u 19. stoljeću hrvatski je jezik imao dva moguća puta: ijekavski i ikavski kao standardni izgovor.
Ijekavski je zastupao Ljudevit Gaj i ilirci pozivajući se na ijekavizam stare dubrovačke književnosti i srodnost s jezikom Srba koji je kao standard zastupao Vuk Karadžić. 
Ikavski je zastupao književni krug oko časopisa Zora dalmatinska u kojem je jedan od najuglednijih suradnika bio Šime Starčević, pisac prve hrvatske gramatike koja je u cijelosti pisana hrvatskim jezikom.
Moglo bi se reći da je zapravo bilo više jezičnih i kulturnih argumenata za prihvaćanje štokavske ikavice hrvatskim jezičkim nacionalnim standardom nego štokavske ijekavice.  
No, zbog tadašnjih političkih (ne) prilika pobidila je ijekavica te je ona i danas izgovorni standard hrvatskog jezika.
Ipak, materinji govor ikavica se održao.“, rekao je Ivan Karan.
„Postojala je i književno-kulturna osnova za prihvaćanje štokavske ikavice kao osnove hrvatskoga književnog standarda. Dobar je dio hrvatske književnosti prije preporoda napisan ikavicom. Njome je napisano prvo hrvatsko autorsko književno djelo - Judita Marka Marulića (čakavska ikavica), a i najčitanija hrvatska knjiga svih vremena - Razgovor ugodni naroda slovinskoga Andrije Kačića Miošića (štokavska ikavica). Prvi cjelovito tiskani prijevod Svetog pisma na hrvatski jezik Matije Petra Katančića iz 1831. je objavljen na bosanskoj ikavici.“. dodala je Ana Karan voditeljica programa.
Tijekom večeri objavljeni su rezultati Natječaja za izbor najlipše pisme pisane na ikavici autora koji žive ili su rođeni u Srbiji, te pročitane tri prvonagrađene pjesme: treće mjesto, pjesma „Ravničarska jesen“ autora Josipa Dumančića iz Bođana, drugo mjesto , pjesma   „Sićanja“ autorice Ljiljane Bačlije iz Subotice, prvo mjesto „Nebo za rič“, autorice Josipe Dević U snimki možete pogledati tri prvonagrađene pjesme
U snimki možete pogledati https://youtu.be/sLdsDh8gfzs nastup Kulturno prosvjetne zajednice Hrvata Šokadija iz Sonte.
Književno pjevačka manifestacija „Ikavica-govor hercegovačkih, dalmatinskih, ličkih, bosanskih, šokačkih i bunjevačkih Hrvata“ završenja je riječima Ivana Karana: „Dragi prijatelji, čuvajmo, i ljubimo našu rič i u pisanim i elektronskim medijima, na  književnim večerima , ali najvažnije u svakodnevnom govoru u obiteljima.“
Bunjevačku  ikavicu su predstavili Ivan Tumbas koji je pročitao pripovitku iz svoje knjige Nako sa salaša  i tamburaški sastav "Hajo" iz Subotice koji su otpivali 3 pjesme. U bloku šokačke ikavice nastupila je  pjesnikinja Anita Đipanov Marjanović iz Monoštora i pjevačka skupina KUDH "Šokadija" Sonta sa 3 pjesme,
Na književno pjevačkoj manifestaciji nastupili su recitatori i pjevači na ikavici: etno grupa Sinovi Hercegovine, iz Širokog Brijega (Bosna i Hercegovina) sa dvije gange, KUD Rama iz Pleternice sa guslarom Jurom Vidakušić i sa napjevima, gangom i kolom,  pjesnikinja Ljuiljana Crnić, klapa i folklorni nasambl KUD "Vrilo" iz Obrovca Sinjskog i  i pivači ojkalice iz KUD "Srce Zagore" iz Lećevice na dalmatinskoj ikavici. U bloku bosanske ikavice nastupila je recitatorica Marica Manot  i "Brodski biseri" iz Broda, a što možete pogledati u snimki na https://youtu.be/Ie9TStzLoxs 
Manifestaciju su zatvorili KUU "Gacka" iz Ličkog Lešća sa orzalicom, kolom i napjevima iz Like.
Prvi puta u Srbiji na jednoj kulturnoj manifstaciji mogli su se čuti najstariji glazbeni izričaji Dinarida: ganga iz Hercegovine, rera iz Cetinske  krajine, ojkalica i treskavica iz Dalmatinske Zagore i orzalica iz Like.   
 
XI. likovna kolonija Ivan Gundić Ćiso Dalmata
HKD Vladimir Nazor iz Stanišića organizirao je istog dana XI. likovnu koloniju Ivan Gundić Ćiso Dalmata. Ova jednodnevna kolonija održava se kao sjećanje na akademskog slikara i pedagoga Ivana Gundića. Sudjelovalo je 18 akademskih i amaterskih umjetnika iz Hrvatske, Mađarske i Srbije...Umjetnici su radili tehnikama ulje na platnu,akril na platnu, batik na svili, pastel,grafika, i duborez u drvetu.
 
74. obljetnica Savezne kolonizacije Hrvata
HKD "Vladimir Nazor" iz Stanišića obilježio je 1. prosinca. 74. obljetnicu Savezne kolonizacije Hrvata iz Hrvatske i Bosne i Hercegovine u Vojvodinu. Predavanja o kolonizaciji održali su prof. Ivan Karan predsjednik Hrvatskog kulturnog društva "Vladimir Nazor" iz Stanišića, prof.Tomislav Žigmanov ravnatelj Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata iz Subotice , te predavač iz Hrvatske prof. Mišo Gusić iz Cernika. 
I.Z.
 
 
Powered by WordPress.