Pregled vijesti-Hrvata u Srbiji

Policija je u nedjelju 6. svibnja zabranila prilaz  mjestu Hrtkovci gdje je Srpska radikalna stranka želila organizirati miting, točno na 26. obljetnicu na kojem je pročitan popis nepoželjnih mještana hrvatske nacionalnosti. Odlukom Žalbenog vijeće Međunarodnog rezidualnog Mehanizma za kaznene sudove  kriv za zločine protiv čovječnosti po točkama 1, 10 i 11 iz optužnice, koje uključuju progone, protjerivanje i prisilno premještanje vojvođanskih Hrvata u selu Hrtkovci 1992. godine.

Predsjednik Demokratskog saveza Hrvata u Vojvodini Tomislav Žigmanov rekao je u nedjelju da je zadovoljan je što je policija spriječila miting Srpske radikalne stranke u Hrtkovcima, ali ističe da nije nestao uzrok straha Hrvata u tom srijemskom selu. "Mir je sačuvan, skupa kao ni ozbiljnijih incidenata nije bilo, stanovništvo u Hrtkovcima može biti zadovoljno. No generalno, još uvijek razlog zbog čega se ovo događa, a to je među ostalim  relativiziranje događaja iz devedesetih u kojima su Hrvati bili žrtve, nije nestao“, rekao je Žigmanov u izjavi hrvatskim medijima.

On je rekao da je htio otići na misu u Hrtkovce i dati potporu pripadnicima hrvatske nacionalnosti, biti s njima, i kada je rizično“. Nakon što mu je onemogućen ulazak u selo, Žigmanov se vratio u Suboticu. 

Subotica, 27. travanj- Vijeće DSHV-a je raspravljalo i o obilježavanju 28. obljetnice osnutka DSHV- a, pripremama za izbore za Hrvatsko nacionalno vijeće te o aktualnim događanjima u društvu. Tijekom diskusije o posljednje spomenutoj temi, najviše pozornosti bilo je posvećeno događajima oko presude Žalbenoga vijeća Mehanizma u Hagu. Vijeće je snažno i jednoglasno podržalo poduzete aktivnosti, mjere i stajališta koje je u javnosti iznosio predsjednik DSHV-a Tomislav Žigmanov i kada je riječ o stavu o presudi i kada je riječ o ponavljanju prijetnji.    

Novi Sad, 22 travnja-Deveto po redu Preprekovo proljeće, književno-pjesničko slavlje rođendana Stanislava Prepreka, po kojem ime nosi Hrvatsko kulturno-umjetničko-prosvjetno društvo iz Novog Sada, održano je 22. travnja 2018. godine u Kulturnom centru Novog Sada. 

Predstavljajući  zbirku Preprekovo proljeće, doktorica književnosti i književna kritičarka Dragana Todoreskov ukazala je na različitost pjesničkih izričaja koji se unutar njega njeguju.

„Pjesnici koje Udruga okuplja nisu samo iz Vojvodine, ili samo oni koji su tu nastanjeni, već dolaze i iz Dalmacije, Međimurja i drugih krajeva Hrvatske. Mislim da Književni klub Udruge Stanislav Preprek iz više razloga može biti ponosan na ovu zbirku, kao i na ediciju Preprekovi pjesnici unutar koje su tiskane četiri pjesničke knjige“, kazala je ona.

O zbirci je govorio i njezin recenzent Pavel Domonji:

„Pjesništvo Hrvata u Vojvodini koje se ovdje predstavlja ima pjesnike koji su dostojni poštovanja, pažnje i veličine. Uz to, najnovija zbirka je najzrelije postavljena. Nisam naišao ni na jednu pjesmu koja je slaba i koja bi se mogla bolje stilski oblikovati, i na tome su pjesnici puno radili“.

Svoje su pjesme čitali Jelisaveta Buljovčić Vučetić, Lana Dermanov, Maja Gračan Livada, Bosiljko Kostić, Mladen Franjo Nikšić, Ljerka Radović, Zlatko Urbanek i Slađana Varićak. Pjesme autora koji nisu bili nazočni (a to su: Branka Dačević, Ivan Horvat, Dragan Dražen Ilić, Manda Jakšić, Marko Kljajić, Mladen Šimić, te jednog nazočnog pjesnika, Branimira Miroslava Tomlekina) čitali su Ana Marija Kaluđerović, Milen Šelmić, Tatjana Mozer, Ivanka Horvatić i Vesna Aršinov. Osim članova Preprekova Kluba, u ovogodišnjem zborniku objavljene su i pjesme troje autora iz Hrvatske: Marije Komesarović, Bernarde Nade Magaš i Petra Trtolje, članova drenovačke Udruge Sveti Mihovil.

