Zašto valja optuživati i biti u službi negativnog predstavljanja DSHV-a i njegova predsjednika?

Politika
Typography

Priopćenje za javnost Demokratskog saveza Hrvata u Vojvodini:   

„Treća sjednica Skupštine grada Subotice, koja je održana 5. studenoga, nanovo je otvorila staro pitanje na koje se unaprijed zna točan odgovor: zašto se ne samo brojni politički subjekti nego i značajan broj medija – od gradskih do onih prijestolničkih, nedobrohotno, negativno i tendenciozno odnose spram predsjednika Demokratskog saveza Hrvata u Vojvodini i njegovih u javnosti iznijetih stajališta! Bojimo se da se na taj način želi osujetiti uključivanje legitimnih političkih predstavnika hrvatske zajednice u procese donošenja odluka, cilja na kojemu DSHV dosljedno ustrajava i koji ovih tjedana dobiva obrise svojega konačnog ostvarenja!
Žigmanov „protiv Vučića“
Višemjesečno djelovanje lažnih i parapolitičkih predstavnika hrvatske zajednice, neumornih i DSHV-om opsjednutih političkih prvaka Bunjevaca nehrvata, dijelova struktura stranke na vlasti, a od skora i njihovih koalicijskih partnera – političkih predstavnika najmoćnije manjinske zajednice u Srbiji, zadobilo je gotovo sinkroni performans kako bi se doveo u pitanje dalji tijek pregovora oko uključivanja legitimnih predstavnika hrvatske zajednice u institucije u kojima se donose odluke. U tome su im kao odlični saveznici poslužili zabrinjavajuće veliki broj medija, koji su uspješno iskrivili benignu situaciju s 3. sjednice Skupštine grada Subotice kako bi po tko zna koji put oblatili DSHV i njegovog čelnog čovjeka Tomislava Žigmanova s optužbom da je on „protiv Aleksandra Vučića“.
Najprije se treba istaknuti činjenica da predsjednik DSHV-a Tomislav Žigmanov nikada i ni na koji način nije bio „protiv“ predsjednika Republike Srbije i predsjednika Srpske napredne stranke Aleksandra Vučića, što je velika većina medija, vjerojatno po naputku, iskreirala kao naslov, a na temelju inkriminirajućeg stanovišta predsjednika Skupštine grada Bálinta Pásztora. Stajališta i držanje vijećnika DSHV-a na svim dosadašnjim sjednicama novog saziva Skupštine grada bila su krajnje dobronamjerni i konstruktivni kao i na „sjednici slučaju“ – 3. sjednici. Naime, detaljnim slušanjem cijelog tijeka sjednice, svatko može zaključiti kako Žigmanov ne samo da nije bio „protiv Vučića“ nego je u svojim izlaganjima govorio posve odmjereno – hvaleći pozitivne pomake kada je riječ o rješavanju određenih zakonom garantiranih prava i ukazivajući na postojeće poteškoće. Na njegov poziv s govornice da se dokaže tvrdnja da je „protiv Vučića“, nitko se nije javio, a kamoli dokazao suprotno, što su, za ne vjerovati, svi mediji prešutjeli!
Stoga, radi objektivnog informiranja i stvaranja mogućnosti čitateljima na samostalno zaključivanje ovdje donosimo najvažnije dijelove izlaganja Tomislava žigmanova i drugih političkih takmaca.
Što je Žigmanov rekao o novoj mreži vrtića i informaciji o broju upisane djece u škole?
