Predsjednik Vlade Srbije Aleksandar Vučić primit će danas njegovu svetost arhiepiskopa pećkog, mitropolita beogradsko-karlovačkog i patrijarha srpskog gospodina Irineja. Sastanku u sjedištu Vlade Srbije prisustvovaće i mitropolit zagrebačko-ljubljanski Porfirije, episkop raško-prizrenski i kosovsko-metohijski Teodozije i episkop šumadijski Jovan, priopćila je Vladina Kancelarija za suradnju s medijima. Kako je najavljeno, premijer će patrijarha obavijestiti o detaljima jučerašnjih razgovora u Bruxellesu i zatražit konzultacije o daljnjoj borbi za sprječavanje ulaska Kosova u UNESCO, ali će ga upoznati i s posljedicama rješenja koje je donijela EU u procesu integracija Srbije. Vučić, kako se navodi, želi čuti i stavove patrijarha Irineja i drugih vladika Srpske pravoslavne crkve o tim pitanjima.
Ditman: Obvezujući sporazum Srbije i Kosova
Njemačka ne traži od Srbije da prizna neovisnost Kosova, kao uvjet za otvaranje pregovaračkih poglavlja s Europskom unijom, izjavio je jučer njemački veleposlanik u Beogradu Aksel DITMAN. On je objasnio da je jasno da su u nacrtu EU o njenom pregovaračkom stavu u vezi s tim poglavljem formulirani međukoraci koji se odnose na primjenu sporazuma koji su postignuti u političkom dijalogu s Prištinom u skladu s dosadašnjim dokumentima EU i sporazumima s Srbijom.On je naveo da su u siječnju 2014. godine EU i Srbija usuglasile pregovarački okvir kao osnovu za cjelokupni pregovarački proces. U pregovaračkom okviru, također, utvrđeno je da na kraju pristupnih pregovora treba biti pravno obvezujući sporazum između Srbije i Kosova o sveobuhvatnoj normalizaciji njihovih odnosa. Daljnjih uvjeta nema ni Europska unije ni Njemačka, rekao je veleposlanik Ditman.
Deset spornih točaka
Srbija ima brojne primjedbe na nacrt platforme o zajedničkoj pregovaračkoj platformi za poglavlje 35, a najvažnije, u koje je Tanjug imao uvid, su sljedeće:
1) U nacrtu nema standardnog dijela koji se odnosi na usklađivanje sadržaja sa zajedničkim pravilima i propisima EU (aquis communitaire), što inače sadrže platforme za sva ostala poglavlja.
2) Govori se o "Napretku u procesu normalizacije odnosa s Kosovom (umjesto s Prištinom) ...).
3) Zahtijeva se prestanak financiranja srpske struktura, uključujući privremene općinske organe, čime bi bez posla ostalo oko 5.000 ljudi, a dovelo bi i do narušavanja utoriteta države Srbije na Kosovu i Metohiji.
4) Uspostava kosovskog pravnog poretka na sjeveru Kosova, bez preciziranja da je to izvedivo tek nakon formiranja Zajednice srpskih općina (ZSO).
5) Podnošenje kvartalnih izvještaja Ministarstvu unutarnjih poslova Kosova i Ministarstvu pravde Kosova o isplatama mirovina umirovljenim pripadnicima MUP-a i radnika u pravosuđu, što izlazi iz okvira Briselskog sporazuma i za što u srpskoj zakonodavstvu nema osnova.
6) Donošenje posebnog zakona o sjedalima i teritorijalnoj jurisdikciji sudova i tužiteljstva u Srbiji, što bi bilo suprotno Ustavu i postojećim zakonima.
7) Prihvaćanje kosovskih pečata i zaglavlja službenoj korespondenciji, što je problematično zbog termina "Republika Kosovo" na tim obilježjima.
8) Rješavanje problema upravljanja nad hidrocentralu Gazivode, bez naglašavanja da se o tome prethodno mora postići suglasnost obje strane.
9) Omogućavanje džavljanima trećih država prelazak s Kosova u Srbiju, što je neprihvatljivo zbog termina "treća država", čime se implicira da je KiM država.
10) Primjedbe srpskog strane na prethodni Nacrt izvještaja o skriningu za poglavlje 35 nisu ozbiljno razmatrane niti uvažene.
Tih deset točaka Srbija vidi kao stvaranje prostora za neizravno priznavanje Kosova, neovisno od dijaloga Beograda i Prištine.
Nakon oštrih reakcija iz Beograda, u Bruxellesu tvrde da u platformi nema ničega što izlazi iz okvira briselskog dijaloga.
