Izazovi neovisnih hrvatskih medija u Srbiji

Kultura
Typography

„Zbog privatizacije medija u Srbiji izgubljeno je niz radio i televizijskih programa na jezicima manjina u Vojvodini, a nakon već ranije ugašenih medija na hrvatskom jeziku, u Vojvodini je pred gašenjem i jedini preostali radijski program na hrvatskom jeziku na Radio Subotici.“ Tako su pisali mediji zadnjih tjedan dana u Republici Hrvatskoj. Niti jedna riječ nije napisana o sudbini hrvatskih medija koji se finansiraju putem projekata. Kako i jučer, tako i danas svu pozornost većine institucija hrvatske zajednice, i iz matične domovine, medija, imali su hrvatski mediji u Srbiji koji se finansuraju iz državnog proračuna.

O O sudbina tiskanih i elektronskih medija na hrvatskom jeziku u Srbiji koji se finansiraju putem projekata ni riječi, iako je neizvjesna. A priznaćete da ih sve možemo izbrojati na prste jedne ruke. Tko je kriv? Zašto ne ulažemo dovoljno u informiranje? Da li je potrebno da unutar manjinskih zajednica treba da postoje neovisni mediji? Zašto godinama nije napravljena Strategija informiranja hrvatske zajednice u Srbiji? I ono malo medija na hrvatskom jeziku ne surađuju iz razloga što neki smatraju da su oni ti koji imaju jedini pravo da informiraju pripadnike hrvatske zajednice u Srbiji.

Sve je ostalo zapisano
Na tribini pod nazivom „Izazovi manjinskih medija“, koja je održana u Zavičajnoj galeriji „dr. Vinko Perčić“, o „Analizi stanja i perspektiva manjinskih tiskanih medija“ govorio je i ravnetelj NIU „Hrvatska riječ“. I tom prigodom pobrojao je sve tiskane medije na hrvatskom jeziku osim jednog medija: tjednik „Hrvatska riječ“, mjesečni podlistak „Hrcko“ (za djecu) i „Kužiš“ (za mladež), katolički mjesečnik Zvonik, glasilo Demokratskoga saveza Hrvata u Vojvodini „Glas ravnice“, tromjesečnik „Miroljub“ koji izdaje HKUD "Vladimir Nazor", godišnjak Gupčevu lipu "HKPD-a "Matija Gubec" iz Tavankuta, mjesečnik „Glasnik“ Pučke kasine 1878, Katolički kalendar „Subotičku Danicu“,

Časopis za književnost „Klasje naših ravni“, „Novu riječ i Godišnjak za znanstvena istraživanja koje tiska Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata, Glasilo Zajednice protjeranih Hrvata iz Srijema, Banata i Bačke „Zov Srijema“.

Sve je nabrojao osim mjesečnika „Hrvatske novine“ iz Subotice. Ravnatelj je naveo da mu je izvor bio portal Hrvatskog nacionalnog vijeća i razumijemo ga da je napravio previd jer bio zauzet zbog sklapanja ugovora sa lektorom. Malo mu je vremena trebalo da dođe do spoznaje da mjesečnik „Hrvatske novine“ izlazi u Subotici od 2013., da je svakog 5 u mjesecu dostižan u tiskanom izdanju, da su svakodnevno dostupne na na internetskim stranicama, na adresi www.hnl.org.rs, svih 29 brojeva.

Mjesečnik Hrvatske novine je upisan u Registar medija u Agenciji za privredne registre i pripada mu pravo da se financira iz sredstava proračuna kao i drugi manjinski mediji. Trpjeli smo i trpimo što nam je uskraćeno to pravo. Zahvaljući uloženom trudu malog čovjeka tiskan je prvi broj i opstale Isto tako, i portal hnl.org.rs, koji je jedan od vodećih portala Hrvata u Srbiji, koji dnevno i objektivno informira o djelovanju Hrvata, kako u Srbiji tako i diljem svijeta.