N.R.

Objavljen je zbornik radova Urbani Šokci 11/12 

Koncem travnja 2018. godine objavljen je zbornik radova Urbani Šokci 11/12 pod naslovom Tradicijska kultura i kulturna baština Šokaca i Bunjevaca – zemlja, čuvari i baštinici što je bila tema međunarodnih znanstveno-stručnih skupova održanih 2016. i 2017. godine u Osijeku, Vinkovcima i Plavni. Zbornik su u sunakladništvu objavili Šokačka grana iz Osijeka i Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata iz Subotice. Zbornik su uredile Ružica Pšihistal i Katarina Dimšić. Zbornik na 380 stranica donosi radove 17 sudionika okruglog stola, podijeljene u pet tematskih cjelina.

Zbornik je podijeljen u pet cjelina: Prva cjelina-Zemlja, kruh i svakodnevica u tradicijskoj kulturi, druga cjelina-Zemlja u književnom tekstu iz filološke i književno-antropološke perspektive istražuju motive bunjevačkih salaša i slavonsko-srijemskih polja u književnom tekstu, treća cjelina-Kulturna baština u prošlosti i suvremenosti iz etnološkoga, folklorističkoga i etnomuzikološkoga rakursa u širokom vremenskom luku (od 18. stoljeća do danas), četvrte cjeline je Kulturna baština u literarnim transmisijama i peta cjelina-Ljudi, najvrjedniji kapital zajednice.

Leksikon podunavskih Hrvata - Bunjevaca i Šokaca, čiji je 13. svezak izašao iz tiska u nakladi Hrvatskog akademskog društva iz Subotice, predstavljen je u srijedu 9. svibnja u Zagrebu, u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici, u sklopu festivala povijesti Kliofesta.

U uvodnom obraćanju ravnatelj Hrvatske matice iseljenika profesor Mijo Marić je kazao kako smo: „U Europskome tjednu kada se tradicionalno na današnji dan slavi mir i jedinstvo u Europi u spomen na godišnjicu povijesne Schumanove deklaracije. Kada nam je doktor Damir Agičić ponudio da se Hrvatska matica iseljenika uključi u Kliofest na Dan Europe 9. svibnja – nismo slučajno za ovu svečanu promociju odabrali leksikonski nakladnički projekt Hrvatskog akademskog društva iz Subotice, koje ove godine obilježava dva desetljeća uspješnog djelovanja. Odlučili smo se za Leksikon podunavskih Hrvata – Bunjevaca i Šokaca jer ga odlikuje vrsna znanstvena akribija, čiji leksikografski sustav informacija ne počiva samo na spoznajama koje su stekle institucionalnu ili javnu legitimaciju, već sintetizira različite spoznaje općedruštvenog i stručno-znanstvenoga propitivanja civilizacijskih dosega vojvođanskih Hrvata.“  

Trinaesti svezak Leksikona podunavskih Hrvata - Bunjevaca i Šokaca, na 162 stranice donosi 180 natuknica koji su djelo 57 autora, dok je izradi svih dosadašnjih svezaka, čiji je rad započeo 2002. godine, sudjelovalo 159 autora koji su proizveli 1654 leksikonskih članka.

Sombor, 06. svibnja,- U velikoj dvorani HKUDa "Vladimir Nazor" iz Sombora održan je Sabor Društva. Nazočne je pozdravio predsjednik Mata Matarić te u ime UO predložio radno predsjedništvo koje je jednoglasno prihvaćeno. Nakon što je predsjedavajući radnog predsjedništva, Emil Antunić, predložio dnevni red Sabora isti je glasovanjem usvojen i Sabor je počeo sa radom. 

Pročelnici su izvjestili o radu sekcija a kako je ovo izborna godina osvrnuli su se i na ostvarenja u protekle četiri godine te izneli planove za nastupajući period.

Nakon pročelnika nazočni su upoznati o finansijskom poslovanju, apliciranju na natječaje i osvarenim sredstvima po natječajima a izvješće je podnio i nadzorni odbor.

Nakon svih izvješća Saboru se obratio predsjednik Društva koji se nakon svojega izlaganja zahvalio svima na zalaganju te im poželio još uspješniji rad.

