Održano Veliko prelo 2023.: Ana Horvacki najljepša prelja

Poruku Velikog prela 2023 je snažna podrška Hrvatima u Srbiji. Ministar vanjskih i europskih poslova Hrvatske Gordan Grlić Radman kazao je kako se rado odazvao pozivu na pokladnu manifestaciju Hrvata u Subotici s dugom tradicijom te da je došao prenijeti snažnu podršku Hrvatima u Srbiji i njihovom vodstvu od hrvatske Vlade na čelu s premijerom Andrejom Plankovićem.

Predsjednica HNV-a Jasna Vojnić rekla je da otopljavanje odnosa između Srbije i Hrvatske prešlo u djelo, da nije ostalo na riječima.

„Večeras imamo ovdje četiri ministra, prvog potrpredsjednika Vlade Srbije, zastupnike u Europskom parlamentu, nekoliko zastupnika u skupštinama Srbije i Hrvatske, i zaista smo ponosni da je otopljavanje odnosa između Srbije i Hrvatske prešlo u djelo, da nije ostalo na riječima. Sigurna sam da ćemo nakon određenog vremena osjetiti sve dobrobiti tih poboljšanih odnosa. Jako je važno da se o otvorenim pitanjima razgovara. U HNV-u radujemo se da će se početi rješavati pitanja i u obrazovanju, da neće biti straha glede upisa djece u nastavu na hrvatskom jeziku, da će otpočeti rješavanje pitanja školskog centra, da ‘Hrvatsku riječ ‘ nećemo morati tražiti ispod pulta, da će se percepcija o Hrvatima u medijima pozitivno mijenjati.“

 

 Goste su zabavljali Najbolji hrvatski tamburaši i Ansambl "Ruže" iz Subotice

„Veliko prelo“ 

„Veliko prelo“ je izniklo  iz tradicionalnog narodnog običaja, prela, koje se održavalo u obiteljskim domovima na salašima, u vrijeme kada nije bilo velikih poljskih radova, a posebice u pokladno vrijeme.

U Bačkoj pokladni zabavni život je većinom zatvoren, pravi se u obiteljima i u podesnim dvoranama gde se goste za stolom mogu ponudit jelom i pićom, al i da ima i mjesta za igre kola. Vrijeme poklade, je vrijeme disnotora, prela, balova i drugi oblika zabavnog života i veselja, popraćeni obiljem jela i pića. Praksa je u tradiciji hrvatskog naroda, a moglo bi se reći čak i svih naroda bez iznimke, isticanje nekog događaja koji pripada prošlosti i postaje nacionalni brend zajednice. Bunjevački Hrvati imaju svoj brend, to je „Veliko prelo“ kojega baštine još iz 19. stoljeća. To je tradicionalna manifestacija koja živi u Subotici već 139 godina. Uvijek se događala na Marin, na Svijećnicu 2. veljače ili u najbližu subotu tomu datumu. Vrijeme proslave „Velikog prela“ određuje se i posebno poštuje u spomen na prvo „Veliko prelo“ u Subotici održano na Marin, 2. veljače 1879. godine.

Prelom se nazivao običaj, koji se održavao jednom godišnje u zimskim danima u kući gde je bilo djevojaka koje su pozivale svoje drugarice i prijateljice da se uz razgovor i pjesmu pomognu mami ili nani, presti vunu ili tkat platno od kudelje ili lana. Obično su uveče „slučajno” nailazili momci, tu bi se zadržali i na večeri, pa se druženje nastavljalo uz gajdaša, harmonikaša a pokadkad i tamburaše, sve do jutra.

Osim divojačkog i obiteljskog prela, imaju i zajedničko ”Veliko prelo”, koje se priređuje još od Marina 1879. godine. Prvo prelo u organizaciji Pučke kasine održano je odmah po osnutku kasine, na Marindan 2. veljače 1879. godine. „Veliko prelo“ je jedan  od najdražih narodnih običaja, a razlog i smisao organiziranje ovakve manifestacije bio je da se narod okupi na jednom mjestu . Na to nas podsjeća i prva preljska pisma koja s ponosom ističe: „Prelo kupi, svaki mu se divi, nek se znade da Bunjevac živi“.

„Veliko prelo“ je otpočinje uz zvuke pjesme Kolo igra, tamburica svira, koja je prvi put izvedena na prvom Velikom prelu 1879. godine, a koju je napisao Nikola Kujundžić, a uglazbio Stipan Mukić. Manifestacija se nastavila održavati na Marina, na 2. veljače (odatle i Marinsko prelo). Za vrijeme prvog i drugog svjetskog rata, nije bilo javne priredbe. Obnovu tradicijske proslave „Velikog prela“ bila je 1970./1971., a iduće prelo je organizirao HKUD „Bunjevačko kolo“. Prela su se održavala u subotičkoj Dvorani sportova sve do 1974., i onda je uslijedila stanka sa organiziranjem glavne priredbe sve do 1990. godine. .