Vijesti iz Hrvatskog nacionalnog vijeća u Republici Srbiji

Vijesti
Typography

Pred Vama je pregled vijesti iz Hrvatskog nacionalnog vijeća u Republici Srbiji, u kojima možete pročitati:  

Dvije godine rada HNV-a u novoj publikaciji Snaga zajedništva
Početkom veljače 2021. godine objavljena je publikacija Snaga zajedništva – prve dvije godine mandata IV. saziva Hrvatskog nacionalnog vijeća u Republici Srbiji (2019. – 2020.) u kojoj su kratko prikazani najznačajniji ishodi djelovanja Vijeća u proteklim dvjema godinama. Publikacija, uz bogatu fotografsku građu, sadrži uvodnu riječ predsjednice HNV-a Jasne Vojnić, zatim prikaz funkcioniranja Vijeća, najznačajnije ishode, a na kraju se nalazi i tablični prikaz svih donatora i namjene donacija.
Završni dio donosi i sljedeći poruku: „Na temelju iznesenog može se zaključiti kako je HNV u dvjema godinama ne samo uspješno realizirao najveći dio aktivnosti planiranih Godišnjim planom rada Vijeća, nego je ostvario mnogo više. Započeo se ostvarivati veliki dio onoga što je zacrtano u Platformi HRvati ZAjedno.“
Urednik publikacije je Filip Čeliković, likovnu opremu uradio je Darko Vuković, a tiskana je u nakladi od 300 primjeraka i dio je promidžbenog programa HNV-a.
 
