Iz povijesti bačkih Hrvata: Kulturna nastojanja bačkih Hrvata

HRVATSKE NOVINE
Typography

Osim političke borbe imale su organizacije HSS i daljnu zadaću prosvjetnog i gospodarskog djelovanja među Bačkim Hrvatima. 

 

Bilo je to jasno da se to ne može postići samo stranačkim životom jer je on jednostrano raspoloženje koje je bilo usmjereno na trenutačne političke okolnostii nije pružilo trajnije rezultate. Kulturni radnici medju Bunjevcima i Šokcima bili su svijesni važnosti tadašnje garancije koja se trebala izboriti za svoje narodno ime čime je trebalo prestati manipulisanje lokalnim subetičkim imenuma u političkim razmericama. U narodnom preporodu isticana je važnost usmjeravanja kulturnog rada na izvorni narod, seljaštvo. Prvi korak u preporodnom pokretu stvoriti tanak sloj inteligencije izmedju mladeži i građanstvom bio je završen. Formirana su društva i razne organizacije, ali samo po većim urbanim sredinama Subotici i Somboru. Sljedeći korak bio je usmjeren na salaše i sela, gde je prenijet rad na kulturnom organiziranje seljaštva. Seljaštvo je idealizirano u hrvatskom seljačkom pokretu upravo iz činjenice da je ono predstavljalo najčišći i najzdraviji element naroda, a Hrvati u Bačkoj su bili najbrojniji na salašima i selima. Zbog svoje izoliranosti i zatvorenosti u vlasti kolektivni i jezični identitet obilježen štokavskom ikavskim dijalektom često nisu dolazili u kontakt s drugim narodima u Bačkoj.
Zbog toga je seljaštvo promatrano kao poticajna snaga koja nacionalnom i kulturnom preporodu može dati novu snagu i dati one prave vrijednosti narodnog preporoda. Planirano je osnivanje knjižnica, čitaonica, pjvačkih, tamburaških, sokolskih, orlovskih, sportskih i drugih prosvjetno-kulturnih društava ne samo u gradovima već i na selima i salašarskim naseljima. Navedena društva su lakše pokretana u Subotici i Somboru, dok su za seoske sredine u Bačkoj pojavljuje Seljačka sloga ( dalje SS) koja je trebala preuzeti ulogu svih ostalih društava u kulturnom preporodu sela i salaša-SS su trebale postati rasadište narodne kulture unutar kojih su se trebala osnivati  pjevačka i tamburaška društva. U životima bačkih Hrvata bila je ukorjenjena vjernost katoličkoj crkvi i njihova povezanost sa svećenicima pa je lako prihvaćena parola "vjera u Boga i seljačka uloga". 
Katolicizam je vidjen kao zapreka u asimilaciji Hrvata, Bunjevaca i Šokaca, od strane dominantnog srpskog jezika i ćirilica koja je nametana u školstvu i javnoj upravi. Kulturno prosvjetni rad društva bačkih Hravata je stoga morao biti u skladu sa učenjem katoličke crkve koja je bila braniteljica hrvatske svijesti Bunjevaca i Šokaca. Naglašena je nužnost nacionalne oznake u kulturno-prosvjetnom radu Hrvata jer su se nalazili medju "velikim narodima" koji su svoje nacionalno preporodno doba već proživjeli. Završetak narodnog preporoda za bačke Hrvate je tek slijedio.
Predsjednik SS Rudolf Horvat davao je poticaje za osnivanje organizacije i u Bačkoj. Prva organizacija seljačkog prosvjetnog i dobrotvornog društva u SS osnovana je u Tavanuktu 6.1.1927. godine a ubrzo je zbog velikog interesa i priliva novih članova osnovana i druga u Mirgešu. Veliku pomoć oko razvitka organizacije SS u Subotici njezinoj okolici pružio je njen tajnik Rudolf Horvat koji je tijekom ožujka 1927. godine boravio u Subotici i nadgledao rad već postojećih organizacija SS- Na Drugoj smotri  hrvatskih pjevačkih zborova nastupila si pjevačka društva SS iz Tavankuta i Mirgeša sa zajedničkim pjevačkim zborom Sudarević, te zborovi iz Bačkog Brijega i Bača. Uzajamne posjete kulturno umjetničkih društava iz Hrvatske i Bačke pridonijele su  stvaranju tajnih veza koje će u mlade generacije bunjevačko-Šokačkih Hrvata  usaditi hrvatsku svijest i povezati dva najjača hrvatska središta u Zagreb i Suboticu.
Zbog sve većih kulturno -prosvjetni potreba pokrenuta je inijacitiva za osnivanjem Hrvatskog prosvjetnog doma koji je trebao postati reprezent hrvatske svijesti Bunjevaca i Šokaca i dom gdje bi svoje mjesto našla brojna prosvjetna i kulturna društva Hrvatske novine Blaška Rajića ,apelirale su na svoje članove da ne daju priloge,jer je to "radićevski dom" i da ne daju "ni pare za Hrvatski dom,u kojem će raditi organizacije protiv vaše katoličke vjere".Isticanjem hrvatstva smetalo je srpske vlasti i njima odane "prave i čiste Bunjevce" pa su inijacitivu za podizanjem Hrvatskog prosvjetnog doma u Subotici nazivali kamenom smutnje koju su započeli "hrvatski separatisti, koji su naročito izašli iz Hrvatske seljačke stranke".
Također u najstarijoj instituciji bunjevački Hrvata Pučkoj kasini,doći će do podjele između članstva koje se osjećalo Bunjevcima i onog dijela koji su otvoreno isticali svoje hrvatsko ime.Vremenom će "bunjevačka struja" biti potisnuta i Pučka kasina će imati karakter izrazite hrvatske institucije. Pedesesetogodišnjicu uspješnog djelovanja
Pučka kasina je na svečan način proslavila 1928, godine uz sudjelovanje svih bunjevački društava,bunjevačke i hrvatske orijentacije
nastavlja se
 
 
 
Powered by WordPress.