Kolumne

Dan je sumoran, kiša ne prestaje natapatižudnu zemlju

i usamljenost se širiljudskm mislima.Skoro da nikog ne

interesuje šta se sad nebom zbiva, trenutak je pretežak

duši.

Poštovani čitatelji, dobrodošli u naš i Vaš forum i na Web-siteu „Hrvatske novine vijesti“. Otvorili smo  u sadržaju Forum na http://www.hnl.org.rs/nova/forum/index iz razloga što želimo da sa Vama razmijenimo mišljene.!Ovdje možete raspravljati  o Hrvatima u Srbiji (njihovom požaju), djelovanju udruga sa hrvatskom nacionalnom odrednico. Predstavite Vašu udrugi, prenesite iskustvo. Želite li podijeliti neko mišljenje? Ne sramite se i pošaljite nam poruku.

Javite nam se jer želimo da napravimo naš Web-site što boljim za naše goste i članove.

Poštovani čitatelji, mjesečnik „Hrvatske novine“, Web-site „Hrvatske novine vijesti“ objavljuje kolumne  u sadržaju „Naši kolumnisti“ na http://www.hnl.org.rs/nova/nasi-kolumnisti. 

Pozivamo blogere, pisce, sve one koji se izražavaju kroz pisanje, imaju istraživački duh i svoj stav. Na Web siteu Hrvatske novine iz Subotice možete da dobijete svoju kolumnu ili da pišete blog u sadržaju „Naši kolumnisti“.

Tekstovi o poštivanju života, zdravlja, moralnih, bračnih i obiteljskih vrijednosti

Nije potrebno završiti duga medicinska školovanja da bi se shvatilo kako je upravo grijeh vrlo česti uzrok gubitka ljudskog zdravlja, a često i njegovog života. Nekidan sam sreo ginekologa koji mi kaže kako je zajedno s kirurgom tri sata operirao ženu u čijoj je maternici bila plastika u obliku zmije, omotana žicom, koja se zove spirala. Izvadili su joj iz trubuha litru i pol gnoja. Od silnih priraslica nisu znali što je crijevo a što mokraćni mjehur. Nakon operacije, kirurg mu je rekao: „Ugradnja spirale je zločin!“ Ovo je samo jedan od brojnih slučajeva o kojima su mi govorili ginekolozi u raznim gradovima. Mnoge takve žene u teškom stanju dovoze i na kirurgiju, jer se nekada u prvom trenutku, dok se na operaciji ne otvori trbuh, i ne zna o čemu se zapravo radi.

Tekstovi o poštivanju života, zdravlja, moralnih, bračnih i obiteljskih vrijednosti

Možda već sada, u vlastitoj obitelji imamo starije roditelje, djeda ili baku, a staraca bi se sasvim sigurno našlo još i među rođacima ili susjedima. 

Ima starih ljudi koji su puni blagosti, ljubeznosti, dobrote i zahvalnosti prema mlađima oko sebe s kojima žive i koji se za njih brinu. Ali, ima i takvih s kojima nije baš lako, bilo zbog njihovog ponašanja ili zbog teže bolesti pa i nepokretnosti.

Mnogi starac se teško prilagodi situaciji koju mu donesu godine. Možda bi želio da mu uloga u obitelji bude ista kao i nekada kada je bio u punoj snazi, kada su djeca bila malena. Međutim, djeca su sada najčešće već odrasli ljudi koji traže više samostalnosti.

Zašto jednom ne shvatimo da se na račun homo hendicepusa ne može stjecati dobit, već samo olakšice za njegov život

Osvrćući se na tekst o "Preokret na zlouporabe invalidnih lica", vidio sam da se pisac zanima samo na subjektivne zlouporabe, koje promatra iz samo njoj znanih i neznanih subjektivističkih pogleda. Jednim tekstom je dodirnula žeravicu koja prijeti da preraste u Neronovu paljevinu, koja je daleko kompleksnije prirode sa nesagledivim konotacijama.

Možda je tako moralo da bude da se iskuša strpljenje i pokora u životu jednog malog čovjeka, kao i mnogih drugih, koje život stavlja u razna iskušenja. Možda se i sam Stvoritelj sad malo pita kolika je, kakva je i gdje je granica za vjernike koji vjeruju u njegovu snagu a ne mogu svoju iskonsku vjeru prakticirati u strogo namjenski predviđenom, adekvatnom prostoru, odnosno svojoj vjerskoj kući.

