Slovenija, delovi Hrvatske i Vojvodina, teritorije koje su pripadale bivšoj Monarhiji, prednjačile su po ulasku u novu jugoslovensku državnu zajednicu po stepenu industrijskog razvitka. Bačka, Banat i Baranja, po rezultatima popisa iz 1921. godine, imale su i najveći procenat gradskog stanovništva – 30,68. Subotica je bila jedan od najvećih gradova u novoj državi.  

Podizanjem gradskog barjaka i svečanom sjednicom Skupštine grada, na kojoj su uručene diplome i plakete zvanja Počasni građanin i priznanja „Pro urbe“, obilježen je Dan grada Subotice koji je odlukom Marije Terezije 1. rujna 1779. godine postao slobodnim kraljevskim gradom.

Ove godine dvadeset i osmo izdanje Festivala europskog filma Palić održat će se u tradicionalnom festivalskom terminu, od 17. do 23. srpnja na Paliću i u Subotici, u organizaciji  Otvorenog učilišta Subotica.  

Ovogodišnja proslava Dana grada Subotice je započela 4. Subotičkim polumaratonom koji se održao 29. Kolovoza, na kom je sudjelova više od 1.500 trkača iz 17 država. Na maratonu su se natjecali na utrkama na 5., 10. i 21.5 kilometara, održane su i dječje utrke.  

Konjički klub Bačka osnovan je 1921. godine i jedan je od najstarijih. Prva natjecanja održana su na starom hipodromu, na izlazu iz grada prema Paliću. Hipodrom je premješten 1948./49. godine do današnjeg mjesta, kada počinju masovne aktivnosti, a organiziraju se i veća natjecanja.  

Subotički biskup mons. Slavko Večerin donio je odluke o imenovanjima na pojedine službe, razrješenjima i premještajima svećenika Subotičke biskupije, objavljene u najnovijem broju biskupijskoga službenog glasila „Letterae Circulares“.