U petak 18. siječnja 2019. godine, u Medija-centru Gradske kuće održana konferencija za novinare na kojoj je najavljeno otvorenje subotičke Sinagoge za javnost od nedjelje 20. siječnja. Za posjetitelje Sinagoga će biti otvorena od utorka do peta od 10 do 18 sati, a vikendom od deset do 14 sati. Ponedjeljak je neradan dan. Od utvrđenog radnog vremena odstupiće se u skladu sa manifestacijama i vjerskim kalendarom Židovske općine Subotica.
Cijenja ulaznice u Sinagogu naplaćuje se 250 dinara po osobi, a grupI od 10 osoba cijena ulaznice je 150 dinara. Studenti i umirovljenici platit će 150 dinara. Djeca do 10 godina starosti. imaju besplatan ulaz.
Predstavnicima medija se obratio predsjednik Upravnog odbora Fondacije „Subotička Sinagoga“ Tivadár Bunford i članovi Upravnog odbora Fondacije „Subotička Sinagoga“: dr. Joshua Steinfeld, Róbert Szabados i Jenő Hajnal.
Predsjednik Upravnog odbora Fondacije „Subotička Sinagoga“ Tivadár Bunford, rekao je: „Dom molitve subotičkih židova i oličenje povijesti i kulture židovske zajednice u našem gradu znamenitost je koja ima potencijal da služi kao dom visoko kulturnim događajima, koji će biti dostojni Sinagogi kao duhovnom sakralnom objektu. Održavaće se manifestacije tradicionalne i klasične muzike, međunarodni i domaći kongresi, savetovanja od istaknutog značaja i druge kulturne manifestacije ustanovljene godišnjim planom Fondacije „Subotička sinagoga“.
Da biste ušli, morate znati da je potrebno oblačiti se prema pravilima židovske zajednice.
Sinagoga u Subotici druga je po veličini u Europi, odmah nakon Sinagoge u Budimpešti.
Sinagoga u Subotici je sagrađena 1902. godine u stilu secesije. Sinagoga je 1974. proglašena za spomenik kulture od izuzetnog značaja. Građena je po projektu budimpeštanskih arhitekata Marcela Komora i Deže Jakaba, saradnika arhitekte Edena Lehnera, tvorca mađarske varijante secesije.
Sinagoga je jedno od najvrednijih srednjeeuropskih ostvarenja ove vrste sakralne arhitekture. Odlikuju je smjela i moderna arhitektonska rješenja, ukrasi od vitraža, kao i stilizacije preuzete iz mađarskog folklora, kao što su stilizovane latice ruža, ljiljana i karanfila i paunovog perja.
Na četiri manje kupole, koje simbolišu četiri strane svijeta, oslonjena je centralna velika kupola, koja simbolizuje univerzum. Kupola nad centralnim delom obogaćena je konstruktivnim inovacijama, tako da počiva na gvozdenoj konstrukciji, koju nosi osam gvozdenih stubova. Središnja kupola je visoka 40 metara.
Tri ulazna portala vode u narteks, iznad koga je prostor za žene, dok četiri stepeništa vode na galeriju. U rešavanju fasada uočavaju se tri horizontalna pojasa: prvi – pojas ulaznih portala i horizontalne apside oko njih; drugi – u kome su zabat sa glavnim vitražom i u uglovima dva niža tornja; treći – tambur kupole sa dvostrukom kalotom. Korišćena je opeka i bojena Žolnai keramika sa kitnjastim ukrasima koji se zasnivaju na mađarskim narodnim motivima.
I.Z.