Zlatko Ifković

Kolumne mrežne stranice Hrvatske novine - vijesti

  • Naslovnica
    Naslovnica This is where you can find all the blog posts throughout the site.
  • Kategorije
    Kategorije Displays a list of categories from this blog.
  • Oznake
    Oznake Displays a list of tags that have been used in the blog.
  • Blogeri
    Blogeri Search for your favorite blogger from this site.
  • Blogovi tima
    Blogovi tima Find your favorite team blogs here.
  • Login
    Prijava Login form

Važno je da hrvatska zajednica donosi zajedničke odluke

Posted by on in Nije kategorizirano
  • Font size: Larger Smaller
  • Hitova: 685
  • Pretplata na ovaj zapis
  • Ispis

Na prostoru Srijema, Hrvati su kroz povijest zbog čuvanja svog imena trpjeli najviše od hrvatskog naroda u cjelini. Povijesna dokumenta nam govore da je Mitrovica bila političko i kulturno središte Hrvata u istočnom dijelu Srijema. U njoj se djelovali Mitrovačka kasina (1880.), preimenovana u Hrvatsku čitaonicu (1891.) zatim Hrvatska građanska i obrtna čitaonica (1886.), a iste godine jedno od najznačajnijih mitrovačkih hrvatskih društava Hrvatsko pjevačko društvo Nada. Hrvatske čitaonice pokrenute su u Petrovaradinu, Rumi, Šidu, Kamenici, Zemunu, Novim Banovcima, Irigu, Slankamenu, Čereviću...               

 

Srijemski Hrvati izdaju svoje listove Hrvatski branik (1893-1914), Mitrovački glasnik (1912-1913) u Mitrovici i Fruškogorac (1906-1907) u Petorvaradinu, Hrvatski dom u Slankamenu (1902.), zatim veliki broj pjevačkih društava Hrvatsko ratarsko i pjevačko društvo Tomislav, Mitrovica (1910.), u Petrovaradinu Hrvatsko pjevačko društvo Neven, u Beškoj Beščansko pjevačko društvo Concordia, u Srijemskoj Kamenici Hrvatsko pjevačko društvo, u Nikincima Hrvatsko pjevačko društvo Zvonimir, Zemunu Hrvatsko pjevačko društvo Odjek i Hrvatsko obrtničko i trgovačko pjevačko društvo Rodoljub itd. 

Nepregledna prostrana ravnica svuda naokolo,  čuju se  stihovi pjesme: „Divan je kićeni Srijem, lijepo je živjet u njem“. Životna je stvarnost, nažalost, drugačija od pjesme. U većim ili manjim postocima katolici se, najvećim dijelom Hrvati, još uvijek se okupljaju u župama Srijemske biskupije: Petrovaradin - sv. Juraj, sv. Križ i sv. Rok, Srijemski Karlovci, Srijemska Kamenica, Beočin, Čerević, Srijemska Mitrovica, Laćarak, Ruma, Irig, Hrtkovci, Nikinci, Kukujevci, Šid, Gibarac, Sot, Morović, Erdevik, Zemun, Surčin, Novi Banovci, Novi Slankamen, Beška, Inđija, Maradik, Golubinci i Novi Beograd..

Postotak je Hrvata u pojedinim mjestima u Srijemu prema službenom popisu stanovništva iz 1991. godine je bio velik kao naprimjer u Gibarcu 91,43%, Kukujevcima 89,07%, Novom Slankamenu 65.60%, Sotu 57,62%, Hrtkovcima 40,24%, Golubincima 39,50%, Starom Slankamenu 38,78 %, Batrovcima 38,35%, Staroj Binguli 32,20%, Moroviću 28,41%, Ljubi 28,21%, Vašici 25,57%, Beški 23,50%, Petrovaradinu 19,81%. Srijemska biskupija koja je uspostavljena 2008. godine obuhvaća površinu od oko 4500 km² na kojoj živi 800 000 stanovnika, od kojih je oko 50 000 katolika.

Najveća kazna

Dokle god se bude čula pjesma i molitva iz srijemskih crkava i dokle god bude katoličkih svećenika po župama, bit će nade i za taj dio hrvatskog naroda, koji se ni za što, ni za koju cijenu i ni zbog čega ne smije zaboraviti i napustiti.

Danas se može reći da se na teške načine očuvao hrvatski identitet i povijesti na prostoru Srijema. To je najveća kazna za onog koji je odlukom Žalbenog vijeće Međunarodnog rezidualnog Mehanizma za kaznene sudove  kriv za zločine protiv čovječnosti po točkama 1, 10 i 11 iz optužnice, koje uključuju progone, protjerivanje i prisilno premještanje vojvođanskih Hrvata u selu Hrtkovci 1992. godine. 

Predsjednik Demokratskog saveza Hrvata u Vojvodini (DSHV) Tomislav Žigmanov se jedini očitovao od hrvatskih političara iz Srbije o presudi: "Možemo reći da je mali dio pravde ostvaren, kao i zadovoljština kod žrtava. Nećemo govoriti o visini kazne i odgovara li ona težini zločina, ali moramo ustvrditi da je i sud međunarodne zajednice potvrdio ono što predstavnici hrvatske manjine i žrtve govore godinama da je zločina nad Hrvatima u Vojvodini bilo.", naglasio je Žigmanov.