Svi brojevi su urađeni bez vlastitih radnih prostorija i bez računala i ostalih tehničkih pomagala Tijekom tri godina prilagođavali smo se suvremenim trendovima po pitanju grafičkog dizajna. Pratili smo razvoj i primjenjivali tehnološke inovacije u uporabi grafičkih elemenata i rješenja, uporabi boja, vizualne mašte u oblikovanju glasila ali nam fincijske mogućnosti nisu dozvoljavale da ih primenimo. Morali smo štedjeti na kvalitetnom papiru, lektorima. Zbog toga su nas ismijavali, rugali nam se.

U ovom periodu uvijek smo se rukovodili istinom i trudili se iznositi niz činjenice koje druga glasila nisu htjela objaviti. Vrijeme je pokazalo da smo u stavovima oko mnogo tema o kojima smo pisaliili ih se samo dotaknuli u našem listu imali pravo, jer su se naši stavovi, predviđanja i napisi kasnije i obistinili. Sigurno je da ima dosta takvih kojima se „ Hrvatske novine“ ne sviđaju iz ovoga ili onoga razloga, ali je isto tako sigurno da ima i svoje štovatelje, koji nestrpljivo iščekuju svaki sljedeći broj.

Izazovi za manjinske medije, ali ne za sve
Tko želi danas objektivno analizirati i govoriti o „Izazovima manjinskih medija“ mora priznati da su to samo izazovi za one mediji koji se ne finansiraju iz državnog proračuna preko nacionalnih vijeća. Mjesečnik „ Hrvatske novine“ iz Subotice od prvog do šesnaestog broja tiskan je bez financijske potpore ijedne institucije kada je dobio potporu Hrvatskog nacionalnog vijeća u iznosu od 50.000,00 dinara. Poslije je Državni ured za Hrvate van Hrvatske finansirao dio troškova tiskanja, drugi dio Ministarstva kulturu i informisanja Srbije.

I danas uređenje, tehnički prijelom, izdanje vijesti, održavanja internetskih stranica radimo na osobnoj opremi. A sve ovo vrijeme niti jedan dužnosnik ili institucija nije nas pozvao ili pitao što nam je potrebno. I danas uredništvo nema prostor za rad. Sredstva u 2016. godini nemogu se očekivati do polovice godine, pod uvjetom da prođu na natječajima. U istoj su situaciji i s istim problemima i ostali hrvatski mediji koji su na projektnom finansiranju.

Neovisni mediji na hrvatskom jeziku opstali su zahvaljući ustrajnosti „malog“ čovjeka. Neki će reći kako se se uopće može govoriti da Hrvati u Srbiji imaju neovisne medije, kada se to svodi na jedan tjednik, dva mjesečnika i jedan tromjesečnik, koji redovito izlaze, i jedan mjesečnik koji zbog financijskih poteškoća izlazi sa kašnjenjem ili kao dvobroj. Iz gore navedenog trebamo izostaviti tjednik „Hrvatska riječ“ koji iz proračuna AP Vojvodine dobiva sredstva. Nije upitno da „Hrvatska riječ“ svojim tjednim izvještavanjem o radu hrvatskih institucija i udruga treba nastaviti sa tim sadržajima i da treba dobivati sredstva.

Ministrica vanjskih i europskih poslova u tehničkoj Vladi Vesna Pusić izjavila je da će medije na hrvatskom jeziku u Srbiji njihovo financiranje na sebe morati preuzeti država jer je zaštita manjinskih prava jedan od glavnih uvjeta za pregovore o pristupanju Srbije Europskoj uniji. "Nadam se da ćemo to uspjeti bilateralno dogovoriti i prije nego li to pitanje dođe na dnevni red u pregovorima Srbije i EU-a o pridruživanju. To je nama u pristupu Europskoj uniji bio nezaobilazan uvjet, pa će biti i njima. Zaštita manjina je glavni kriterij pridruživanja, ali se nadam da ćemo to sa Srbijom dogovoriti i prije toga," rekla je Pusić gostujući u "Intervjuu tjedna" na Hrvatskom radiju.

Poštujemo riječi odlazeće ministrice Vesna Pusić, samo je pitanje što tema medija nije bila na dnevnom redu bilaterarnih susreta, a kada budu pitanje je i da li će neovisni mediji na hrvatskom postojati tada.

Veco Ivković

 

Powered by WordPress.