Najprije se vijećnik Žigmanov u okviru 3. točke dnevnog reda, u kojoj je bilo riječ o novoj mreži dječjih vrtića na teritoriju Grada Subotice, zahvalio „dijelu gradske administracije na čelu s Tajništvom za društvene djelatnosti i Predškolskoj ustanovi 'Naša radost' na proaktivnom držanju i odnosu kada su u pitanju interesi i potrebe pripadnika hrvatske zajednice na teritoriju Grada. Izašli su u susret svakoj inicijativi koju je Hrvatsko nacionalno vijeće iskazalo. Mislim da je to praksa koju trebamo pohvaliti javno i iskazati očekivanje da se ista i nastavi. Kao što znate, u nekim ranijim vremenima, nismo uvijek bili najzadovoljniji kada je u pitanju proaktivno, inkluzivno držanje pojedinih tijela gradskih vlasti. Sada promjenu koju vidimo i više nego pozdravljamo i iskazujemo očekivanje da će ista biti nastavljena i u drugim segmentima društvenoga života u Subotici.“
U okviru rasprave o 13. točki dnevnog reda – informacija o broju upisane djece u prve razrede osnovnih i srednjih škola, Mirko Bajić je, kako smo to već i navikli, posve neutemeljeno prozvao Žigmanova da mu manjka hvale za gradske vlasti što omogućuje pripadnicima hrvatske zajednice ostvarivanje zakonom zagarantiranih prava (sic!) na način da prosječan razred na hrvatskome broji osam učenika, a da je taj broj veći u razredima na srpskom i mađarskom jeziku. Braneći dostojanstvo rada Skupštine i kulturu komunikacije, Žigmanov je u svojemu obraćanju upozorio predsjedavajućeg da pojedini vijećnici „koriste svaku priliku da doznačuju jeftinu političku pedagogiju predstavnicima stranaka drugih zajednica. To nije niti primjereno za ozbiljne parlamente, niti pak sukladno onome što su novi vjetrovi kada je u pitanju odnos državnih tijela spram hrvatske zajednice. Mi hvalimo uvijek svaki pomak koji se dogodi u obrazovanju na hrvatskom jeziku“, istaknuo je Žigmanov, „pohvalimo svaki proaktivni odnos koji bilježimo kada su u pitanju rješavanja otvorenih problema, ali ću samo reći da još uvijek ne postoji inspektor, to jest niti jedan segment nadzora u obrazovanju na hrvatskom jeziku; da još uvijek bilježimo opstrukcije kada je u pitanju ostvarivanje ovog prava; da u komunikaciji s predstavnicima vlasti, i republičke i pokrajinske, i s predsjednikom Republike, ukazujemo na slučaj višegodišnjeg 'stvaranja' svih potrebnih dokumenata kada je u pitanju osnutak Hrvatskog školskog centra; da u iskustvima koja razmjenjujemo s predstavnicima srpske zajednice u Republici Hrvatskoj bilježimo činjenice da se tamo otvaraju razredi s jednim učenikom i da oni nikakvu zahvalu ili dodatne pozitivne geste ne čine kada je u pitanju odnos prema državi. To su zakonom garantirana prava koja se imaju ostvarivati bez obzira na skupoću“, istaknuo je Žigmanov.
Optužba da su DSHV i Žigmanov „protiv Vučića
„Prijeporni“ događaj zbio se u okviru objedinjene rasprave glede 42. i 43. točke Dnevnog reda, u kojima su birani članovi povjerenstva za nazive ulica i spomenike u gradu. Budući da u predloženim članovima spomenutih povjerenstava nije bilo predstavnika hrvatske zajednice, Žigmanov je rekao sljedeće: „Kada je u pitanju rad lokalnih tijela vlasti koji se tiče identitetskih odrednica koje imaju izravne veze s kulturom nacionalnih zajednica, onda su rješenja koja bilježimo kao standarde u zemljama koje imaju razvijene multikulturalne politike, koje baštine određene standarde konsenzualne demokracije, da u ova tijela budu uključeni i predstavnici onih zajednica kojih se to neposredno tiče, bez obzira na određene konstelacije kada je u pitanju distribucija moći u tijelima vlasti. Konkretno, bilo je za očekivati da i predstavnici hrvatske zajednice budu prisutni u ovim komisijama o kojima ćemo sada glasovati, bez obzira jesmo li mi dionici onih struktura u tijelima vlasti koje jesu dio vladajućih ili pak ne. Bojim se da ove odluke nisu ni na fonu onoga o čemu se intenzivno razgovara kada je u pitanju ispravak onoga što Republika Srbija nije u primjeni svojih međunarodno preuzetih obveza uradila kada je u pitanju članak 9. Međudržavnog sporazuma između Republike Srbije i Republike Hrvatske, a to je da se osigura predstavnicima hrvatske zajednice sudjelovanje u procesima donošenja odluka na svim razinama vlasti, a predsjednik Aleksandar Vučić, i Republike i Srpske napredne stranke, je koncem kolovoza rekao da će se to ispraviti i mi čvrsto vjerujemo da će toga uskoro i biti. Na taj način mislim da ova praksa ne prati tu vrstu aktivnosti i iskazujemo određeno žaljenje što se to još nije dogodilo.“
