Knjige i časopisi manjina u Noći knjige U Hrvatskoj matici iseljenika

Kultura
Typography

Hrvatska matica iseljenika je u Noći knjige sudjelovala zanimljivo osmišljenim programom – promocijom nove knjige Tomislava Žigmanova  te izložbom časopisa hrvatskih manjina Srednje i Jugoistočne Europe   

Kao i prethodnih godina, Hrvatska matica iseljenika je u Noći knjige sudjelovala zanimljivo osmišljenim programom – promocijom nove knjige Tomislava Žigmanova iz Subotice „Vivisekcije književnosti vojvođanske i ine teme hrvatske“ te izložbom časopisa hrvatskih manjina Srednje i Jugoistočne Europe.
Uz autora, knjigu su 23. travnja predstavili: zamjenik ravnatelja Hrvatske matice iseljenika dr. Ivan Tepeš; recenzent prof. dr. sc. Vinko Brešić s Odsjeka za kroatistiku Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu te Mirko Ćurić, predsjednik Ogranka DHK slavonsko-baranjsko-srijemskog. Knjiga je tiskana u nakladi Istarskog ogranka Društva hrvatskih književnika Pula i Hrvatskog akademskog društva Subotica.
Predstavljanje je znalački vodila Vesna Kukavica, rukovoditeljica Odjela za nakladništvo HMI-ja, koja je na početku pozdravila predsjednicu Odbora za obrazovanje, znanost i kulturu izv. prof. dr. sc. Vesnu Bedeković; izaslanicu ministrice obrazovanja i znanosti RH Blaženke Divjak i pomoćnicu ministrice izv. prof. dr.sc. Ivanu Franić; zamjenika tajnika Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske Zvonka Milasa Daria Magdića, izaslanika  zagrebačkog gradonačelnika Dragutina Palašeka te predsjednika UO Matice Milana Kovača i člana, književnika Hrvoja Hitreca.
 Nagrađeni pisac, pjesnik, esejist i političar Žigmanov u svojoj petnaestoj autorskoj knjizi na gotovo 200 stranica piše o suvremenim vojvođanskim piscima, i to o Anti Vukovu, Matiji Molceru, Milovanu Milkoviću, Mirku Kopunoviću, Marku Kljajiću, Vojislavu Sekelju, Stipanu Bašiću Škrabi, Lazaru Franciškoviću, Petku Vojniću Purčaru, Zvonku Sariću, Lazaru Novakoviću, Drašku Ređepu, Draganu Muharemu i ostalima. No, na duši su mu i sudbine književnog stvaralaštva i života Ivana Kujundžića, Ante Jakšića i Balinta Vujkova što je obogaćeno književnopovijesnim podatcima, želeći ih tako otrgnuti zaboravu. U susjedstvu Republike Hrvatske, pa tako i u Republici Srbiji, nastajao je i nastaje i danas zanimljiv dio korpusa hrvatske književnosti. Pitanje kritičke i znanstvene recepcije ovih tekstova još je aktualnije za nas u matičnoj zemlji i matičnoj literaturi jer do njihova pozicioniranja unutar književnoga hrvatskoga korpusa bez takvih aktivnosti uopće ne može doći. Upravo zato je ova knjiga vrijedan napor i prilog kritičkom sagledavanju književnih djela i tako mogućem upućivanju na njihovo mjesto s obzirom na književnu produkciju na hrvatskome jeziku, kazao je na predstavljanju, među inim, zamjenik ravnatelja Hrvatske matice iseljenika dr. Ivan Tepeš.
Nadalje, u sklopu ovogodišnje, osme Noći knjige upriličena je i izložba časopisa hrvatskih manjina Srednje i Jugoistočne Europe. Među njima se osmišljenom uredničkom koncepcijom i bogatim sadržajem isticao tjednik Hrvata u Mađarskoj „Hrvatski glasnik“, koji, kao i njegovu internetsku inačicu, uređuje Branka Pavić Blažetin. Podsjetimo, hrvatska zajednica u Mađarskoj već treću godinu zaredom 2. svibnja obilježava kao Dan hrvatskog tiska u Mađarskoj.
 
Raznovrsnošću tematskih cjelina i grafičkom preglednošću pozornost je plijenila i subotička „Hrvatska riječ“ v. d. glavne i odgovorne urednice dr. sc. Jasminke Dulić. Novinsko-izdavačka ustanova „Hrvatska riječ“ djeluje punih 17 godina, a najvažnije izdanje je spomenuti informativno-politički tjednik „Hrvatska riječ“ s dosad objavljenih 835 brojeva. U sunakladništvu sa Zavodom za kulturu vojvođanskih Hrvata, čiji je ravnatelj od osnutka Tomislav Žigmanov,  dosad je izdala više od 70 knjiga a izdaje i časopis za kulturu i umjetnost „Nova riječ“.  
Podsjetimo kako su među tridesetak časopisa hrvatskih manjina Srednje i Jugoistočne Europe najstarije „Hrvatske novine“, tjednik kojega uređuje publicist Petar Tyran, a već 109 godina objavljuje Hrvatsko štamparsko društvo iz Željeznog u Austriji. Naraštaji čitatelja koji danas žive od Gradišća do zapadne Mađarske i oko slovačke Bratislave doživljavaju ih kao važni društveni komunikacijski medij.  Pridružuje im se i Tjednik Gradišćanskih Hrvatov, koji izlazi pod geslom Sloga je moć, a koji se može smatrati prvorazrednim kulturnim dobrom gradišćanskih Hrvata i hrvatskoga naroda uopće.
 
Tekst. Diana Šimurina-Šoufek; Fotografije: Snježana Radoš
 
Powered by WordPress.