Prazna, velebna crkva Presvetoga Trojstva u Kukujevcima, proglašena je spomenikom kulture koju je 1772. godine dala sagraditi carica Marija Terezija, koji je nijemi svjedok deševanja  u kući obitelji Oskomić 1993. godine. Fonda za humanitarno pravo (FHP) iz Beograda je 2015. godine izdao priopćenje koje prenosimo u cjelosti: Prvi osnovni sud u Beogradu je donio prvostupanjsku presudu kojom je u cijelosti usvojio tužbeni zahtjev Stjepana Oskomića iz Kukujevaca i naložio Republici Srbiji da mu isplati milijun dinara na ime naknade štete zbog etnički motiviranog ubojstva njegovih roditelja Agice i Nikole Oskomić u srpnju 1993. godine u Kukujevcima (općina Šid).

Hrvati u Srbiji jedan od prioriteta Hrvatske 

Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata u suradnji s Hrvatskim nacionalnim vijećem priredio je redoviti radni susret s predstavnicima hrvatskih kulturnih udruga na kojem su Hrvati u Srbiji se uvjerili da Hrvatska skrbi za njih. Domaćin susreta je bio Hrvatski kulturni centar "Srijem" - Hrvatski dom. Tema susreta sa predstavnicima hrvatskih kulturnih udruga bila je: „Razvijanje odnosa i suradnje institucija Republike Hrvatske s Hrvatima u Republici Srbiji“.

 „Vlada Republike Hrvatske će nastaviti skrbiti o interesima i potrebama hrvatske zajednice, naglasivši da to „jeste i ostaje jedan od prioriteta“ u bilateralnim srpsko-hrvatskim odnosima. Očekujemo da Srbija jasno i nedvosmisleno osudi incident i prijetnje i da se od toga ogradi.

 Hrvatima u Srbiji mogu poručiti da će Republika Hrvatska i Vlada Hrvatske će raditi u interesu Hrvata i hrvatske zajednice“, rekao je Zvonko Milas državni tajnik Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske.

Veleposlanik Republike Hrvatske u Beogradu Gordan Bakota istaknuo je da „Srijem ima posebnu težinu u ukupnim srpsko-hrvatskim odnosima. Ključni je trenutak u statusu hrvatske manjine međusobni dijalog i suradnja kao najvažniji faktor u funkcioniranju i razvoju hrvatske zajednice u Srbiji.

Temeljem međudržavnog sporazuma Republike Hrvatske i Srbije i vi ćete biti oni koji će utjecati na taj unutarnji konsenzus kako bi, bez obzira na pojedine razlike, došli do važnih zajedničkih odluka“, sugerirao je Bakota.

Rijetko viđen događaj

U hrvatsko-srpskim odnosima, ima pomaka, uspješno se rješavaju problemi, unatoč negativnoj medijskoj kampanji i pojedinaca koji taj proces žele usporiti. 

 Za sedmogodišnje razdoblje od 2014. do 2020. godine za Europsku teritorijalnu suradnju i program Hrvatska - Srbija namijenjeno je 40.344.930 eura, od kojih 34.293.188 eura dolazi iz Europskog fonda za regionalni razvoj te 6.051.174 eura iz nacionalnog sufinanciranja.

Unatoč vrlo dobrom početku službenoga posjeta i opredijeljenosti za unaprjeđenje odnosa dviju država, izaslanstvo Hrvatskoga sabora predvođeno predsjednikom Gordanom Jandrokovićem odlučilo je prekinuti službeni posjet Republici Srbiji nakon incidenta koji je izazvao predsjednik Srpske radikalne stranke.

 Predsjednik Demokratskog saveza Hrvata u Vojvodini (DSHV) Tomislav Žigmanov, koji je bio u protokolu srbijanskog izaslanstva, izjavio je da mu je žao zbog prekida „službenog posjeta predsjednika Hrvatskog sabora Republici Srbiji, izuzetno važnog događaja kako za ukupne hrvatsko-srpske odnose tako i za Hrvate u Srbiji“.

„Žalimo što je događaj, koji je bio razlogom prekida, po sebi skandalozan i rijetko viđen u međudržavnim odnosima. Ujedno, vjerujemo da on neće ostaviti trajnije posljedice na međudržavne odnose“, naveo je u kratkoj izjavi. 

Sličnu poruku uputio je i predsjednik Hrvatskog nacionalnog vijeća (HNV) Slaven Bačić.

„Žao mi je zbog prekida posjeta, jer je on bio na liniji rješavanja otvorenih pitanja, kako ukupnih srpsko-hrvatskih odnosa tako i statusa hrvatske manjine u Srbiji. Tim prije jer su se uspješno počeli rješavati problemi na koje smo godinama ukazivali“, rekao je.

 

Zlatko Ifković

 

 

 

Opširnije u Mjesečniku Hrvatske novine broj 53 u pdf i tiskanom izdanju

 

0

Comments