Hrvatsko nacionalno vijeće aktivno uključeno u izmjene Zakona o kulturi
Na javnim raspravama o predloženim izmjenama Zakona o kulturi, održanim 12. veljače u Subotici i 17. veljače u Novom Sadu, sudjelovao je Darko Baštovanović, međunarodni tajnik Hrvatskog nacionalnog vijeća u Republici Srbiji.
U ime HNV-a Baštovanović je na javnoj raspravi održanoj u Novom Sadu iznio amandmane na predložene izmjene spomenutog zakona, upozorivši na probleme s kojima se pripadnici nacionalnih manjina mogu suočiti u slučaju njihovog neusvajanja. Upozorio je na posljedice predloženih izmjena Zakona o kulturi koje bi obuhvaćale isključivanje nacionalnih vijeća iz upravljačkih struktura ustanova kulture te na koliziju predviđenih izmjena Zakona o kulturi s Zakonom o nacionalnim vijećima koji nacionalnim manjinama decidirano jamči pravo sudjelovanja u upravljačkim strukturama.
„Brojne su ustanove od posebnog značaja proglašene upravo od nacionalnih manjina te u njihove upravne i nadzorne odbore manjinske zajednice delegiraju svoje članove. Neophodno je da državne vlasti budu svjesne te činjenice te da štite prava nacionalnih manjina i cijene njihove dosadašnje doprinose u društvu. To je poruka koju sam nastojao prenijeti i na javnoj raspravi u Novom Sadu, a iskustvo rasprave u Subotici pokazuje kako su sve nacionalne manjine po tom pitanju složne.“, komentira Baštovanović.
Sastanak s budućim studentima i njihovim roditeljima
Sastanak s maturantima zainteresiranim za studiranje u Republici Hrvatskoj održan je 18. veljače u prostorijama Hrvatskog nacionalnog vijeća u Republici Srbiji. Budući su studenti dobili potrebne informacije o fakultetima u Republici Hrvatskoj, potrebnoj dokumentaciji, rokovima te načinima upisivanja bilo polaganjem državne mature bilo direktnim upisivanjem preko posebnih upisnih kvota za pripadnike hrvatske nacionalne manjine, ukoliko one postoje za traženi fakultet odnosno smjer studiranja. Prisutne je na samom početku pozdravila Margareta Uršal, članica Izvršnog odbora HNV-a zadužena za obrazovanje, dok je sastanak vodila bivša studentica u Republici Hrvatskoj Vedrana Cvijin.
S obzirom na činjenicu da spomenute posebne upisne kvote omogućuju zaobilaženje postupka državne mature i time predstavljaju direktni i lakši način upisivanja fakulteta, Nataša Stipančević, asistentica u obrazovanju HNV-a, pojasnila je prisutnima proceduru upisa preko posebnih kvota upozorivši na potrebnu dokumentaciju za dobivanje potvrda Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske u čemu svojim posredovanjem sudjeluje HNV.
Podsjetimo, osim zajedničkih sastanaka za dobivanje informacija o upisima na fakultete, HNV svake godine u okviru Projekta „GPS – Gdje Poći Sutra“ organizira i profesionalna testiranja učenika s individualnim razgovorima za sve zainteresirane učenike koji se žele upoznati sa svojim sposobnostima kako bi imali jasniju sliku o vlastitom odabiru željenog zanimanja i studijskih programa koji će za njih biti najprikladniji, a u proteklom razdoblju program je završio i veći dio sadašnjih maturanata. Također, HNV redovito organizira i pripremnu nastavu za polaganje državne mature u Republici Hrvatskoj.
Obrazovanje na hrvatskom jeziku dobilo prvu pokrajinsku prosvjetnu inspektoricu
Nakon 19 godina obrazovanja na hrvatskom jeziku u Republici Srbiji, uspješno je riješen još jedan od velikih izazova – pri Pokrajinskom tajništvu za obrazovanje, propise, upravu i nacionalne manjine – nacionalne zajednice otvoreno je novo radno mjesto savjetnika – pokrajinskog prosvjetnog inspektora. Slijedeći proceduru javnog natječaja za popunjavanje izvršiteljskog radnog mjesta, diplomirana pravnica Jelena Kujundžić postala je nova prosvjetna inspektorica. Osiguravanje ovakvog instituta te zapošljavanje pripadnice hrvatske nacionalne manjine u Republici Srbiji predstavljaju značajan korak k unaprjeđenju i zaštiti obrazovanja na hrvatskom jeziku.
„Inspekcijski nadzor u prosvjeti jest i mora biti u službi unaprjeđenja kvalitete obrazovanja. Osim kontroliranja zakonitosti rada ustanova i odgovornih osoba, kako preventivnim tako i represivnim mjerama, štitit ćemo interese djeteta, učenika i uposlenih u ostvarivanju njihovih zakonskih prava i obveza.“, komentira Kujundžić.
„Hrvatsko nacionalno vijeće u Republici Srbiji više od deset godina ističe potrebu za cjelovitom izgradnjom obrazovanja na hrvatskom jeziku u institucionalnom smislu. S prosvjetnim inspektorom cijeli je sustav obrazovanja dodatno osnažen te je osiguran preduvjet stalnog unaprjeđenja kvalitete nastave na hrvatskom jeziku. U proteklim dvjema godinama, od kada sam na čelu HNV-a, u svim razgovorima s predstavnicima republičkih i pokrajinskih tijela vlasti zajedno s Demokratskim savezom Hrvata u Vojvodini inzistirali smo i na rješavaju ovoga pitanja, a obećanje koje smo dobili u razgovorima s predsjednikom Pokrajinske Vlade Igorom Mirovićem, ove godine, urodilo je uspjehom. Nadležno pokrajinsko tajništvo raspisalo je natječaj, naš kandidat je ispunio uvjete te je primljen. Čvrsto vjerujem da će nastava na hrvatskom jeziku od sada biti još kvalitetnija i da ćemo i preostale izazove u dijelu inspekcijskih poslova uspješno razriješiti. Tu prije svega mislim na Grad Suboticu.“, izjavila je predsjednica HNV-a Jasna Vojnić.
Održan sastanak Aktiva profesora Hrvatskog jezika i književnosti
Sastanak Aktiva profesora Hrvatskog jezika i književnosti održan je 21. siječnja u prostorijama Hrvatskog nacionalnog vijeća u Republici Srbiji. U ime HNV-a sastanku je prisustvovala Margareta Uršal, članica Izvršnog odbora zadužena za obrazovanje.
Analizirana je dosadašnja nastava na hrvatskom jeziku te se razgovaralo o budućim aktivnostima u području obrazovanja: natjecanju iz hrvatskog jezika i jezične kulture, prijevodu udžbenika sa srpskog na hrvatski jezik te lekturi i korekturi istih.
Poseban naglasak stavljen je na planiranje stručnog usavršavanja prosvjetnih djelatnika u školama i vrtićima na hrvatskom jeziku. S tim u svezi, dogovorena je realizacija dvaju stručnih skupova: u ožujku za nastavnike Hrvatskog jezika s elementima nacionalne kulture te u travnju za izvoditelje nastavnih programa na hrvatskom jeziku koji će biti akreditiran u Pedagoškom zavodu Vojvodine. Teme obaju stručnih skupova bit će vezane uz jačanje jezičnih kompetencija prosvjetnih djelatnika.
Prvi puta udžbenici na hrvatskome za srednje škole u rukama učenika
U prostorijama HNV-a 19. siječnja 2021. uručeni su udžbenici 14. generacija učenika koji pohađaju cjelovitu nastavu na hrvatskome jeziku u subotičkoj Gimnaziji. Radost je bila tim veća jer je hrvatska zajednica u Republici Srbiji prva koja uspjela izraditi udžbenike za srednju školu po novom programu nastave i učenja. Poslove oko izrade novih udžbenika – ukupno sedam, koordiniralo je Hrvatsko nacionalno vijeće, a objavljeni su u nakladničkim tvrtkama Klett, Novi logos i Freska. Hrvatska zajednica ovim se ostvarenjem potvrdila kao institucionalno dovoljna razvijena koja može realizirati i najsloženije zadaće.
Prvi udžbenici na hrvatskome za gimnazijalce kadrovski su u cijelosti odrađeni vlastitim snagama, a po riječima sugovornice financijski su regulirani zakonskim procedurama između Ministarstva prosvjete, nauke i tehnološkog razvoja, Zavoda za niskotiražne udžbenike i izdavačke kuće. Profesori koji su sudjelovali u prevođenju udžbenika su sljedeći: Matematika: prijevod Jelena Piuković, lektura Sanjin Ivašić i Vedrana Cvijin; Fizika: prijevod Tanja Mijatov, lektura Morena Rendulić; Kemija: Inka Kirasić, lektura Morena Rendulić; Geografija: Zoran Nagel, lektura Ivana Matić; Biologija: Jasmina Milodanović, lektura Sanjin Ivašić; Povijest: Ivan Baričević, lektura Ivana Matić; Informatika: Gordana Cvijin, lektura Nikolina M. Matijević; Likovna kultura Branimir Kopilović, lektura Ivan Baričević i Muzička kultura: Mirjana Crnković i lektura Sanjin Ivašić.
Dio troškove za nabavu udžbenika na hrvatskom za učenike prvog razreda Gimnazije financijski su podržali Bjelovarsko-bilogorska, Šibensko-kninska i Brodsko-posavska županija te Središnji državni ured za Hrvate izvan Republike Hrvatske. Spomenute županije su svojim donacijama omogućile i nabavu udžbenika za nastavni predmet Hrvatski jezik i književnost u srednjim strukovnim školama za prvi, drugi i treći razred.
 
Powered by WordPress.