10 godina od izlaska prvog broja mjesečnika "Hrvatske novine" iz Subotice

HRVATSKE NOVINE
Typography

 U ovo vrijeme kada je prošlo 10 godina od ulaska Republika Hrvatska u zajednicu koja se zove Europska Unija, slavimo deset godina od izlaska prvog broja Mjesečnika „Hrvatske novine“, Prvi broj „Hrvatskih novina“ je tiskan na taj dan, a naslovnica tog broja je bila posvećena događaju značajnog za Hrvate diljem svijeta.   

Taj dan smo doživjeli kao jedan veliki korak naprijed za budućnost Hrvatske i cijelog hrvatskog naroda ma gdje živjeli. Za nas koji smo osnivali mjesečnik Hrvatske novine nije bilo upitno što jedino može biti na naslovnoj strani i tema uvodnog broja. 
 
Zašto su mjesečnik i koji je razlog za naziv Hrvatske novine?

Zašto su mjesečnik i koji je razlog za naziv Hrvatske novine?
U vrijeme osnutka Hrvatskih novina osim tjednika „Hrvatska riječ“ nije bilo tiskovine sa hrvatskom nacionalno odrednicom, a koja izlazi mjesečno u kom autori objavlju kolumne.
Razlog za pokretanje mjesečnika Hrvatske novine je taj da po sadržaju budu drugačije i da se bavi temama kojima se druge tiskovine na hrvatskom jeziku u Republiki Srbiji ne bave, u što su se tijekom deset godina mogli uvjeriti oni koji su htjeli. To je bio naš način komuniciranja s čitateljima smješten na novinsku stranicu, a što je najbitnije naš mjesečnik je neovisan i teži ka slobodnom informiranju.
Poznavajući povijest Hrvata na ovom prostorima smatrali smo da je potrebno obnoviti sve institucije sa hrvatskim preznakom i da je to naš mali doprinos očuvanju hrvatskog jezika i indetiteta. Biskup Ivan Antunović je 1923. godine pokrenuo Hrvatske novine.
Cilj prilikom osnutka je i stvaranje i realiziranje medijskih sadržaja na hrvatskom jeziku.  Mjesečnik Hrvatske novine imao je za cilj da informiranjem doprinosi ostvarivanju prava hrvatske nacionalne manjine na informiranje na hrvatskom jeziku. Cilj je očuvanje hrvatskog jezika kulturne i povijesne baštine, kroz pisanu riječ.
Tijekom deset godina mjesečnik „Hrvatske novine“ razvijao se neovisno o drugima i vlastite izražajne i stilske značajke, objavljeno je na više od dvije tisuće stranica preko dvije tisuće tekstova, kolumni. Značajan doprinos Hrvatskih novine je i u promidžbi hrvatskih autora: objavljivanjem iz neobjavljenih knjiga, kao i obljavljenih kniga autora koji su imali i drugačiji stav od vođstva hrvatske zajednice. Poznato je da su oni utjecali da se i njima ne dodjele sredstva.
Svatko ima pravo na svoj stav u svezi položaja Hrvata u Srbiji, obrazovanja na hrvatskom jeziku, aktivnostima hrvatskih stranaka, i nemamo pravo sprječavati onog pripadnika hrvatske zajednice koji ima drugačiji stav. 

