Profesor ustavnog prava i osnivač Mađarskog pokreta Tamaš Korhec ocijenio je da nitko od političkih aktera nije spriječen da bez suviše politikanstva i javnosti pitanje financiranja Vojvodine ozbiljno stavi na dnevni red, umjesto što se ta situacija koristi samo kao mogući poen u nekoj političkoj bici ili nadmudrivanju. Podsjetio i da je Srbija imala različite vlade i stranke na vlasti u tom razdoblju, a da se u Skupštini nikada nije razmatrao zakon kojim bi se sukladno odredbi konačno i dugoročno riješilo financiranje Vojvodine.
Korhec je za RTV rekao da Srbija od kraja 2008. godine krši vlastiti Ustav jer nije donijela Zakon o financiranju Vojvodine. On je naveo i da to pitanje može riješiti politička elita, kako ona koja je na vlasti, tako i ona koja čini značajniju opoziciju.
"Kao pravnik, mislim da je to deficit našeg pravnog sustava. Ako se zalažemo za vladavinu prava, pravnu državu, ustavnost i zakonitost, au načelu se svatko u državi zalaže za to, jer nemate političku silu koja će reći da želi anarhiju i šicarenje , ova situacija dokazuje da ta namjera nije uvijek iskrena ", istaknuo je Korhec, koji je ranije bio i pokrajinski tajnik za upravu i propise.
On je objasnio da je financiranje Vojvodine jedan od primjera koji je značajan u pogledu neustavnosti, odnosno kršenja ustavnih obveza.
Ukazao je da Ustav predviđa da se Vojvodina financira iz dvije vrste prihoda. Jedan su ustupljeni prihodi republike, čiji se postotak utvrđuje zakonom, i ta odredba je, prema njegovim riječima, ispoštovana jer različiti zakoni definiraju postotak poreza koji se vraća pokrajini.
"Međutim, druga odredba Ustava, koja kaže da Vojvodina svoje izvorne nadležnosti financira iz izvornih prihoda i da se ti izvorni prihodi utvrđuju zakonom je prekršena. Naime, ustavni zakon je propisao rok u kojem se moraju zakoni uskladiti s Ustavom i on je istekao krajem 2008 . godine, a taj zakon i takve odredbe u zakonu nikada nisu zaživjele ", ocijenio je Korhec.
On je dodao da je sadašnje stanje, bez zakona o financiranju Vojvodine, takvo da pokrajina svoje izvorne nadležnosti financira iz takozvanih ustupljenih prihoda kao i transfer, a Ustav, kako je objasnio, ne propisuje takav način financiranja tih nadležnosti, nego jasno i nedvosmisleno propisuje izvorne prihode iz kojih se one financiraju.
"Tu postoji i veoma značajan problem kada je riječ o ustavnosti, a koji nije toliko u vezi s izvornim prihodima ili zakonima o prihodima Vojvodine, već za strukturu pokrajinskog proračuna. Mi do danas nemamo ispoštovane odredbe da tri sedmine pokrajinskog proračuna moraju ići na razvojne projekte. Trenutno imamo proračun Vojvodine u kojem mnogo veći postotak ide čisto na plaće prosvjeti i tom pogledu vojvođanski proračun je protočni bojler, a ne proračun, jer pokrajina nema utjecaja na raspodjelu tih sredstava, već je to samo formalnost, kako bi se na neki način ispoštovala odredba od sedam posto republičkog proračuna ", dodao je Korhec.
On je dodao da pokrajina, kada je riječ o plaćama za prosvjetu, ništa ne uređuje ili odlučuje i da je sve do posljednjeg dinara raspoređeno u resornom ministarstvu, te da ta sredstva samo na jedan dan prelaze u pokrajinski proračun da bi se ispoštovala odredba od sedam posto, dok se odredba od tri sedmine nikada nije ispoštovala.
"Zapravo Vojvodina nema ta sredstva i nije ih imala ni za vrijeme Demokratske stranke i nema ih ni sada", dodao je Korhec.
On je istakao da je poštivanje Ustava obveza svih državnih organa, ali da je njegova zaštita u isključivoj nadležnosti Ustavnog suda.
"Ustavni sud je taj koji treba zaštititi Ustav iu tom pogledu možemo reći da je odgovornost najviše na toj instituciji. Međutim, Ustavni sud praktično, sem rijetkih iznimaka, odlučuje o tim pitanjima tek na inicijativu ovlaštenih inicijatora ili predlagatelja postupka, a takvih prijedloga nije bilo godinama ", kazao je Korhec.
On je podsjetio na incijativu vojvođanske Vlade za ocjenu ustavnosti Zakona o proračunskom sustavu koja je Ustavnom sudu upućena prije tri godine i naveo da se do tada rješenje tražilo isključivo političkim sredstvima.
"I bilo što da Ustavni sud odluči, ovdje se radi o propustu i nečinjenju Vlade i Skupštine i prostor Ustavnog suda je manji. On može utvrditi da nije usklađen porezni sustav s odredbom Ustava, ali ne može donijeti zakon. I zato je preko potrebna politička odluka za rješavanje ove krize i očito da ne samo da nedostaje politička volja za to, već zbog svega što se desilo od 2006. godine možemo zaključiti da postoji konsenzus da se to pitanje ne riješi ", ocijenio je Korhec.
On je podsjetio i da je Srbija imala različite vlade i stranke na vlasti u tom razdoblju, a da se u Skupštini nikada nije razmatrao zakon kojim bi se sukladno odredbi konačno i dugoročno riješilo financiranje Vojvodine.
"Možemo reći da u političkoj eliti u Beogradu postoji konsenzus oko toga da ovo pitanje ne treba riješiti. Jer, svaka vlada može pokrenuti njegovo rješavanje, ali mi nemamo čak ni nacrt tog zakona", kazao je Korhec.
