Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata organizira XLII. znanstveni kolokvij na temu: Istraživanje tradicijske baštine šokačkih Hrvata u Bačkoj (Bač, Vajska, Plavna, Sonta). Kolokvij će biti održan u nedjelju, 25. listopada 2015. godine, u prostorijama župnog ureda u Vajskoj, s početkom u 19 sati.Uvodničari će biti: Tomislav Augustinčić, Tin Đudajek, Damjan Kozina Živić, Thomas Marku, Gorana Ražnatović, studenti Odsjeka za etnologiju i kulturnu antropologiju Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, sudionici terenskog etnološkog istraživanja šokačkih Hrvata u Bačkoj tijekom 2015. godine, realiziranog u suradnji Odsjeka i Zavoda, pod mentorskim vodstvom prof. dr. sc. Milane Černelić.
Teme o kojima će biti riječi na kolokviju:
Tradicijsko odijevanje bačkih Hrvata Šokaca. Autor u svojem izlaganju prikazuje osnovna pravila odijevanja šokačkih djevojaka i žena s obzirom na društvene statuse (dob, starost, bračno stanje) i prema prilikama (svetkovine u crkvenom kalendaru i ciklusu životnih i godišnjih običaja) od tridesetih godina XX. stoljeća nadalje. Autor nadograđuje dosadašnje radove pisane o nošnji bačkih Hrvata Šokaca te se osvrće na suvremenu primjenu narodnih nošnji. (Tomislav Augustinčić rođen je 1991. u Karlovcu, gdje je završio osnovnoškolsko i srednjoškolsko obrazovanje. Od 2012.godine studira etnologiju i kulturnu antropologiju te antropologiju na Filozofskom fakultetu u Zagrebu.)
Tradicijska prehrana. Autor izlaže saznanja o osnovnim namirnicama koje su se koristile u svakodnevnoj prehrani, što se uzgajalo kod kuće, a što se kupovalo te kako su se obroci raspoređivali kroz dane. Daje osvrt na mlijeko i mliječne proizvode, meso i mesne proizvode, žitarice i kruh. Svoj interes usmjerio je i prema posebnostima koje je prepoznao u šokačkoj prehrani poput obaveznog otkupa, konzerviranja hrane i načina na koji Šokci svoju prehranu danas čuvaju i prezentiraju drugima. (Tin Đudajek rođen je 1993. godine u Zagrebu gdje je završio osnovnu školu i Klasičnu gimnaziju. Od 2012. godine studira filozofiju te etnologiju i kulturnu antropologiju na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. )
Stari obrti i zanati. U izlaganju se predstavljaju najvažniji zanati i majstori: kolari i kovači. O njihovim proizvodima ovisila su sva seoska kućanstva, iz razloga što se niti jedan posao u polju (a poljodjelstvo je bilo primarno zanimanje i posao velike većine stanovnika sela) nije mogao obavljati bez alata koje je izrađivao kovač, a ni bez kola koja je izrađivao kolar. Prikazat će se ukratko i ostali važniji zanati. (Damjan Kozina Živić je 1993. godine u Zagrebu gdje je završio osnovnu i srednju školu. Uz osnovno školovanje završio je i osnovnu glazbenu školu na Glazbenom učilištu Eli Bašić. Pohađao je Nadbiskupsku klasičnu gimnaziju s pravom javnosti. Od 2012. student je Filozofskoga fakulteta u Zagrebu na studiju Etnologije i kulturne antropologije i Turkologije.)
Gospodarenje prirodnim dobrima na tradicionalni šokački način. Tema izlaganja vezana je uz šume i vodu. Prikazuje se način korištenja resursa iz prirode u neposrednoj okolici šokačkih naselja, njihovo skladištenje, i važnost u svakodnevnom životu (ribolov, lov, drvo kao materijal za izradu kuća i namještaja, žirovanje). Vjerovanja u drveće nisu se održala, ali su običaji vezani uz badnje drvo i dan danas prisutni. (Thomas Marku rođen je u Puli 1994 godine. Završio je jezičnu gimnaziju u Puli. Student je preddiplomskog studija Etnologije i kulturne antropologije i Francuskog jezika i književnosti na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. )
Porod i običaji vezani uz porod. Porod i običaji vezani uz porod obuhvaćaju ponašanje noseće za vrijeme trudnoće, sam porod i običaje s kojima Šokci ispunjavaju prve dane novorođenog djeteta. Postojali su razni načini na koje su žene rađale počevši od onog „na polju“ jer noseće Šokice nisu bile pošteđene rada. Osobito je zanimljivo na koji način su Šokice održale običaje koji su tako usko vezani uz napredak medicine koja samim time diktira u kojoj mjeri će se određeni običaji poštivati. Upravo taj kompromis moderne medicine i tradicije mlade majke i dan danas moraju napraviti kako bi se sačuvalo bar nešto od običaja, a upravo ti običaji služe kako bi se zdravlje rotkinje zaštitilo te se toj „mudrosti starih“ i danas ukazuje povjerenje. (Gorana Ražnatović rođena je u Zagrebu gdje je završila XV. gimnaziju. Studira na Pravnom fakultetu u Osijeku i na studiju Etnologije i kulturne antropologije i Informacijskih znanosti na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Od listopada 2015. sudjeluje u programu volontiranja u Laubi – kući za ljude i umjetnost.)
www.zkvh.org.rs