Sada kad treba da se rješavaju elementarna ljudska pitanja po zakonu i usvojenim zakonskim aktima, nekima kao da smeta što je i poslije 25 godina ostalo tako malo ljudi koji su drugačiji od većine 

Tekstovi o poštivanju života, zdravlja, moralnih, bračnih i obiteljskih vrijednosti

Ljubav prema djeci treba svakoga dana razvijati sve više i više. Ima onih koji trpe materijalnu oskudicu, ali djeca nisu uzrok siromaštva. Najčešće je čovjek siromašan jer je lijenčina, propalica, alkoholičar ili zato što netko krade

Posljednjih godina proslava blagdana svetog Antuna, nakon teškog razdoblja devedesetih godina, ponovno dobiva svoj nekadašnji sjaj, pa se tako i javila inicijativa nikinačkih župljana da Nikinci budu proglašeni za svetište svetoga Antuna i postanu hodočasničko mijesto. Nikinci, Platičevo i Hrtkovci predstavljaju tri najjužnije katoličke župe u Vojvodini koje su usprkos burnim i nemirnim vremenima ipak održale i sačuvale svoju povijest, kulturu, tradiciju i identitet.

O „kulturi“, solidarnosti

Iznad svega je ljubav, tako i mi, umjesto da jadikujemo i spočitavamo, trebamo zdušno graditi ljubav povjerenja i svijet što prihvatljiviji za zajednički suživot i nadolazeće vrijeme budućih generaciji.Temeljni postulati demokracije utemeljeni su na jednakim ljudskim pravima i slobodama za sve narode svijeta. 

Jesmo li kadri uočiti ljepotu u daru osobe pored sebe, u obitelji, na radnom mjestu i u društvu? I jesmo li u stanju prepoznali talent u neočekivanom kontekstu? Ako nemamo vremena osluškivati, slušati i prepoznati dar u drugima, pitajmo se sada, koliko onda drugih stvari propuštamo u životu?

Milosrđe je zapravo korijen iz kojeg klijaju sva dobra djela, kojeg trebamo redovno zalijevati puštajući da naraste i sazrije kako bi mogli na kraju ubrati najslađi plod i pobijediti na natjecanju za izbor najljepšeg voća

Krasti zagrljaje

Krasti zagrljaje, ljubiti zorom, staviti ruku ispod pasa, mirisati zelene kapute zimi, držati njeno dijete u naručju… Ima trenutaka, koji ostaju urezani u lice čovjeka dok stari…

U tajnovitoj šutnji prohujalih smiraja, prebivaju zetečene freske svetaca, svijetložutim sedefom voska posvećene ikone Bogorodica... Skamenjena lica starih palača, elegantne dvorske terase, fino ugravirani plemićki reljefi u obiteljskim grbovima, otmjeni balkoni s lijepo oblikovanim renesansnim stupovima... uz slabašni odsjaj uličnih svjetiljki, i naherenih kapija velebnih kamenih zdanja... šapću prolaznici u predvečerju...

Ove godine nagradu za životno djelo na području književnosti dobila je Ljubica Kolarić-Dumić koje je rođena u Kukujevcima. Čast nam je što je Ljubica Kolarić-Dumić za 34 broj mjesečnika Hrvatske novine dala intervju, što za naš i njen mjesečnik piše od 5. broja.

  Kriminalistička priča Mladena Šimića

 Proljeće je kasnilo. Miroslav je polako, nogu pred nogu kako se to kaže išao na posao. Nije volio radnu organizaciju u kojoj je radio. Radio je u SUP-u. Nije to bio njegov izbor ali okolnosti su ga dovele do toga.

Dana 16. siječnja 2003. stalno predstavništvo Republike Hrvatske pri UNESCO u poslalo je iz Pariza nekim hrvatskim ministarstvima dopis u kojem se pet puta spominje materinji jezik (u vezi s međunarodnim danom) a nijednom materinski jezik.

Svaka pisane riječ ostaje, tko se za što zalagao. Tako je i tri godine mjesečnika „Hrvatske novine“ iza nas, koji će svjedočiti o našim i njihovim djelima. Mjesečnik „Hrvatskih novina“ su neovisni mediji na hrvatskom jeziku u kojem su slobodnomisleći autori pišu o raznim temama, ali uvijek šireći nacionalnu svijest.

Kršćansko sjećanje na mučenike ne smije biti zatrovano mržnjom, razočaranjem, lažnom nadom, ukorijenjenom laži

Poštovani čitatelji, peta Božja zapovijed kaže: „Ne ubij!“