Slijedila je diskusija po izvješćima te glasovanje a zatim je predsjedavajući pozvao kandidacionu komisiju da predloži članove za upravni i nadzorni odbor te za disciplinsku komisiju. Svi prijedlozi su pročitani i glasovanjem usvojeni a predsjedavajući je zahvalivši se zatvorio Sabor te nazočne pozvao na domijenak u malu dvoranu.

Nakon zatvaranja Sabora održana je prva sjednica UO koji je predložio Matu Matarića za još jedan mandat predsjednika Društva te je predložen i novi sastav IO na kome je za dopredsjednika predložen Ivica Pekanović. Svi prijedlozi su jednoglasno usvojeni.

Današnje Hrvatsko kulturno-umjetničko društvo „Vladimir Nazor“ u Somboru, osnovano je 06. prosinca 1936. godine sa svrhom njegovanja kulture i običaja bunjevačkih i šokačkih Hrvata ovoga kraja. Izabran je Osnivački i Upravni odbor. Društvo je dobilo naziv HRVATSKO KULTURNO DRUŠTVO „MIROLJUB“ U SOMBORU“.

N.R.

U selu Čantavir kod Subotice održana je 48. Međunarodna izložba rukotvorina i kolekcionarstva (MIRK) na kojoj je sudjelovalo oko 1.500 izlagača iz Srbije, Hrvatske i Mađarske sa ciljem očuvanja narodnog stvaralaštva i tradicije U srijedu 18.travnja, 2018. u maloj dvorani Hrvatskog kulturno-umjetničkog društva Vladimir Nazor iz Sombora priređena je svečanost na kojoj su uručene diplome sa 48. MIRKa. 

Budući da većina učesnika nije bila u mogućnosti posjetiti ovu renomiranu međunarodnu izložbu rukotvorina, koja se ove godine održala u Čantaviru, priređena je izložba radova kojima se predstavilo  Društvo.

Klub Hrvatskog kulturno-umjetničkog društva Vladimira Nazor iz Sombora, „Hrvatska škrinjica“ u kategoriji srednjih klubova uz osvojeno drugo mjesto je dobio i pehar a u škrinjici su od od ukupno 42 eksponata osvojena 21 prvo mjesta, 20 drugih i jedno treće mjesto a kao udruga ostvarili smo prvo mjesto. Sve ukupno 44 diplome i pehar. Ponosni na ostvareni rezultat učesnici već kuju planove za 49. MIRK.

N.R

 Novi svezak Klasje naših ravni u nakladi Matice hrvatske Subotica

Subotica, 23 travanja-iz tiska je izašao je novi svezak Časopisa za književnost, umjetnost i znanost Klasje naših ravni (1.-4. za 2018.) u nakladi Matice hrvatske Subotica.

U novom svesku objavljeni su tekstovi Igora Žica (Suprotstavljajući se totalitarnoj svijesti na globalnoj i lokalnoj razini), Stevana Mačkovića (Bački Bunjevci između Beograda i Zagreba (1918. – 1941.) i Petar Pekić i Subotica u njegovo doba) i Milovana Mikovića (Kazališni život Hrvata u Srbiji rasvjetom (trenutačno?) nepostojećeg teatra i Slike uznemirenosti iz prijelaznog doba). Zastupljeni su i književni radovi (poezija i proza) Matije Molcera, Ljiljane Žegarac-Tenjović i Antuna Kovača. Cijena sveska je 150 dinara, a časopis se može kupiti u subotičkoj knjižari Danilo Kiš. 

Matica hrvatska Subotica je kulturna udruga iz Subotice. Utemeljena 1995. godine kao Bunjevačka matica, da bi 1998. godine promijenila ime u Matica hrvatska Subotica. Glavni cilj djelovanja udruge je promicanje kulture i umjetnosti. Najznačajnija djelatnost je izdavanje časopisa Klasje naših ravni. Također se bavi izdavanjem knjiga.