Hvala vam!
Zahvalio bih se Ivanu Tumbasu koji je bio tehnički urednik od 7. do 29. broja, a koji je navedene brojeve tehnički oblikovao. Tumbas je napisao u tom periodu napisao 29 kolumni i svo vrijeme tražio, razgovaro sa novim suradnicima. Autor je knjiga "Nako sa salaša" i "Steščalo se"
Posebno želim istaći Željka Batarila, koji pored svojih obveza koje ima na sveučilištu od 30 broja je razvio i primjenio tehnološke inovacije u uporabi grafičkih elemenata i rješenja, uporabi boja, vizualne mašte u oblikovanju mjesečnika, a koristeći suvremenu tehnologiju. Zahvalio bih se i Snežani Buljovčić, koja od 44. broja tehnički oblikuje mjesečnik.
Ovom prigodom bi se zahvalili i aktualnom vođstvu Hrvatskog nacionalnog vijeća u Srbije (HNV). Poznato je da tijekom zadnje četiri  godine vodstvo Hrvatskog nacionalnog vijeća u Srbiji utječe da se za mjesečnik mjesečnik „Hrvatske novine“ na natječajima iz proračuna Republike Srbije ne dodjele sredstva.
Izborom novog člana Izvršnog odbora HNV-a zaduženog za informiranje, koji ima „dugogodišnje“  iskustvo u informiranju daje nam nadu da će on utjecati da se Hrvatskim novinama na natječajima  iz proračuna Republike Srbije dodjele sredstva.Ljudi od riječi i djela!
Da bi tiskovina izlazila potrebni su ljudi koji pišu, a mi u mjesečniku „Hrvatske novine“ smo sretni da nam pišu kolumne ljudi od riječi i djela. Od prvih dana sa nama i vama su: Sestra Augustina Barišić, dr. Mirko Đurašin, rekao je za s. Augustinu kako osoba koja svakoga dana iznova služi čovjeku i Bogu preispitujući sama sebe i ono što čini za druge učeći druge ljubavi i služenju bližnjega. S. Augustina Barišić je izdala knjigu "Nikad nisi sam", u kojoj je 31 pjesma te dva kratka prozna svjedočanstva. Od toga je nekoliko pjesama domoljubnih i zavičajnih u kojima od lirske ode prelazi u elegiju.
Pjesnjikinja i književnica Ljubica Kolarić-Dumić dobitnica više nagrada, objavila je 18 knjiga, šest slikovnica s notnim zapisima i nosačem zvuka, te jednu pjesmaricu (Raskrižja, Sva u srcu, Vratit ću se, zemljo, Molitva za Hrvatsku, Stazama jutra, Uz baku je raslo moje djetinjstvo, S vjetrom kroz godinu, Od proljeća do proljeća, Obasjana sun-cem, Izašli iz priče, Igrajmo se radosti, Ja se mraka ne bojim, Rijeko, grade, djetin-jstva sretnog, Ususret svojoj zvijezdi, Ren-konten al mia stelo (prijevod zbirke Usus-ret svojoj zvijezdi na esperanto), Pjesma o zmajevima, Vijenac od čekanja i Otvori srce pjesmi).
Siniša Božulić, hrvatski kolumnist i književnik iz Vojvodine, član i jedan od osnivača Hrvatskog kulturnog centra Novi Sad te Hrvatskog kulturno-prosvjet-nog društva „Stanislav Preprek“ iz Novog Sada. Živio i radio u Novom Sadu. Pisao pjesme, eseje i romane.
 Mladen Šimić je hrvatski književnik iz Srbije, koji je pisao povijesne rasprave, pjesme, pripovjetke i priče, kritike i eseje. Objavio je tri knjige: Odlazak i povratak Hrvata u Europu, Prohladno vrijeme: pripovjetke...
