Hrvatska nezavisna lista je nestranačka, nevladina i neprofitna udruga slobodno udruženih građana, koji u njoj ostvaruju svoje zajedničke interese sa ciljem očuvanja indetiteta Hrvata u Srbiji.
Inicijativni odbor za formiranje udruge Hrvatska nezavisna lista. je 21. prosinac 2011. godine. Osnivačka skupština je održana 18. travnja 2012. godine.

Glavni odbor udruge Hrvatska nezavisna lista:

Zlatko Ifković, predsjednik,
Ivan Stipić, dopredsjednik,

Članovi:
Mirko Paulić
Marko Vidaković
Jelena Dulić

Po nekim procjenama svega 10% Hrvata djeluje u strankama i institucijama. Da li je to zbog nepovjerenja prema sadašnjem vodstavu tih stranaka i institucija?

Došlo je vrijeme za promjene u funkcioniranju unutar hrvatske zajednice. Ne smije se zaboraviti da je uspostavljanje suradnje svih generacija Hrvata preduvjet napretka i oporavka zajednice i to uspostavljanje suradnje između onih Hrvata koji su bili utemeljitelji hrvatstva i ovih koji su sada čelnici naše zajednice.

Hrvatska nezavisna lista svoj cilj ostvaruje djelovanjem u oblastima:

– povijesti,

– kulture,

– obrazovanja,

– informiranja

– očuvanja kulturne baštine Hrvata u Vojvodini i Republici Srbiji.

U obavljanju djelatnosti udruženja u navedenim oblastima, udruga Hrvatska nezavisna lista prikuplja i obrađuje znanstvenu i stručnu literaturu neophodnu za očuvanje nacionalnog identiteta, uključuje znanstvene i stručne radnike u istraživačke projekte, inicira i potiče povezivanje članstva i svih zainteresiranih, radi razvijanja djelatnosti i poboljšanja materijalne osnove života, surađuje sa stručnim udrugama i organizacijama u zemlji i inozemstvu.

Udruga Hrvatska nezavisna lista je osnivač i izdavač medija na hrvatskom jeziku mjesečnika Hrvatske novine i mrežne stanice Hrvatske novine vijesti koje su registrirane u Registru medija APR.

Do sada smo izdali 70 brojeva mjesečnika Hrvatske novine u tiskanom izdanju i u pdf izdanju koji su dostižni u online izdanju na mrežnoj stranici Hrvatske novine vijesti. 

U nakladi udruge Hrvatska nezavisna lista su tiskane knjige „Hrvatski glas iz Vojvodine“ „Franjevačka crkva i samostan sv. Mihovila u Subotici“, Put do istine, Bojanka uz pjesme
Pošto je posve bilo neizvjesno da li se i ikada može očekivati obnovljanje Hrvatske drame u subotičkom kazalištu, pokrenuli smo peticiju za obnavljanje Hrvatske drame! Temelj za obnavljanje Hrvatske drame je i Međudržavni sporazum o zaštiti manjina sklopljen između Republike Hrvatske i Republke Srbije, 2004.,  kao i član 20 Ustava Republike Srbije po kom se dostignuti nivo ljudskih i manjinskih prava nemože smanjivati.                                                            
Pošto je tijek prikupljanja potpisa pokazao da se želi obnavljanje Hrvatske drame u subotičkom kazalištu, peticija je bila proslijeđena nadležnim institucijama. pokrenuli inicijativu za obnovu Hrvatske drame u subotičkom kazalištu podnošenjem zamolbe Hrvatskom nacionalnom vijeću i gradu Subotici.
 
Knjiga „Hrvatski glas iz Vojvodine
Knjiga „Hrvatski glas iz Vojvodine“ autora Zlatka Ifkovića iz tiska izlazi 2. veljače 2016. knjizi „Hrvatski glas iz Vojvodine“ su tekstovi na 376 stranica i dimenzije 15x22, koje je autor tijekom šest godina objavljivao i tematski ih podijelio u trinaest poglavlja: 
Početkom svibnja u nakladi udruge Hrvatske nezavisna lista iz tiska je izlašla knjiga „Franjevačka crkva i samostan sv. Mihovila u Subotici“ na 116 strana.
U knjizi „Franjevačka crkva i samostan sv. Mihovila u Subotici“ prikazana je povijest franjevačke crkve i samostana u Subotici kako ju je zabilježio o. Paškal Cvekan u knjizi „Subotički franjevački samostan i crkva“ tiskanoj u Subotici 1977. godine koja je napisana iz arhivske građe subotičkog franjevačkog samostana.
U knjizi „Franjevačka crkva i samostan sv. Mihovila u Subotici“ govori se o povijesti te zgrade, toliko i o povijesti grada Subotice, o povijesti hrvatskog naroda u Subotici.
 
Knjiga Put do istine, je zbirka kratkih priča, eseja i kolumni, tiskana u povodu pete obljetnice osnutka mjesečnika Hrvatskih novina, U ovoj ćemo zbirci čitati kako pripovijetke Ljubice Kolarić Dumić, Ruže Silađev, Siniše Božulića, Mladena Šimića i Branimira Miroslava Tomlekina, tako i esejističke forme i novinske kolumne Gorana Suručića, Dražena Zetića, Avgustine Barišić, Michaela Ilića,  Zlatka Ifkovića te Marine Klare Gerbicz.