Zlatko Ifković
Kolumne mrežne stranice Hrvatske novine - vijesti
Žiri koji je ove godine odlučivao o najboljoj priči Preprekove jeseni radio je u sastavu: velečasni Marko Kljajić, književnik, Ana Marija Kaluđerović, voditeljica Književnog kluba HKUPD „Stanislav Preprek“ iz Novog Sada i dr Dragana V. Todoreskov, književna kritičarka iz Novog Sada i urednica zbornika Preprekovo proljeće i Preprekova jesen. U uži izbor žiri je uvrstio tri pripovijetke, i to: Mara se pokliznula na život Vesne Andrejić Mišković iz Slavonskog Broda, Čarolija Nade Vukašinović iz Zagreba i Prava žena Marice Žanetić Malenice iz Splita.
U ovomu do kraja materijaliziranom svijetu sve se svodilo na dobru zaradu, uspješnost, izvrsnost. Sve to je bio jedan od uvjeta za sretan život koji svi smo priželjkivali. Danas se nadam da je to vrijeme iza nas, a da je vrijeme da pomažemo drugima. Ne izgovarajte se da nemožete biti uz one kojima je potrebna pomoć, da to ovisi o drugima! To ovisi o vama i samo o vama!
Nijedno piće, kupovina, pijenje kave, slušanje glazbe, posjeta kulturnom događaju, manifestaciji, ne može opusti kao ogovaranje drugog. Ne rješavati svojih probleme, već se bavite tuđim. Nekima od njih je namjerno širenje štetnih glasina o članu hrvatske zajednice lijek za dušu, postižu zadovoljstvo samo da bi drugom napakostili, umjesto da djelom budu bolji od njega.
Sve što govorim, sve što razmišljam i sve što radim uopće ne percipiram iz pozicije gluhoslijepe osobe. To znači da je na području gdje je nekad bio vid ostala (upaljena) Božja svjetlost i opet vidim sve oko sebe. Ostalo je isto - figura, dimenzija, boja i sve što čovjek stvarno vidi ispred sebe. Tako je i sa sluhom – gluh sam, a sve čujem uključujući i vibracije. Zato sam sretan što mogu raditi i osjećati se normalnim čovjekom.
Na prostoru Srijema, Hrvati su kroz povijest zbog čuvanja svog imena trpjeli najviše od hrvatskog naroda u cjelini. Povijesna dokumenta nam govore da je Mitrovica bila političko i kulturno središte Hrvata u istočnom dijelu Srijema. U njoj se djelovali Mitrovačka kasina (1880.), preimenovana u Hrvatsku čitaonicu (1891.) zatim Hrvatska građanska i obrtna čitaonica (1886.), a iste godine jedno od najznačajnijih mitrovačkih hrvatskih društava Hrvatsko pjevačko društvo Nada. Hrvatske čitaonice pokrenute su u Petrovaradinu, Rumi, Šidu, Kamenici, Zemunu, Novim Banovcima, Irigu, Slankamenu, Čereviću...
Članovi i vođstvo jedine sportske udruge sa hrvatskom nacionalnom odrednicnom HAŠK „Zrinjski“ iz Subotice izdigli su se iznad onih koji su ih nipodištavali i pokušali drugim programom zatrti hrvatsko ime u znaku udruge. Pokazali su istrajnost, odlučnost i sačuvali tijekom ovih godina hrvatsko ime. U kolovozu su održali godišnju skupštinu, te vrijed se podsetiti riječi sa obnoviteljske skupštine.
Poštovani čitatelji, dobrodošli u naš i Vaš forum i na Web-siteu „Hrvatske novine vijesti“. Otvorili smo u sadržaju Forum na http://www.hnl.org.rs/nova/forum/index iz razloga što želimo da sa Vama razmijenimo mišljene.!Ovdje možete raspravljati o Hrvatima u Srbiji (njihovom požaju), djelovanju udruga sa hrvatskom nacionalnom odrednico. Predstavite Vašu udrugi, prenesite iskustvo. Želite li podijeliti neko mišljenje? Ne sramite se i pošaljite nam poruku.
Javite nam se jer želimo da napravimo naš Web-site što boljim za naše goste i članove.
Poštovani čitatelji, mjesečnik „Hrvatske novine“, Web-site „Hrvatske novine vijesti“ objavljuje kolumne u sadržaju „Naši kolumnisti“ na http://www.hnl.org.rs/nova/nasi-kolumnisti.
Pozivamo blogere, pisce, sve one koji se izražavaju kroz pisanje, imaju istraživački duh i svoj stav. Na Web siteu Hrvatske novine iz Subotice možete da dobijete svoju kolumnu ili da pišete blog u sadržaju „Naši kolumnisti“.
Svaka pisane riječ ostaje, tko se za što zalagao. Tako je i tri godine mjesečnika „Hrvatske novine“ iza nas, koji će svjedočiti o našim i njihovim djelima. Mjesečnik „Hrvatskih novina“ su neovisni mediji na hrvatskom jeziku u kojem su slobodnomisleći autori pišu o raznim temama, ali uvijek šireći nacionalnu svijest.
Udruga Hrvatska neovisna lista podnijela je 2012., zahjev gradu Subotici za obnovu Hrvatske drame u subotičkom kazalištu, pošto je bilo posve neizvjesno da li ikada se može očekivati obnova Hrvatske drame u subotičkom kazalištu, iako danas u nazivu ove institucije službeno ima trojezičan naziv, i onaj na hrvatskom jeziku. Bez obzira što je srušeno subotičko kazalište, pravni status Hrvatske drame trebao se urediti zajedno sa dramom srpskom i mađarskom. Ansambli drame na srpskom i mađarskom priređuju predstave u preuređenom kinu „Jadran“, a za hrvatsku nema naznake da će dobiti status.
U ovo Vazmeno vrijeme, kada i nakon toliko godina od tog događaja obilježavamo i slavimo Isusovo uskrsnuće, nadali smo se da će doći do uskrsnuća dobrih odnosa unutar naše zajednice, koji će se temeljiti na iskrenoj suradnji. Umjesto da idemo naprijed, idemo unatrag. Svatko ima pravo na svoj stav u svezi položaja Hrvata u Srbiji, na stvaranja zajednice Hrvata u Srbiji i ostvarivanje kulturne autonomije cijele zajednice na teritoriju Srbije. Treba da predlažemo kako da se iz proračuna Hrvatskog nacionalnog vijeća dodjeljuju sredstva udrugama, za informiranje, za obrazovanje... Imamo pravo tražiti odgovornost zbog neupisa u poseban birački popis, ali nemamo pravo koristiti govor mržnje prema onom pripadniku hrvatske zajednice koji ima drugačiji stav od nas. Ako je pripadniku hrvatske zajednice uskraćeno pravo trebamo mu dati potporu, biti uz njega.
Mjesečnik Hrvatske novine svakodnevno su vam dostupne i na našim internetskim stranicama, na adresi www.hnl.org.rs. Na našem web siteu koji je preuređen i dopunjen sa novim sadržajima također su vam na raspolaganju i aktualne vijesti o djelovanju Hrvata u Srbiji, vijesti iz Subotice, Vojvodine, Hrvatske, Srbije. Mjesečnik Hrvatske novine je upisan u Registar medija u Agenciji za privredne registre i pripada mu pravo da se financira iz sredstava proračuna kao i drugi manjinski mediji. Trpjeli smo i trpimo što nam je uskraćeno to pravo. Unatoč tome redovito izlazimo svakog prvog u mjesecu. Zahvaljući uloženom trudu malog čovjeka su i opstale.