Nakon toga je predsjednik Skupštine Grada Subotice Bálint Pásztor izašao za govornicu i rekao sljedeće: „Imao sam potrebu da se u svojstvu predlagača akta obratim zbog toga što je Skupština Grada Subotice, kao što je to i svaka druga skupština, predstavnički organ i mi tu iznosimo političke stavove. Pošto sam, ne samo ja kao predlagač akta, nego čitava koalicija na gradskom nivou optužena da smo diskriminisali hrvatski narod, želeo bih najoštrije to da demantujem i da kažem da to niti je bila namera, niti je bio cilj, niti je do postizanja toga došlo. Želim da vas podsetim da sam ja verovatno prvi predsednik gradske Skupštine koji se sa ove govornice povodom Dana grada obratio i na hrvatskom jeziku. Isto tako, a bilo je već reči o tome, uprkos protivljenju bunjevačke nacionalne zajednice, i gradonačelnik i ja kao predsednik gradske Skupštine smo bili na otkrivanju biste biskupu Ivanu Antunoviću. Gospodine Žigmanov, mi smo u prošlom sazivu bili zajedno u Narodnoj skupštini Republike Srbije, zajedno mislim da smo u isto vreme bili narodni poslanici, i ja vas sa političke tačke gledišta apsolutno razumem i znam šta znači boriti se za interese nacionalne zajednice, ali se to može raditi na nekoliko načina. Ovo što vi radite, dozvolite mi slobodu da vam kažem, je apsolutno pogrešno i kontraproduktivno. Položaj hrvatske nacionalne zajednice neće zavisiti od toga da li ćete imati člana u ovim komisijama ili nećete imati člana. Ukoliko vam je bilo toliko bitno da imate člana, onda i vi odlično znate da je postojala mogućnost da u razgovoru sa gradonačelnikom ili sa mnom, dođemo do jednog kompromisnog rešenja. Vi ste tu spominjali konsocijalnu i konsenzualnu demokratiju i Lajpharta. I ja sam čitao dela Arenda Lajpharta i znam savršeno o čemu pričate. A ovu diskusiju ste imali i na sastanku kolegijuma prošlog petka, odnosno Saveta za usaglašavanje, i tada sam vam rekao da ukoliko ćete izneti ove stavove, onda ću morati da i ja kažem nekoliko rečenica i da se nadam da do toga neće doći. Mislim da ovo nije u interesu ni hrvatske zajednice, ni Skupštine, ni DSHV-a, niti bilo koga drugog. Svi mi ovde vrlo dobro znamo da Skupština grada ima stalne odbore i povremene odbore. Svi mi vrlo dobro znamo da su u stalnim odborima predstavnici svih odborničkih grupa koje su osvojile mandat. Znamo i to vrlo dobro da u povremenim komisijama, sada raspravljamo o povremenim komisijama, članove delegiraju samo odborničke grupe koje su deo vladajuće većine. Vi želite da participirate u vlasti, da imate funkcije, da imate pogodnosti, da imate privilegije, a da ujedno ne glasate za neke odluke koje su za vas neprihvatljive. Tako se ne zastupa interes nacionalne zajednice. Vi želite da imate privilegije, a ne želite da budete u koaliciji sa Srpskom naprednom strankom i Savezom vojvođanskih Mađara jer imate nešto protiv ne znam koga i ne znam čega. Imate nešto protiv vlasti, ali želite da imate privilegije. To jednostavno ne može tako da funkcioniše i mislim da sve ovo što ste rekli jednostavno ne odgovara stvarnosti. Mislim da smo jedan izbalansiran predlog dali za sve odbore i sve komisije i predlažem vam da odlučite da li ste deo vladajuće većine ili ste opozicija. Ne možete decenijama da budete i na vlasti i u opoziciji, ne možete da idete na listi opozicionih stranaka, a ujedno očekivati od vlasti da vam rešava probleme. Ne možete da budete protiv Aleksandra Vučića, a opet od tog istog Aleksandra Vučića da tražite da vam rešava probleme. Ili ste u vlasti ili ste deo opozicije. Ja znam da je lagodnije biti u opoziciji. Ali onda nemojte nešto tražiti što pripada odborničkim grupama koje su u vlasti. I još jednom da ponovim, mislim da je predlog izbalansiran, mislim da hrvatska zajednica neće biti diskriminisana i mislim da ćemo imati dobre i stalne i povremene odbore odnosno komisije u ovom mandatnom periodu u Skupštini grada i ja se nadam da ova rasprava neće voditi u nedogled, ali ukoliko ćete iznositi neke stavove koji jednostavno ne odgovaraju stvarnosti, ja ću morati da vam odgovorim kao predlagač akta jer ne očekujem od drugih da me brane pošto ja stojim iza ovog predloga.“
Na Žigmanovljev poziv da se dokaže tvrdnja „protiv Vučića“, nitko se nije odazvao
Po ustaljenoj lošoj praksi, javio se i Mirko Bajić, koji je bespogovorno podržao izlaganje predsjedavajućega: „Sve je rečeno, čuli ste malopre. Ja sam imao nameru da nešto na tu temu kažem, nema potrebe. Evo sad ću izazvati možda repliku. Gospodine Žigmanov, vi imate pravo da učestvujete u odlučivanju kod Nenada Čanka. Vi ste sa njim na listi bili i tamo možete da se prijavite isto u odbore, komisije i ostalo kako god vam oni budu dozvolili. Vi nikada niste izašli na izbore kao Hrvat, tražeći glasove Hrvata otkako postojite. Mi smo išli uvek tako otkako postojimo. Koga vi predstavljate? Ovo je predlog za repliku ako želite“.
