XLI. znanstveni kolokvij Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata na temu „Iz blaga samostanske knjižnice – Radnićevo Pogargegne izpraznosti od sviyeta“ bit će održan u ponedjeljak 19. listopada 2015. godine, s početkom u 18 sati, u kapeli Crne Gospe franjevačke crkve u Subotici.
Uvodničari će bit dr. sc. Marija Erl Šafar, Osijek, dr. sc. Marina Vinaj, Osijek i prof. dr. sc. Franjo Emanuel Hoško, OFM, Rijeka.
U franjevačkom samostanu u Subotici stručnjaci Hrvatske franjevačke provincije sv. Ćirila i Metoda te profesori i studenti Odjela za kulturologiju Sveučilišta Josip Juraj Strossmayer iz Osijeka, od ljetos, uz potporu Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata, provode uređenje knjižnice, o čijim će dosadašnjim rezultatima izvijestiti gošće iz Osijeka. Jedno od važnijih otkrića njihova rada je i pronalazak knjige u knjižnici subotičkog samostana fra Mihajla Radnića Pogargegne izpraznosti od sviyeta, koja je objavljena u Rimu 1683. godine. Ona, skupa s drugom Radnićevom knjigom – Razmiscljanja pribogomiona od ljubavi Boxje, objavljene također u Rimu iste godine – stoji na početku književnosti na narodnom jeziku ovdašnjih Hrvata. Uz detaljniji prikaz knjige Pogargegne izpraznosti od sviyeta, fra Emanuel Hoško će u izlaganju predstaviti i samoga pisca, te nešto reći i o jeziku i pravopisu kojim je Radnić napisao to djelo.
Mihovil Radnić (Kalača, 1636. – Budim, 26. rujna 1707.) se, budući da je rođen u Kalači, naziva „Bačaninom“. Bio je franjevac provincije Bosne Srebrene. Studirao je u Rimu i ondje položio ispite za profesora filozofije i teologije. Obavljao je službe gvardijana u Olovu (1666.-69.), tajnika provincije (1678.-81.), kustoda (1681.-84.), vizitatora vlastite provincije (1684.), provincijala (1685.-90.) i gvardijana u Budimu (1699.-1702.). Njegove knjige Razmiscljanja pribogomiona od ljubavi Boxje (Rim 1683.) i Pogargegne izpraznosti od sviyeta (Rim 1683.) predstavljaju doprinos hrvatskoj književnosti u duhu katoličke obnove. Značajan su dokument književnog stvaralaštva na razmeđu XVII. i XVIII. stoljeća u skladu s književnim tradicijama franjevaca Bosne Srebrene. Sadržajno pripadaju razvijenom razdoblju poslijetridentske crkvene obnove i već su upravljene izgradnji pobožnosti i duhovnosti u duhu Tridentskog koncila. Osobito su vrijedne kao prve knjige na narodnom jeziku Hrvata koje su se širile u ugarskom Podunavlju koncem XVII. stoljeća.
Kolokvij se organizira skupa s Franjevačkim samostanom u Subotici.
www.zkvh.org.rs
