Poslije konstitutivne sjednica Skupštine grada Subotice rok za izbor gradonačelnika i članova Gradskog vijeća je 24. lipnja. Tko će biti novi 70. gradonačelnik Subotice zavisit će od dogovora Srpske napredne stranke (SNS) i Saveza vojvođanskih Mađara (SVM) koji su dogovorili koaliciju na svim razinama vlasti.
Od kako je davne 1779. godine Subotica dobila status slobodnog kraljevskog grada, u svojoj povijesti imala je 69 gradonačelnika. Luku Vojnića je bio kada je Subotica dobila 1779. godine status slobodnog kraljevskog grada.
Pisana dokumenta govore da je za vrijeme Laze Mamužića (1884), grad u gospodarskom, prosvjetnom i kulturnom pogledu najviše napredovao. Pamtiće se i Károly Bíró (1902), koji je donio povijesnu odluku da se proda 2.000 jutara zemlje da bi se izgradio simbol grada - Gradska kuća. Subotičani nikada neće zaboraviti gradonačelnika Gézu Kucseru, za čijeg je mandata srušena drugi simbol grada - zgrada Narodnog kazališta.
U prilogu možete pročitati popis onih koji su upravljali Suboticom:
Luka Sučić (od 1687. do 1714.)
Ilija Sučić (od 1714. do 1724.)
Jakob Sučić (od 1724. do 1743.)
Ukidanjem Vojne krajine, prve osobe grada Subotice su gradski suci.
Stipan Vojnić 1743.
Grgo Križanović 1745.
Mihajlo Bačin (Bačić) 1747.
Tomo Rudić 1748.
Ivan Vojnić 1750.
Grgo Križanović 1752.
Tomo Rudić 1753.
Luka Vojnić 1754.
Petar Mukić 1756.
Ivan Vojnić 1758.
Jeremija Vuković 1760.
Luka Vojnić 1762.
Tomo Rudić 1764.
Josip Vizin 1766.
Jeremija Vuković 1768.
Luka Vojnić 1770.
Josip Mamužić 1772.
Petar Josić 1774.
Luka Vojnić 1776.
Josip Mamužić 1778.
Gradonačelnici slobodnog kraljevskog grada:
Luka Vojnić 1779.
glavni sudac Ivan Sučić, 1781.
glavni sudac Šimun Perčić, 1783.
glavni sudac Karoly Kovacs, 1786.
nije biran već vrši dužnost Antun Patarčić, 1788.
glavni sudac Bruno Skenderović, 1796.
glavni sudac Ivan Sučić, 1796.
Antun Milodanović (Antal Milodanovics) (1798.-)
Ivan Sučić (Janos Sucsics) (1800.-)
Jakob Sarić (1802.-)
Grgur Kopunović (1804.-)
Ferenc Csorda (1809.-)
Antun Milodanović (Antal Milodanovics) (1813.-)
Tomo Kulunčić (1816.-)
Ferenc Csorda (1820.-)
Šimun Mukić (1828.-)
Josip Sarić (Jozsef Sarics) (1834.-1847.)
Baltazar Josić (1845.)
Stipan Kulunčić (Istvan Kuluncsics) (1847.)
Juraj Vilov (1847/48.)
Stipan Kulunčić (1848/49.)
Arnold Fridrich (Frigyes Arnold) (1849.)
Janoš Dimitrijević (1849.)
Pajo Antunović (Pal Antunovics) (1849.-), privremeno vrši dužnost
Endre Flatt (1858.-)
Janoš Mukić (1861.-)
Endre Flat (1862.-)
Mate Lenard (1867.-)
Janoš Mukić (1872.-)
Mihovil Prćić (1884.)
Lazar Mamužić (1884.-)
Károly Bíró (1902-)Luka Plesković (1918.)
Stipan Matijević (1918.-)
Vranje Sudarević (1920.)
Andrija Pletikosić (1920.-1923.)
Nikola Tabaković (1922.-)
Mirko Ivković Ivandekić (1923.-)
Alba Čurćić Malagurski (1924.-)
Dragoslav Đorđević (1926.-)
Dragutin Stipić (1927.-)
Selimir Ostojić (1929.-)
Frano Vukić (Franz Mayer) (1931.-)
Ivan Ivković Ivandekić (1933.-)
Marko Jurić (1938.-)
Vladislav Lipozenčić (1939.-)
Mađarska (2. svjetski rat)[uredi VE | uredi]
Dezső Bitó, János Völgyi (1941.-)
Jenő Székely (1943.-1944.)
Socijalistička Jugoslavija[uredi VE | uredi]
Lajčo Jaramazović (1944.-)
Milan Milanković (1945.-)
Alojzije Mihaljčević, Geza Tikvicki (1947.-1950.)
Alojzije Mihaljčević, Marko Bačlija (1948.-)
Marko Horvacki (1952.-)
Vinko Lendvai (1953.-)
Miklós Kalmár (1954.-)
István Budai (1955.-)
Ivan Vuković (1960.-)
Marko Poljaković (1963.-)
Marko Poljaković, Matija Sedlak (1965.-)
Károly Bagi (1968.-)
József Dékány (1974.-)
Béla Vass (1978.-)
Stjepan Milašin (1982.-)
Janko Pejanović (1983.-)
György Szórád (1984.-)
József Palencsár (1985.-)
József Kasza (1989.-)
József Kasza (1992.-)
Ištvan Išpanović (2001)
Géza Kucsera (2003..-2008.)
Saša Vučinić (2008. - 2012.)
Modest Dulić ( 2012. – 2014.)
