Hrvatska zajednica prema odluci Hrvatskog nacionalnog vijeća slavi četiri službena blagdana. Jedan od četiriju blagdana hrvatske zajednice u Srbiji je 19. lipnja, dan rođenja biskupa Ivana Antunovića. Dan Ivana Antunovića – narodnog preporoditelja se vezuje za prosvjetu i obrazovanje na hrvatskom jeziku, budući da je biskup Antunović za života nesebično, duhovno i materijalno pomagao školovanje mnogih učenika.
Hrvatsko nacionalno vijeće proslavilo je 14. lipnja praznik hrvatske zajednice - Dan Ivana Antunovića u Velikoj vijećnici Gradske kuće u Subotici. U okviru proslave održana je i svečana Akademija na kojoj su dodijeljene nagrade i priznanja najuspješnijim učenicima koji se školuju na hrvatskom jeziku u Srbiji. Nagrade dobilo je oko 170 učenika, a glavna nagradu „Crvena kravata“ za učenika generacije koji su osnovnoškolsko obrazovanje završili na hrvatskome jeziku pripala je Luciji Ivković Ivandekić, učenici OŠ „Ivan Milutinović“ iz Subotice. Pohvaljeno je i troje nastavnika mentora: Ana Gaković, Nevenka Tumbas i Sanjin Ivašić.
Predsjednik HNVa dr. sc. Slaven Bačić je u svom izlaganju je rekao: „Čast mi da Vas i ove godine u ime Hrvatskog nacionalnog vijeća mogu pozdraviti na obilježavanju jednoga od 4 praznika hrvatske zajednice u Republici Srbiji – danu rođenja narodnog preporoditelja južnougarskih Hrvata – Bunjevaca i Šokaca - Ivana Antunovića koji je rođ. 19. lipnja 1815. u Kunbaji, selu danas s druge strane granice u Mađarskoj. Kako je bio svjestan važnosti obrazovanja radi očuvanja nacionalne svijesti pomagao je školovanje mnogih mladih bunjevački i šokačkih Hrvata, te mi ovaj praznik vezujemo upravo za obrazovanje na hrvatskom jeziku obilježavamo ga na kraju školske godine zajedno s učenicima koji polaze nastavu na hrvatskom jeziku
Obrazovanje na hrvatskom jeziku prevalilo je i prevaljuje dug put od organiziranje vrtića Marija Petković šk. g. 2001/02 i slijedeće godine početka osnovne škole, po A i C modelu, preko srednjoškolske nastave od 2007. godine, te današnjeg značajnog dana što je početak i visokoškolskog obrazovanja, tj. potpisivanja memoranduma o suglasnosti o osnivanju lektorata za hrvatski jezik i književnost na FF u NS. Poseban dio ovoga dugoga puta jesu i udžbenici – od početnoga uvoza udžbenika iz RH 2002. godine, kada se s razvojem školstva ovo pokazalo kao neodgovarajuće, pa s početkom rada na prijevodima osnovnoškolskih udžbenika sa srpskog na hrvatski što smo započeli 2012, a što se vremenom opet pokazalo kao nedovoljno te od pretprošle godine i izradu autorskih udžbenika te nacionalnih dodataka iz više predmeta za osnovnu školu, što je proces koji traje. Među brojnim pojedincima zaslužnim za obrazovanje posebno se ističu pok. Duje Runje koji je bio najveći promotor obrazovanja na hrvatskom jeziku od početka rada, Pere Horvacki koji je posebno zaslužan za pokretanje srednjoškolske nastave, a proces rješavanja udžbenika uspješno su započeli Anđela Horvat i Darko Sarić Lukendić 2012. godine, a nastavili su ga i zadnjih godina dalje uspješno vode Jasna Vojnić i Margareta Uršal, pa koristim prigodu da im svima zahvalim. Svega ovoga ne bi bilo da nije bilo i nesebične pomoći Republike Hrvatske, konkretno Ministarstva obrazovanja i Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan RH, od samih početaka pa do današnjih dana, kao i potpore Školske knjige i Ante Žužula, na čemu im ovom prigodom također zahvaljujem.
Mnoge stvari još ostaju pred nama: završetak procesa izrade nacionalnih dodataka te rješavanje srednjoškolskih udžbenika, osnivanje katedre za hrvatski jezik i uvjeren sam da ćemo zajedno s potporom Republike Hrvatske ovo uspješno i završiti. Ne mogu ne spomenuti, osobito pred našim gostima iz Republike Hrvatske, tzv. bunjevačko pitanje i problem političke, znanstvene, materijalne i medijske potpore određenih struktura ovdašnjih vlasti izdvajanju našeg ikavskog govora u zaseban bunjevački jezik, koja je nama bunjevačkim Hrvatima koji zahvaljujući našim roditeljima i majkama i didama dobro govorimo i poznajemo naš ikavski dijalekt, posve umjetna tvorevina kakvom nitko nikada nije govorio.
Nastavu na hrvatskom jeziku na modelima A i C u zadnjih petnaest godina završilo je više stotina djece. Nastava na hrvatskom pokazala se ne samo kao najbolji čuvar nacionalne svijesti Hrvata i jedan od puteva za priznavanje Hrvata kao nacionalne manjine ravnopravne drugim nacionalnim manjinama i građanima Republike Srbije, nego je rezultirala i kvalitetom nastave i odličnim rezultatima koji su postizali mnoga djeca u nastavi na hrvatskom jeziku. Svakako je najvažnija zadaća na kojoj svi moramo raditi jeste povećanje broja učenika u nastavi na hrvatskom jeziku, a najbolji put za to jeste vlastiti primjer. Da ne budemo Hrvati samo kada tražimo hrvatsko državljanstvo, ali kada treba upisati djecu u nastavu na hrvatskom jeziku ili kupiti Hrvatsku riječ, onda to ne želimo pod različitim izlikama.
Uz ovaj poziv na aktivno korištenje naših manjinskih prava u obrazovanju i zahvalu svoj djeci i roditeljima koji se odvažili upisati djecu u nastavu na hrvatskom te Ministarstvu obrazovanja RH i Središnjem državnom uredu na konstantnoj pomoći, te uvjeren u uspješan nastavak rješavanja još uvijek otvorenih pitanja u obrazovanju na hrvatskom, svima, a posebno djeci, čestitam današnji praznik i želim ugodan večerašnji program!“
Proslavi Dan Ivana Antunovića nazočili su: ministrica znanosti i obrazovanja Hrvatske Blaženka Divjak, Milan Bošnjak ,Središnji državni ured za Hrvate izvan Republike Hrvatske, NJ.E. Gordan Bakota, veleposlanik Republike Hrvatske u Srbiji . Velimir Pleša, generalni konzul Gneralnog konzulata Republike Hrvatske u Subotici, institucije i udruge hrvatska zajednice iz Srbije.
I.Z.
