Olakšava se procedura dobivanja hrvatskog državljanstva za Hrvate u inozemstvu

IZ HRVATSKE
Typography

U Banskim dvorima održana je 131. sjednica Vlade Republike Hrvatske. Na otvorenom dijelu raspravljeno o Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o hrvatskom državljanstvu.      

Izmjene i dopune Zakona o hrvatskom državljanstvu
Obrazlažući Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o hrvatskom državljanstvu, ministar unutarnjih poslova Davor Božinović pojasnio je da se pojednostavljuje postupak i olakšava stjecanje hrvatskog državljanstva za pripadnike hrvatskog naroda u inozemstvu te hrvatske iseljenike i njihove potomke.
"Prepoznat će se time i valorizirati gospodarski, demografski, društveni, znanstveni i ostali potencijali u hrvatskom iseljeništvu", poručio je.
Istaknuo je da je od početka primjene Zakona o hrvatskom državljanstvu 1992. godine do danas, naturalizacijom primljeno nešto manje od 1,1 milijuna stranih državljana.
"U taj broj nisu uračunate osobe koje se izravno upisuju u knjige državljana jer državljanstvo stječu podrijetlom, kao djeca hrvatskih državljana - bilo da žive u Hrvatskoj, bilo u inozemstvu", kazao je.
Ministar Božinović izdvojio je značajnije predložene izmjene ovog zakona, među kojima je i ona da se za stjecanje hrvatskog državljanstva podrijetlom djeteta rođenog u inozemstvu, čiji je jedan roditelj u trenutku njegova rođenja hrvatski državljanin, povećava dobna granica za prijavu u evidenciju hrvatskih državljana do navršene 21. godine života. Do sada je to bilo 18 godina.
"Izostavlja se generacijsko ograničenje za stjecanje hrvatskog državljanstva za potomke iseljenika te se oni i njihovi supružnici oslobađaju obveze poznavanja hrvatskog jezika, latiničnog pisma, hrvatske kulture i društvenog uređenja. Jasnije se precizira pojam iseljenika iz Hrvatske na način da se propisuje da se iseljenikom smatra osoba koja je iselila prije 8. listopada 1991. Propisuje se da se iseljenikom ne smatra osoba koja je iselila iz Hrvatske, a nije imala bivše hrvatsko republičko državljanstvo, odnosno zavičajnost na području Hrvatske", kazao je.
Omogućava se, nadalje, stjecanje hrvatskog državljanstva prirođenjem za maloljetnu djecu rođenu u inozemstvu, čiji je jedan od roditelja stekao hrvatsko državljanstvo nakon djetetova rođenja kao iseljenik, potomak iseljenika ili kao pripadnik hrvatskog naroda.
Božinović je istaknuo da se predlaže i pojednostavljenje izvođenja dokaza za pripadnike hrvatskog naroda koji ne raspolažu osobnim dokazima o pripadnosti hrvatskom narodu, a za čije je roditelje nedvojbeno utvrđena pripadnost hrvatskom narodu.
Normira se da osoba koja se kao punoljetna odrekla hrvatskog državljanstva, ne može ponovno steći hrvatsko državljanstvo niti po jednoj zakonskoj osnovi.
"Propisuje se", izvijestio je Božinović, " mogućnost ukidanja, odnosno poništavanja rješenja o stjecanju hrvatskog državljanstva, ako je stečeno temeljem braka sklopljenog iz koristi."
Dodao je da se predlaže davanje svečane prisege osobe koja hrvatsko državljanstvo stječe naturalizacijom.
Predsjednik Vlade Andrej Plenković napomenuo je da će na temelju ovih izmjena Hrvati izvan Hrvatske moći lakše stjecati hrvatsko državljanstvo.
"To je bio dio naših razgovora, u krajnjoj liniji i obećanja na Savjetu za Hrvate izvan RH s kojim vodimo redoviti dijalog. Ove su izmjene jako dobre, ali još uvijek zadržavaju nužnu razinu potrebnog opreza i sigurnosti koje hrvatske institucije moraju pridavati kada netko stječe hrvatsko državljanstvo", poručio je.
 
Powered by WordPress.