Diplomata iz članice EU, koji je ipak želio ostati anoniman kaže da tijekom diskusije o platformi, koja je na veleposlaničkoj razini održana prošlog tjedna, nije bilo ničeg što bi odudaralo od stavova koji su se i ranije čuli u Vijeću.
"Bila je to neformalna diskusija, prva od mnogih koje će uslijediti", rekao je taj diplomat za Tanjug.
Tanjugov izvor kaže da je na spomenutom sastanku Njemačka predložila da se u platformu uključi stavka u kojoj se naglašava da od napretka u poglavlju 35 treba da ovisi napredak u ukupnom procesu europskih integracija Srbije, s čim su se složile Velika Britanija i Hrvatska.
"To nije ništa novo, jer je već objavljeno u zaključcima Europskog vijeća od 16. prosinca 2014.", naveo je on i dodao da su se tijekom diskusije čuli i stavovi da je, upravo s obzirom na to da je riječ o ranije usvojenom tekstu , nepotrebno ugrađivati ga u zajedničku platformu.
"U konacan tekst rezolucije ući će samo ono što prihvate sve zemlje članice, a mnoge smatraju da mišljenje Srbije, kao zainteresirane stranke, također treba uzeti u obzir", kaže ovaj diplomata.
U Europskom vijeću su iznenađeni žestokim reakcijama Srbije na nacrt platforme.
Dužnosnik Vijeća koji je također tražio da ostanje anoniman kaže da ni formulacija o tome da se proces normalizacije vodi između Srbije i Kosova (umjesto Beograda i Prištine, na čemu inzistira Srbija) nije nova u službenim dokumentima Vijeća.
"Ako pogledate bilo koje zaključke Europskog Vijeća o Srbiji u posljednje dvije godine, naći ćete da se tamo govori o procesu normalizacije između Srbije i Kosova, koje je redovito označeno zvjezdicom kao što je dogovoreno", rekao je on.
(Tanjug)
Nacrt pregovaračke platforme
Paralelni kolosijek
U suštini, po Nacrtu bi poglavlje 35 bilo postavljeno kao svojevrstan paralelni kolosijek koji bi pratio cjelokupne pregovore i koji bi diktirao kojim tempom oni mogu napredovati. Nacrtom je predviđeno da napredak procesa normalizacije izravno uvjetuje daljnji, opći napredak u pregovorima - ako proces kasni, otvaranje i zatvaranje poglavlja bi bilo suspendirano.
Njemačkim amandmanom, koji podržavaju Britanija i Hrvatska, traži se ubacivanje u tekst samo jedne rečenice da bi se naglasila i "potreba da se tijekom pregovora završi proces normalizacije".
Moguća blokada
Upozorava se, međutim, na to da će daljnji napredak u eurointegracijama zavisiti od napretka u dijalogu. Navodi se ranije usvojeni stav iz pregovaračkog okvira EU za Srbiju da EU može blokirati otvaranje poglavlja ako se Srbija ne angažira na daljnjoj normalizaciji odnosa s Prištinom.
Uvjeti
U drugom dijelu teksta predložena je popis od 36 prijelaznih mjerila, tj. uvjeta koje Srbija treba ispuniti u narednom razdoblju.
Od Srbije se očekuje da prestane financirati stare općinske strukture da bi se konsolidirala općinska adminstracija izabrana na posljednjim izborima "sukladno zakonu Kosova".
Srbija treba da doprinese izradi statuta Zajednice srpskih općina i omogući transparentno financiranje ZSO. Beograd bi trebalo i da prištiniskim vlastima pruža tromjesečne izvještaje o plaćanju mirovina bivšim zaposlenima u policiji i pravosuđu, sada integriranim u kosovski sustav.
Gazivode i Telekom
Navodi se da Srbija treba da "riješi pitanje rukovodstva hidroelektrane Gazivode" koje je imenovao Beograd da postigne sporazum između EMS-a i "Elektromreže Kosova", i podrži sudjelovanje mreže Kosova u Europskoj organizaciji za prijenos električne energije.
U telekomunikacijama, Srbija treba da otvori kćer-tvrtku "Telekoma" koja ispunjava zakonske okvire Kosova za dobivanje licence za fiksnu telefoniju. Traži se poštovanje rokova za dodjeljivanje pozivnog broja za Kosovo i, paralelno, privremene dozvole za srpski mobilnog operatera na Kosovu.
Prelazi
EU traži da Srbija završiti sve prijelaze i zatvori sve alternativne puteve na liniji s Kosovom da bi promet robe i ljudi išao isključivo preko zvaničnih prijelaza.
Također, Srbija bi trebalo da omogući učinkovito sudjelovanje Kosova u preostalim regionalnim inicijativama i podržati uključivanje predstavnika Kosova u rukovodeće i administrativne strukture regionalnih organizacija.