Miroslav Branimir Tomlekin književnik, pjesnik, pisac kratkih priča, kolumnist i kroničar, koji je objavio 14 knjiga (Salauka (zbirka pjesama), Za sve je kriv moj deda (satirično-humoristična zbirka priča) Bistrica, Slatko kod Dunje (satirično-humoristična zbirka priča), Gaudeamus idi u tur (satirično-humoristična zbirka priča), Nasukana mornarica (satirično-humoristična zbirka priča), Godine zaslepljujućih boja (ratni roman), Hrtkovci, priče o onom što je nekad bilo (povjesne priče), Hrtkovci, priče o sudbini jednog sela (povjesne priče), Hrtkovci, priče o staroj kući i o mladosti (autobiografske priče), Srem na vjetrometini istorije (povjesne crtice), Gomolava (prikaz arheološkog nalazišta kraj Hrtkovaca) Kako nastaju anđeli (roman), Pjesme koje treba spaliti (zbirka pjesama) Martina (roman).
 Mile Prpa, književnik, slikar, filozof, kolumnist. Autor je Codex moralis croati-cum, zbirke soneta koja se zove Sonetna rapsodija. Prpin slikarski opus se sastoji od više od 600 radova. Uglavnom su u tehnici ulja na staklu.
Žana Alpeza autorica je knjige pod nazivom „Izopačeno Čovječanstvo“. Knjiga je skup kolumni koje je autorica pisala za države u regiji (Bosna i Hercegovina, Hrvatska i Srbija). Riječ je o psihologiji, filozofiji, problemima, laži, patologiji, licemjerstvu i beznađu u svakodnevnom životu iz perspektive autorice. Počinje pisati za Katolički časopis “Naša ognjišta”.
Božica Zoko objavljivala pet zbirki pjesama – Trg na kojem stojimo, ruši se (Biblioteka Quorum,1990.), Biće iz mraka (Meandar, 2001.), Opisivanje kruga (Naklada MD, 2004.), Crveno more (Društvo hrvatskih književnika, 2007.), Zapisi iza greba (Altagama 2009,); za kritičke tekstove dobila Povelju uspješnosti Julije Benešić (Đakovo 2008.), a za knjigu Crveno more također Povelju uspješnosti na Danima Josipa i Ivana Kozarca (Vinkovci, 2008). Tu je i knjiga poetskih eseja – Ima vremena (Narodna knjižnica Orebić, Orebić 2009.) Urednica nekoliko knjiga poezije i proze.
Marina Klara Gerbicz nam u svojim kolumnama kojih je napisala više od 50 za naš mjesečnik poručuje: “Najlakše je dići ruke od svega i prepustiti se. Treba imati hrabrosti i vjere reći ja to mogu, ja to hoću ja to želim. Puno je toga što možemo promjeniti i lijepim učiniti, samo se trebamo usudit.
Goran Suručić pjesnik, pjesme je počeo da piše 1985 godine u Zemunu. Jedan je od osnivača i član je književnog kluba “Ivo Andrić” u Zemunu od njegovog postanka. Član je Književne zajednice Jugoslavije od 2004. godine. Dosad je samostalno ob-javio zbirke pjesama “Pesmarica” (2002), “Samo more zna” (2003), “Plavi ban” (2004), “Kockar” (2004), “To je ljubav” (2005), “Sanjam” (2006), “Ne bojte se” (2006), “Traži se” (2007), “Stare ljubavi”2008), “Pisanije” (2008), “Bodljikavo prase” (2008), “Plavi ban II deo” (2009), “Uvek ću te voleti” (2010), “Buntovnik” (2011) “Kraljice moja” (2012), “Glavna sam” (2013), “Krist u duši” (2013) i “Kocka, vino i žene” (2014). Sa grupom autora objavio je monografiju “Pet decenija”, Saveza za cerebralnu i dječiju paralizu Beograda (2007).
Dražen Zetić član Društva hrvatskih, koji je objavio svoju 10 knjigu, slikar Šime Peić, fra Andrija Nikić, dr. med. Antun Lisec, prof. dr. sc. Zlatko Miliša i Zoran Podunajec su objavljivali teme iz svojih znanstvenih radova, te kolumnisti: Natalija Radpvanović, Mihael Ilić, Mirko Paulić, Vesljko Kralj, Tomislav Mačković, Stipan Vojnić, Zoran Vukman, redatelj Stipo Ercegović, Nada Ivošević, Ksenija Vitejić, Svjetlana Grujić, J Dulić, Veco Ivković, Nikola Perušić, Z. Urbanek, Nada Ostrogonac, Branko Ivković... Uvijek uz nas je naša lektorica Ruža Alaga i prvi suradnik Ivan Stipić.
Mjesečnik „Hrvatske novine“ nisu višak!

 
Z.I.