Časopis Klasje naših ravni pokrenut je 1935. godine na poticaj biskupa Lajče Budanovića i mons. Blaška Rajića, u svojstvu književnog glasila Subotičke matice, kao „vanpolitički povremeni časopis“. Od sredine tridesetih godina XX. stoljeća Matica je okupljala onodobnu bunjevačkohrvatsku elitu iz Subotice i Bačke, a Klasje je pokrenuto sa zadaćom pružiti rodu „plod našega duševnoga klasja“, kako se navodi u proslovu. U Klasju surađuju mladi daroviti spisatelji, mahom sveučilištarci, jezikoslovci, odvjetnici, svećenici i dr. spomenimo samo Stjepana Bartolovića, Stipu Bešlina, Marka Čovića, Antu Jakšića, Aleksu Kokića, Jakova Kopilovića, Antu Sekulića … U međuratnom razdoblju tiskani su sljedeći svesci: 1., 1935., 2., 1935., 3., 1936., 4., 1936. i 5., 1938. U ratnom razdoblju Klasje izlazi u Zagrebu nakladom Društva bačkih Hrvata, kao „povremeni časopis za istraživanje kulture, života i običaja bačko-baranjskih Hrvata“, a tiskana su, također, tri sveska: 1., 1942., 1., 1943. i 1.-2., 1944. Časopis Klasje naših ravni obnovljen je kao glasilo subotičkog ogranka Matice hrvatske 1996. godine, od kada izlaze po dva broja na godinu, a 2001. objavljen je samo jedan svezak, dvobroj 1.-2., te je tako za šest godina tiskano 11 brojeva u 10 svezaka. Od 2002. izlazi po šest brojeva u tri sveska, sve do 2005., kada je tiskano osam brojeva u četiri sveska, a od 2006. godišnje izlazi dvanaest brojeva u šest svezaka. Od 2006. do 2012. godine godine Klasje izlazi u sunakladi s NIU Hrvatska riječ. Tiskanje časopisa potpomaže Središnjiva Matice hrvatske Zagreb.

Udruzi Matica hrvatska Subotica, odnosno uredništvu časopisa Klasja naših ravni je dodjeljena nagrada „Dušan Lopašić“ za najbolji časopis u izdanju ogranka Matice hrvatske za razdoblje 2008.-2009. godine.

Predsjednik udruge je Stipan Stantić, a sjedište je u Ustaničkoj ulici broj 10 u Subotici. 

U novom 53 broju između ostalog možete pročitati:  Važno je da hrvatska zajednica donosi  zajedničke odluke, Mjesečni pregled Hrvata u Srbiji, Za IPA program prekogranične suradnje Hrvatska –Srbija obezbijeđeno 40 milijuna eura. Svi brojevi mjesečnika Hrvatske novine su vam dostižne ovdje na portalu, na jednom mjestu  u pdf izdanju, kao i u tiskanom izdanju.  

Šahisti ŠK HAŠK Zrinjski iz Subotice su u nedjelju 13. svibnja startali remijem u natjecanja Regionalne lige Subotica. U prvom kolu nove sezone natjecanja u Pačiru su protiv ŠK Bačka II rezultatom 3 naspram 3 odpočeli novu sezonu. Na tablici Regionalne lige Subotica, ŠK HAŠK Zrinjski iz Subotice se nalazi se na diobi 4 mjesta. U 2 kolu natjecanja se u Subotici u Domu DSHV sastaje sa momčadi ŠK Eđšeg iz Malog Iđoša.

Pobjede za ŠK HAŠK Zrinjski iz Subotice su postigli: Antal Hegediš i Stipan Marjanušić. Neodlučno su igrali: Robert Mešter i Ištvan Kovač, a Mirko Mlinkov i Fernc Seleši su izgubili.  U novom natjecanju  Šahisti ŠK HAŠK Zrinjski nastupaju oslabljeni jer su Janoš Farkaš, Stipan Godar prestali nastupati a Zlatko Engi je napustio klub.

HAŠK Zrinjski je prva udruga sa hrvatskim predznakom koja djeluje u Republiki Srbiji na razvoju sporta. Nastavlja tradiciju ŠK Zrinjski utemeljenog 1. siječnja 1932. godine. 

Z.I.                                                     

Nudimo  vam mogućnost oglašavanja u mjesečniku Hrvatske novine iz Subotice i na web sajtu „Hrvatske novine vijesti“ , ovdje na adresi www.hnl.org.rs. koji je uređen   suvremenim dizajnom. Vaša reklama će biti viđena obzirom da je  web sajt „ Hrvatske novine vijesti“  posećen  a pokriva svojom prisutnošću u zemljama regiona, Europske unije.              

Isticanje brenda Vašeg poduzeća ili bilo koji vid reklamiranja dopire  do kruga Vaših potencijalnih poslovnih partnera, a sve u zavisnosti na koji način se reklamirate.

U skladu sa prisutnosti mjesečnika“ Hrvatske novine“ u državama regiona, Srbiji, AP Vojvodini i posetitelja na mrežnoj stranici „Hrvatske novine vijesti“ na www. hnl.org.rs  

kontakt: mail zlatko.elsta@gmail.com i +38160/5627570