Usvojen Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o hrvatskom državljanstvu

IZ HRVATSKE
Typography

Hrvatski sabor usvojio je 18. listopada 2019. g. Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o hrvatskom državljanstvu, koje su usmjerene prema olakšavanju postupka stjecanja hrvatskog državljanstva Hrvatima izvan Republike Hrvatske, a isti će stupiti na snagu 1. siječnja 2020. godine.   

Hrvatsko državljanstvo je trajna pravna poveznica između Hrvata koji žive izvan Republike Hrvatske i Domovine, a ujedno i temelj za ostvarivanje svih drugih prava koje država osigurava svojim građanima.
Potpredsjednik Vlade i ministar unutarnjih poslova dr. sc. Davor Božinović obrazložio je Konačni prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o hrvatskom državljanstvu.
 
Na dnevnom redu sjednice Vlade koja se održala 3. listopada 2019. godine bio je Prijedlog amandmana Vlade Republike Hrvatske na Konačni prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o hrvatskom državljanstvu te Prijedlog zaključka o davanju prethodne suglasnosti predstavniku Vlade Republike Hrvatske za prihvaćanje amandmana Kluba zastupnika HDZ-a na Konačni prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o hrvatskom državljanstvu.
 
Potpredsjednik Vlade i ministar unutarnjih poslova dr. sc. Davor Božinović obrazložio je izmjene i pojasnio da predlaže da se u izmijenjenom obliku prihvatiti amandman Odbora za Hrvate izvan Republike Hrvatske te na taj način omogućiti u predloženom roku stjecanje hrvatskog državljanstva podrijetlom i onim osobama rođenima nakon stupanja na snagu Zakona o hrvatskom državljanstvu, starijima od 21 godine, čiji je jedan od roditelja bio hrvatski državljanin u trenutku njihova rođenja, a propustio ih je prijaviti do njihove punoljetnosti radi upisa u evidenciju državljana Republike Hrvatske. Rok od dvije godine je primjeren jer će se zainteresirane stranke moći informirati o navedenoj mogućnosti stjecanja hrvatskog državljanstva putem mrežne stranice Ministarstva unutarnjih poslova.
 
Prijedlogom drugog amandmana omogućava se stjecanje hrvatskog državljanstva svim pripadnicima hrvatskog naroda koji su iselili u inozemstvo s prostora u sastavu bivših država u kojima se, u vrijeme iseljenja osoba ili njihovih predaka, nalazilo i područje današnje Republike Hrvatske.
 
Trećim amandmanom se, u cilju stvaranja jedinstvenog i usklađenog normativnog okvira kojim se uređuje sustav državne uprave, predlaže izmijeniti odredba Zakona o hrvatskom državljanstvu na način da poslove stjecanja hrvatskog državljanstva podrijetlom i rođenjem na području Republike Hrvatske obavljaju nadležna upravna tijela županije odnosno Grada Zagreba u čijem je djelokrugu obavljanje povjerenih poslova državne uprave koji se odnose na stjecanje hrvatskog državljanstva, a ne više uredi državne uprave kako je propisano važećim Zakonom.
Prijedlogom četvrtog amandmana dodaje se novi članak 30.a kojim se regulira pitanje državljanskog statusa nestalih i smrtno stradalih hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata koji nisu imali hrvatsko državljanstvo u trenutku nestanka, odnosno stradavanja te se propisuje i mogućnost naknadnog upisa u evidenciju državljanstva Republike Hrvatske i osoba rođenih u razdoblju od 8. siječnja 1977. do 8. listopada 1991. godine, čija su oba roditelja bili hrvatski državljani u trenutku njihovog rođenja, a upisano im je neko drugo državljanstvo, pod uvjetom da u roku od dvije godine od dana stupanja na snagu ovog Zakona podnesu zahtjev za utvrđivanje hrvatskog državljanstva.
Klub zastupnika Hrvatske demokratske zajednice podnio je Amandman na članak 15. Konačnog prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o hrvatskom državljanstvu a kojim se u dodanom članku propisuje u određenim slučajevima mogućnost poništenja odnosno ukidanja rješenja o stjecanju hrvatskog državljanstva prirođenjem.
Državni tajnik Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske Zvonko Milas pozdravio je ovu inicijativu Vlade: „Došli smo do tog trenutka da Vlada RH ispunjava svoje obećanje, što će uvelike omogućiti našim ljudima da uspostave onu pravno utemeljenu vezu s domovinom iz koje će proizaći sve drugo“.
Podršku je dao i ministar vanjskih i europskih poslova dr. sc. Gordan Grlić Radman te istaknuo političku važnost olakšavanja stjecanja hrvatskog državljanstva: „Hrvati diljem svijeta pozdravljaju ovaj novi postupak, odnosno stjecanje hrvatskog državljanstva. Mislim da je to jedan jako dobar primjer koji na neki način zbližiti brojnu hrvatsku koloniju diljem svijeta s našom domovinom“.
Vlada je prihvatila navedene amandmane na Konačni prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o hrvatskom državljanstvu te ih uputila Hrvatskom saboru.
 
Izvor: Vlada RH
 
Powered by WordPress.