Hrvatska čitaonica je kulturna udruga Hrvata osnovana u Subotici 12. veljače 2002. godine. Sjedište udruge je u Subotici, na adresi Ulica Bele Gabrića 21, u spomen kući Bele Gabrića. Udruga ima sljedeće sekcije: dramsku sekciju „Mala scena“, literarnu i recitatorsku, te znanstveno-istraživačku sekciju koja se bavi književnošću i jezikom.
Hrvatska čitaonica je utemeljena radi prikupljanja, čuvanja, praćenja i proučavanja knjiga, časopisa, novina, te suvremenih zbivanja u području književnosti i umjetnosti Hrvata u Vojvodini, kao i promicanja i objavljivanja narodno-kulturne i crkveno-duhovne baštine Hrvata u Republici Srbiji. Bavi se organiziranjem znanstvenih skupova, književnih večeri i javnih tribina, obilježavanjem obljetnica važnih osoba iz kulture.
Hrvatska čitaonica organizira manifestacije: „Dani Balinta Vujkova – dani hrvatske knjige i riječi“, Pokrajinski susret pučkih pjesnika „Lira naiva“, Pokrajinsku smotra recitatora na hrvatskom jeziku, „Književno prelo“ i Etno kamp za djecu.

IX. Etno kamp za djecu Hrvatske čitaonice
Posebnu misija Hrvatske čitaonice iz Subotice je u radu s djecom od najranije dobi i ove godine je organizirala Etno kamp za djecu, deveti po redu. Održava se od 22. do 26. kolovoza 2016. godine, u Domu DSHVa.
Osim brojnih manualnih kreativnih radionica (slamarska, heklanje, izrada notesa, cubo magico kocke, ramova za slike, leptira, kućica za ptice, nakita, oslikavanje itd), tijekom trajanja IX. Etno kampa u programu su i dramska radionica, recitatorska, pjevačka, folklorna, tamburaška, duhovna te voditeljska radionica, potom moderni ples i etno kuhinja i jednodnevni izlet i posjeta na Pivčji salaš na Bikovu.
Posljednjeg dana kampa, u petak, 26. kolovoza, djeca će prirediti završnu priredbu na kojoj će pokazati što su sve naučili i radili tijekom tih pet dana. Istodobno će biti postavljena i prodajna izložba uradaka nastalih u kampu.

Svoj današnji lik Subotica je dobila u nevjerojatno kratkom razdoblju od 20. godina krajem 19. stoljeća, ali je grad učinila posebnim i prepoznatljivim secesijska arhitektura. Mada Iako je gradsko jezgro bilo formirano, i mada je prevladavala arhitektura povijesnih stilova, secesijska zdanja su se s dužnim poštovanjem ugradila i upotpunila sliku grada. Krajem 19. stoljeća, uzavrela dešavanja u Europi na svim poljima umjetnosti, znanosti i života stigla su preko Budimpešte i do Subotice.