Hrvatska zastupnica u Europskom parlamentu Marijana Petir, postavila je pitanje Europskoj komisiji vezano uz položaj Hrvata u Vojvodini te u svezi s tim poštivanja ljudskih prava i temeljnih sloboda a posebice prava nacionalnih manjina, od strane Republike Srbije, što je jedan od uvjeta za otvaranje pregovora EU sa Srbijom. Petir je navela da su Hrvati u Vojvodini suočeni s trajnom diskriminacijom, u odnosu na 1990. upola ih je manje, protjerano ih je 40 000, a ubijeno 20. Srbija ne izdvaja novac za tiskanje udžbenika na hrvatskom jeziku što predstavlja kršenje međudržavnih sporazuma, kao što to predstavlja i nezastupljenost Hrvata u tijelima državne uprave i u skupštini Republike Srbije. Djeca koja pohađaju satove vjeronauka, doživljavaju diskriminaciju i izrugivanje, a sve zbog nacionalne i vjerske pripadnosti.
Hrvatski domovi koje su gradila hrvatska društva oduzeti su im i Republika Srbija odbija im ih vratiti u vlasništvo. Krađe i razbojstva događaju se uglavnom na imanjima u vlasništvu Hrvata, a unatoč svim dokazima i saznanjima, počinitelji nikada nisu uhićeni i procesuirani. U prilog tome govori i činjenica da je nedavno opljačkan i prebijen katolički svećenik, a počinitelj također nije otkriven.
Odgovor na upit zastupnice Marijane Petir u ime Komisije je dao Povjerenik za europsku politiku susjedstva i pregovore o proširenju EU, Johannes Hahn, naglasivši da su poštivanje temeljnih prava i zaštita manjina ključni preduvjeti za Srbiju u okviru pristupnih pregovora te se konkretno rješavaju u okviru poglavlja 23. o pravosuđu i temeljnim pravima.
Nadalje, objasnio je da Srbija trenutačno dovršava opći akcijski plan na temelju poglavlja 23. kojim je obuhvaćeno i područje zaštite manjina te se od Srbije zahtijeva donošenje posebnog akcijskog plana o zaštiti manjina u kojem bi se uzele u obzir preporuke iz trećeg mišljenja Savjetodavnog odbora za Srbiju u kontekstu Okvirne konvencije za zaštitu nacionalnih manjina. Te su preporuke usmjerene na obrazovanje, uporabu jezika, pristup medijima te vjerske obrede na jezicima manjina, kad god za tim postoji potražnja.
Zaključio je kako je Srbija u praksi dužna jamčiti poštovanje temeljnih prava, uključujući pravo na zaštitu imovine u okviru članka 1. Protokola br. 1 uz Europsku konvenciju o ljudskim pravima, u skladu sa sudskom praksom Europskog suda za ljudska prava, ali da rješavanje pojedinačnih slučajeva ne predstavlja uvjet iz pravne stečevine.
Na ovaj posljednji dio odgovora povjerenika Hahna vezano uz povrat imovine hrvatskim društvima, oštro je reagirao Krunoslav Đaković, Predsjednik Hrvatskog centra kulture „Srijem“ te predsjednik udruženja „Hrvatska kuća“ koji je istaknuo da “Hrvati ne traže ništa protivno zakonu, nego tražimo od države u kojoj živimo da nam, kao manjini, da što nam po zakonu pripada. Ako oni to ne žele učiniti, to je kršenje ljudskih prava”.
