Iz tiska je upravo izišao novi roman Branimira Miroslava Tomlekina „Kako nastaju anđeli“. Autor je vojvođanski književnik, pjesnik, pisac kratkih priča, kolumnist i kroničar, a piše na hrvatskom i na srpskom jeziku (pri čemu upotrebljava pseudonim Branimir Tomlekin). Odrastao je u Hrtkovcima, gdje završava osnovnu školu, zatim gimnaziju u Rumi i arhitekturu u Ljubljani. Kao arhitekt je radio u Vukovaru, Banjoj Luci i Novom Sadu, gdje i danas živi kao umirovljenik. Član je Hrvatskog kulturno prosvjetnog društva „Jelačić“ iz Petrovaradina i Hrvatskog kuturno umjetničko prosvjetnog društva „Stanislav Preprek“, gdje je voditelj Književnog kluba te udruge. Zastupljen je u Biografskom leksikonu Hrvata istočnog Srijema.
Dosadašnji radovi: zbirka pjesama „Salauka“, kao i zbirke humoristično satiričnih priča „Za sve je kriv moj deda“, „Slatko kod Dunje“ i „Gaudeamus idi u tur“ objavila mu je 2013. godine izdavačka kuća „Bistrica“ Novi Sad, a 2014. godine kod istog izdavača objavljuje zbirku humoristično-satiričnih priča „Nasukana mornarica“ i roman s ratnom temom „Godine zaslepljujućih boja“. U 2015. godini piše knjigu „Hrtkovci, priče o onom što je nekad bilo“ u uzdanju ALFAgraf, Petrovaradin i „Hrtkovci, priče o sudbini jednog sela“ u izdanju TKANICA d.o.o. Zagreb. U 2016. godini treću knjigu o Hrtkovcima „Hrtkovci, priče o staroj kući i o mladosti“ te „Srem na vetrometini istorije“ objavljuje mu ALFAgraf, Petrovaradin.
Značajan rad mu je i feljton u šest nastavaka o arheološkom nalazištu Gomolava kod Hrtkovaca (Gomolava, Zov Srijema, Hrvatski fokus, 2009 – 2016).
Koautorski radovi: „Priča o fotografiji“, zbirka kratkih priča, „Hrvatska riječ“, Subotica (2011); „Preprekovo proljeće 2011.-2017.“, zbirke pjesama, HKUPD „Stanislav Preprek“, Novi Sad; „Lira naiva 2013. i 2014.“, zbirke pjesama, „Hrvatska čitaonica“, Subotica; „Svijetla starih fotografija“, zbirka priča, „CRO-info“, Subotica (2015); „Između kamena i svitanja“, zbirka pjesama, KUD „Rešetari“ (2016); „Preprekova jesen 2016. i 2017.“, zbirke kratkih priča, HKUPD „Stanislav Preprek“, Novi Sad.
Pjesme, ulomci iz romana, kratke priče, članci, kolumne i feljtoni objavljivani su mu u glasilu Zavičajnog kluba Hrtkovčana „Gomolava“, Zagreb; glasilu Zajednice protjeranih Hrvata iz Srijema, Bačke i Banata „Zov Srijema“, Zagreb; časopisu za književnost, umjetnost i znanost „Klasje naših ravni“, Subotica; tjedniku „Hrvatska riječ“, Subotica, časopisu „Hrvatske novine“, Subotica i tjedniku za kulturu, znanost i društvena pitanja „Hrvatski fokus“, Zagreb.
O novoj knjizi Branimira Tomlekina doktorica književnosti i književna kritičarka Dragana V. Todoreskov, redaktorica ove knjige, piše:
„Svojim novim romanom, ’Kako nastaju anđeli’, Branimir Tomlekin se hrabro i nedvosmisleno hvata u koštac sa temom koja nikoga ne ostavlja ravnodušnim: razvodom i borbom za starateljstvo nad decom između majke i oca. Neobično i nesvakidašnje jeste to što je ova potresna priča data kroz prizmu oca, čija strategija i odlučnost naizgled dobijaju bitku; međutim, pobednika nema i sama činjenica da su životi jedne porodice izgubljeni baca novo svetlo na sve opisane događaje.
Unoseći, kao i u ranijim romanima i zbirkama pripovedaka, elemente autobiografskog u svoju pripovednu prozu, Tomlekin verno slika sudar dva sveta: prvi predstavlja mlada žena iz bosanske kasabe, sredine koja umnogome određuje život svojih stanovnika. Drugi svet reprezentuje čovek iz sela u ravničarskom Sremu koji se sticajem neobičnih okolnosti, gotovo mimo svoje volje, zatiče u toj istoj kasabi, gde pokušava da živi nezavisno od normi ponašanja koje mu se nameću. Već od uvodnih scena – susreta Borisa i Enise i njihovog neobičnog odnosa tokom studija – naslućuje se zaplet koji romanu daje melodramske elemente. Bespoštedna borba tokom rastave, ali i tokom braka u koju su uključena i deca data je do najsitnijih detalja, sa obiljem likova koji, hteli to ili ne – uzimaju učešće u njoj.
Filmičnost romana ’Kako nastaju anđeli’ leži u njegovoj naraciji, koju odlikuje brzo smenjivanje događaja, potom u mešavini akcije, intriga, strasti, pa čak i elemenata fantastike (kraj), kao i erotike i retkih, ali efektnih humornih scena. Zamršena porodična priča smeštena je u sedamdesete i osamdesete godine minulog stoleća, a čitalac se ne može oteti utisku da je sistem vrednosti nekadašnje države prikazan u svoj svojoj kontradiktornosti: s jedne strane, likovi uživaju u blagostanju, potirući razlike u pogledu nacionalne i konfesionalne pripadnosti, dok se, s druge strane, naziru sablasni smeh palanačkog duha, kao i ružna lica nacionalizma, predrasuda prema svemu što je drugačije, a što će, samo nekoliko godina docnije, kulminirati u krvavom obračunu.
Snaga romana Branimira Tomlekina leži u realističkom nizanju uzbudljivih događaja, koji bude čitalačku empatiju, ali i navode na razmišljanje. Pisac, dakle, igra na kartu tradicionalnog dolce et utile postupka, ne krijući didaktičku funkciju romana. Tema, koja je danas aktuelnija nego u vreme kada se odvija radnja, nesumnjivo je predstavljala veliki izazov za autora, a već sama činjenica da se on uzdigao od jednostranog (muškog) pristupa namenivši fatalni ishod za sve članove porodice, ukazuje na umešnost da se priča ’edne strane’ umetnički uobliči u roman u kojem čitaoci prepoznaju sebe, svoje strahove, dileme i boli.“
Izdavač romana „Kako nastaju anđeli“ je ALFAgraf, Petrovaradin.
Zamjenica voditelja Književnog kluba
Ana Marija Kaluđerović
