Manifestacija „Ikavica“ u Stanišiću: „Ikavico naša diko“

Kultura
Typography

Književno pjevačka manifestacija „Ikavica-govor hercegovačkih, dalmatinskih, ličkih, bosanskih, šokačkih i bunjevačkih Hrvata“ po deveti put je održana 1. prosinca,  u Domu  MKUD „Ady Endre“ u Stanišiću u organizaciji HKD "Vladimir Nazor".      

Započela je pjesmom akademika Vlatka Pavletića „Ikavico naša diko“ koju je recitirao Ivan Karan, predsjednik HKD "Vladimir Nazor": „Ikavski govor je nazvan po izgovoru jata kao glasa i, a nazočan je u sva tri glavna hrvatska narječja: štokavskom, čakavskom i kajkavskom.
U doba standardizacije u 19. stoljeću hrvatski je jezik imao dva moguća puta: ijekavski i ikavski kao standardni izgovor.
Ijekavski je zastupao Ljudevit Gaj i ilirci pozivajući se na ijekavizam stare dubrovačke književnosti i srodnost s jezikom Srba koji je kao standard zastupao Vuk Karadžić. 
Ikavski je zastupao književni krug oko časopisa Zora dalmatinska u kojem je jedan od najuglednijih suradnika bio Šime Starčević, pisac prve hrvatske gramatike koja je u cijelosti pisana hrvatskim jezikom.
Moglo bi se reći da je zapravo bilo više jezičnih i kulturnih argumenata za prihvaćanje štokavske ikavice hrvatskim jezičkim nacionalnim standardom nego štokavske ijekavice.  
No, zbog tadašnjih političkih (ne) prilika pobidila je ijekavica te je ona i danas izgovorni standard hrvatskog jezika.
Ipak, materinji govor ikavica se održao.“, rekao je Ivan Karan.
„Postojala je i književno-kulturna osnova za prihvaćanje štokavske ikavice kao osnove hrvatskoga književnog standarda. Dobar je dio hrvatske književnosti prije preporoda napisan ikavicom. Njome je napisano prvo hrvatsko autorsko književno djelo - Judita Marka Marulića (čakavska ikavica), a i najčitanija hrvatska knjiga svih vremena - Razgovor ugodni naroda slovinskoga Andrije Kačića Miošića (štokavska ikavica). Prvi cjelovito tiskani prijevod Svetog pisma na hrvatski jezik Matije Petra Katančića iz 1831. je objavljen na bosanskoj ikavici.“. dodala je Ana Karan voditeljica programa.
 Sudjelovali su recitatori, pivači-solisti, etno grupe i KUD-ovi na ikavici iz Hrvatske, Bosne i Hercegovine i Srbije. 
Na manifestaciji su autori tri prvonagrađene pisme pristigle na natječaj, koji je društvo raspisalo početkom srpnja, pročitali svoje pisme: Mariška Pravdić na bunjevačkoj ikavici, Anita Đipanov Marjanović i Josip Dumendžić Meštar na šokačkoj ikavici.
U programu su sudjelovali gajdaš Filip Golubov Car iz Draža iz Hrvatske: na šokačkoj ikavici Kraljice Bodroga iz Monoštora i pjesnik Josip Lakušić-Joza Bebrinski iz Slavonskog Broda, na bunjevačkoj ikavici solist Marko Križanović iz Subotice, na bosanskoj ikavici KUD Brodski biseri iz Bosanskog Broda, na hercegovačkoj ikavici etno grupa Sinovi Hercegovine iz Širokog Brijega iz Bosne i Hercegovine koji su pivali gange i bećarce, na dalmatinskoj ikavici klapa “Jelačić” iz Petrovaradina i pivačice napjeva iz KUD “Cetina” iz Sinja Republika Hrvatska uz pratnju dipli...Manifestaciju su završili Bodroški bećari i Kraljice Bodroga iz Monoštora kolom iz sela Mirlović iz Dalmatinske Zagore.
Stručni skup “Savezna kolonizacija 1945./6. Hrvata iz Dalmacije u Vojvodinu
Stručni skup je održan u Domu MKUD "Ady Endre" u Stanišiću u nedjelju 2. prosinca 2018. Predavanja o kolonizaciji održali su prof. Ivan Karan predsjednik Hrvatskog kulturnog društva "Vladimir Nazor" iz Stanišića i prof. Tomislav Žigmanov ravnatelj Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata iz Subotice. 
Ivan Karan je prezentirao kako je Slobodna Dalmacija 1946.godine pisala o kolonizaciji nakon posjete Stanišiću, a Žigmanov je govorio o migracijama dobrovoljnim i prisilnim u dvadesetom stoljeću.Zaključeno je kako postoje stručni radovi o ulozi državnih i partijskih organa u pripremi i izvršenju kolonizacije, ali da niko do sada nije obradio ulogu medija u tome.
Za narednu godinu će se pripremiti radovi o pisanju medija –Slobodne Dalmacije, Sinjskih novina i Somborskih novina o pripremama za kolonizaciju, izvršenju kolonizacije i kako su se kolonisti snašli u novom kraju.
 
Powered by WordPress.