Dužijanca u Zagrebu

Kultura
Typography

Prvi put u Zagrebu se predstavila najveća ljetna svetkovina bačkih Hrvata Dužijanca, koja njeguje jedan od najsadržajnijih običaja hrvatske zajednice u Republici Srbiji. Manifestacija „Dužijanca u Zagrebu“ održala se  od 17. do 19. kolovoza 2018.             

Predstavljanje „Dužijance u Zagrebu“, započelo je 17. kolovoza u Muzeju suvremene umjetnosti u Zagrebu, promocijom filma redatelja Branka ištvančića o Dužijanci. 
U suorganizaciji s Udrugom bunjevačkih Hrvata „Dužijanca“ i Katoličkim društvom „Ivan Antunović“ iz Subotice u Etnografskom muzeju iz Zagreba je 18. kolovoza otvorena izložba „Bunjevačko veliko ruvo“. 
U subotu navečer, 18. kolovoza na Trgu bana Josipa Jelačića, održana je folklorna i tamburaška večer. Na početku programa je prikazana pogodba risara, a nakon toga nastupili su  folklorne skupine:HKC „Bunjevačko kolo“ iz Subotice, HKPD „Matija Gubac“ iz Tavankuta, HKC Srijem – Hrvatski dom iz Srijemske Mitrovice, HKPD Silvije Strahimir Kranjčević Bereg i ansambl Ruže.
 
„Dužijanca" polazi od dara, iz kojega se rađa i živi kultura zajedništva
U okviru manifestacije „Dužijanca u Zagrebu" u zagrebačkoj prvostolnici u nedjelju 19. kolovoza zahvalno euharistijsko slavlje u povodu 25. obljetnice zajedničkoga slavlja „Dužijance", uime zagrebačkog nadbiskupa kardinala Josipa Bozanića, predvodio je zagrebački pomoćni biskup Ivan Šaško. U koncelebraciji su bili subotički biskup Ivan Penzeš koji je i predvoditelj hodočašća, te više svećenika među kojima katedralni župnik iz Subotice mons. Stjepan Beretić i predsjednik Udruge bunjevačkih Hrvata "Dužijanca" župnik župe sv. Rok u Subotici mons. Andrija Anišić.
Uvodeći u slavlje biskup Šaško je naglasio kako je posebna proslava jubilejske Dužijance u Zagrebu. „Ušli smo u ovo slavlje prepuno svečarskoga ruha, zvuka i slika, a sada ćemo blagosloviti pripremljeno žito; ne bilo koje, nego staru vrstu žita koje se brižno čuva i uzgaja za „Dužijancu". 
Osvrćući se pak na „Dužijancu" biskup Šaško je rekao kako ta „riznica spomena stoljetne baštine, puno govori našoj sadašnjosti. Ove Hrvate koji žive izvan Hrvatske možemo, doduše, vidjeti tek kao jednu skupinu koja dolazi u Zagreb predstaviti se i svratiti pozornost na ljepotu koju čuvaju i na poteškoće koje žive. S jedne je strane nedvojbeno da zavrjeđuju veću brigu i odgovornost hrvatskih institucija u svim područjima, a s druge, oni su došli proslaviti Dužijancu s nama, jer imaju što reći našoj sadašnjosti; jer nam pomažu vidjeti više od izvanjskoga dojma".
„Dužijanca" polazi od dara, iz kojega se rađa i živi kultura zajedništva, rekao je biskup, te podsjetio, kako nas „Dužijanca uči kako su povezane vjera i kultura; kako otajstvo Krista seže u sve pore našega življenja i vodi u dubinu, da se ne zadržimo na površnosti dojma. U toj nevidljivoj, nutarnjoj snazi, koju ima zrno, susrećemo konačni razlog koji nije svodiv na zemaljsko. Jer, tko previdi zrno, previdjet će i kruh; tko previdi vlat, previdjet će i polje".
„Dužijanca“ nas potiče da bolje razmotrimo i tri velika i važna područja naše sadašnjosti: odnos prema prošlosti, odnos prema zemlji i radu, odnos prema Hrvatima izvan Hrvatske. 'Dužijanca' nas uči da prošlost, bez obzira što se sve u njoj dogodilo treba svjetlo istine i da, ako prošlost ne susretnemo u istini koja oslobađa, ona će nam se vraćati u neistini koja sputava i zarobljava". Stoga, „ako zanemarimo zemlju i vrijednost rada, tražeći ukusne plodove negdje drugdje, prihvatit ćemo muku i blagovati gorak okus nedostojan čovjeka. Ako ne prepoznamo vrijednosti i ljubav koju žive Hrvati izvan Hrvatske; ako ih ne prihvatimo tako da osjete širinu našega hrvatskog doma, odreći ćemo se dijela svoje duše i oslabiti snagu koja je sposobna donijeti nova oduševljenja i nove plodove".
„Dužijanca" nas uči što se može učiniti od malenoga, naizgled bezvrijednoga dara. Ako postoji slika nečega što je ušlo i u naš govor kao nestalno i bez vrijednosti, onda je to slama. A umjetnost „Dužijance" zaustavlja dah dok gledamo što marljive ruke, maštovitost i nadasve ljubav čine od te malenosti. To je vrijedno divljenja: ista nutarnja snaga u vlatima slame i u velebnim umjetničkim djelima.
 
Važnost zajedništva Hrvata u Republici Srbiji
Nakon svečanog euharistijskog slavlja, uslijedila je svečana povorka sudionika „Dužijance u Zagrebu“ iz katedrale do Trga bana Josipa Jelačića gdje je održan prigodni program i predaja kruha, a kako je i običaj „Dužijanca" je zaključena kolom.
Državni tajnik Zvonko Milas kao izaslanik Predsjednika Vlade Republike Hrvatske i izaslanik Predsjednika Hrvatskog sabora obratio se okupljenima i istaknuo važnost zajedništva Hrvata u Republici Srbiji koje je vidljivo kroz manifestaciju Dužijanca u Zagrebu, u kojoj su osim bunjevačkih Hrvata, sudjelovali i šokački i srijemski Hrvati iz Vojvodine što predstavlja važan temelj za očuvanje hrvatskog nacionalnog identiteta u Srbiji. Budući da je u manifestaciju bio uključen velik broj djece i mladih, Milas je naglasio da to ulijeva nadu i daje sigurnost da će se hrvatska nacionalna zajednica u Srbiji uspješno razvijati pri čemu će programi i aktivnosti i dalje imati podršku Vlade Republike Hrvatske. 
 
Državni tajnik Milas zahvalio se na kruhu koji je blagoslovljen u zagrebačkoj prvostolnici, koji je simbol i preduvjet svakog života te poručio: „Kao što smo se danas okupili oko ovog kruha, pozivam Vas da se okupljamo i zajedno djelujemo u svim važnim životnim situacijama i oko svih bitnih životnih pitanja, jer djelujući zajedno, radeći hrabro i pošteno, i najviši su nam ciljevi dostižni!“
Manifestaciju Dužijanca u Zagrebu organizirala je Udruga bunjevačkih Hrvata “Dužijanca” iz Subotice i Hrvatsko nacionalno Vijeće Republike Srbije dok je pokrovitelj iste bio Središnji državni ured za Hrvate izvan Republike Hrvatske te Ministarstvo kulture uz sudjelovanje Grada Zagreba i Zagrebačke županije, a organizaciji su se priključile i druge institucije u Republici Hrvatskoj.
Priredila J.D.
 
Powered by WordPress.