Na koncu, za raspravu se javio Žigmanov te zaključujući rekao sljedeće: „Ne želim produbljivati nesporazume unutar ove točke dnevnog reda, mislim da sam bio dovoljno jasan. Želim samo nekoliko riječi radi precizacije. Nisam govorio o diskriminaciji hrvatske zajednice, molim da se to nedvosmisleno čuje, govorio sam samo o isključenosti predstavnika hrvatske zajednice iz određenih tijela koja su identitetska, kao potrebu da se tome udovolji. Tko je gdje bio, ja nisam odlučio, niti je itko drugi. Vi ste na temelju racionalnih odluka i procjena odlučili biti na otkrivanju spomenika. Mi smo to pozdravili, cijenili, kao što sam pozdravio i cijenio i druge vaše istupe, vašu praksu, ali to ne znači da uniformno svaku odluku moramo bezrezervno podržavati. Nije ovo ni mjesto ni vrijeme da se ocjenjuje tko kakvu politiku vodi, da li smo mi pogriješili i kontraproduktivno to činili, vrijeme će pokazati. Specifičnost društvenog položaja hrvatske zajednice je gotovo dijametralno suprotna od položaja, prilika, okvira mađarske zajednice. Mislimo da u tim kontekstima i relacijama gotovo je neusporedivo isto cijeniti. Kada je u pitanju uključivanje predstavnika hrvatske zajednice u šire koalicije, ja ću samo podsjetiti ovaj cijenjeni dom i ovdje nazočne, da mi nikada nismo od onih koji vrše vlast od 2012. godine bili pozivani da budemo dio toga, pa nismo mogli o tomu odlučivati niti pak sudjelovati. Nudi se onaj koji ima moć, on kaže što su okviri suradnje. I još jedna stvar, DSHV nije želio niti želi privilegije, srednji vijek je prošao, mi želimo biti uključeni u procese donošenja odluka i odgovorno pridonositi obnašanju svega onoga što je sudbina naselja, mjesta, regija i na koncu države. Nismo ni protiv Aleksandra Vučića. Kada to netko bude dokazao, mi ćemo to prihvatiti. Kao i svaki čovjek u politici mi referiramo na određene odluke, na određene postupke, na određen procese i na to imamo pravo. Demokracija je, vrijeme komunizma i centralnih komiteta je iza nas i nitko nas neće onemogućiti da to činimo. Naravno, pridržavajući se svih standarda, normi, legalnih okvira i svega onoga što je danas praksa u EU, ideja i koncepta koji DSHV podržava već više od 20 godina.“
Umjesto zaključka – nije lako, no drugog nam puta nema
Naravno, ovim napisom neće se umanjiti, a kamoli otkloniti politička šteta koju je DSHV nanovo iskusio, no vjerujemo da se cilj koji se želio postići – zaustaviti proces razgovora oko uključivanja legitimnih političkih predstavnika hrvatske zajednice u institucije u kojima se donose odluke – neće ostvariti. Isto tako, paušalne i neempatične ocjene o „lošoj“ politici koju DSHV vodi, upućene od strane političkog prvaka mađarske zajednice, neće nimalo utjecati na našu odlučnost da nastavimo istrajavati u borbi za ravnopravnost Hrvata u Srbiji na način očuvanja vlastitog dostojanstva. Svjesni smo, naravno, složenosti našeg društvenog položaja, a u odnosu na druge nacionalne zajednice u Vojvodini izazovi su najspecifičniji. Istina, u posljednjih nekoliko mjeseci bilježimo odlučne i nesvakidašnje iskorake od strane vlasti u rješavanju određenog broja otvorenih pitanja hrvatske zajednice, pa i u Subotici, a započeli su, nakon poziva predsjednika Republike i SNS-a Aleksandra Vučića, i ozbiljni razgovori glede sudjelovanja Hrvata u procesima odlučivanja. U tom smislu, cijeli ovaj slučaj samo ćemo arhivirati, a svoje pozitivno držanje spram predstojećih nam pregovora u dobroj vjeri i nadalje zadržati!
 
Press DSHV-a
 
Powered by WordPress.