Najstariji podaci o subotičkim franjevcima (2)

SUBOTICA U SRCU
Typography

Povijest Časne kuće u Subotici reda Manje braće svetog našeg oca Franje, obnovljene Ugarske provincije presvetog Otkupitelja      

Spomenemo li činjenicu, da su upravo Franjevci u tursko vrijeme, a i poslije turskih zuluma s narodom ovoga kraja, koji arhivska svjedočanstva u subotičkom franjevačkom samostanu od 1693. postojano zovu populus Dalmaticus - dalmatinski narod, gens Dalmatarum - narod Dalmatinaca, postojano dijelili i zlo i dobro, bježali s njima i skrivali se, tješili ga i borili se s njim, došli u popaljenu Suboticu i ovdje započeli život jednog naselja, šezdeset i tri godine bili jedini njegov dušobrižnici i svećenici, prvi učitelji i profesori, nije li sve to djelatnost, koja se ne smije zaboraviti i ostaviti u prašini ravnodušnosti. Napose danas, kad se ispituje kulturna ostavština naših naroda i narodnosti i s ponosom i pietetom o njoj govori i piše. I s pravom, jer je upravo kulturna baština svjedočanstvo i znak samobitnosti svakog naroda.
Arhivska građa subotičkog franjevačkog samostana je sređena. Napose ona 18. stoljeća. Uz originalne listine i ovjerovljene prijepise ugovora, računa, odobrenja redovničkih, crkvenih i ondašnjih vlasti, postoji i uz to dobro napisana i savjesno vođena kućna povijest, koja nosi latinski naslov: „Historia venerabilis domus Szabatkae ordinis Minorum sancti Patris nostri Ferancisci Reformatae Provinciae Hungariae Sanctissimi Salvatoris.“ To jest: „Povijest Časne kuće u Subotici reda Manje braće svetog našeg oca Franje, obnovljene Ugarske provincije presvetog Otkupitelja“.
Ta kućna povijest ima četiri knjige, velikog formata, a arhivski je obilježena: Ia; Ib; Ic; Id. Najstarije podatke u prvoj knjizi napisao je 1751. o. Danijel Zavodczki, profesor sintakse na gramatičkoj latinskoj školi, koju su Franjevci 1747. osnovali u Subotici i vodili kao učitelji i profesori sve do 1861. Navodi su pisani prema arhivskim dokumentima samostana u Segedinu, odakle su prvi Franjevci dolazili i djelovali u Subotici do 1717. kao kapelani za Dalmatince – pro Dalmatas. 
* O. Paškal Cvekan: „Subotički franjevački samostan i crkva“, Subotica 1977. Godina
 
Dušobrižnici i upravitelji župe u Subotici od 1693. 1773.
1693. o. Jerko Ludassi,
1696. o. Bartol Benyovich,
1697. o. Aleksandar Spanik,
1698. o. Jerko Ludassi,
1699. o. Jerko Budoci,
1700. o. Josip Kovács,
1703. o. Jerko Ludassi,
1704. o. Josip Kovács,
1710. o. Josip Kovács, kanonski odobren upravitelj župe,
1712. o. Jerko Ludassi,
1718. o. Alfonz Szokol,
1719. o. Lovro Jankovich,
1721. o. Alfonz Szokol,
1722. o. Jerko Ludassi,
1733. o. Gabrijel Parvi,
1741. o. Rafael Csasta,
1742. o. Ildefonz Furcsani,
1743. o. Samuel Sarkány,
1744. o. Kapistran Kurimszki,
1747. o. Adaukt Veszelovszki,
1749. o. Florencijan Prajth,
1750. o. Samuel Sarkány,
1751. o. Florencijan Prajth,
1756. o. Danijel Zavodczki,
1758. o. Kapistran Kurimszki,
1759. o. Danijel Zavodczki,
1760. o. Protazije Kun,
1762. o. Bruno Klestinics,
1763. o. Jakov Petrik,
1764. o. David Rakoczi,
1765. o. Silvestar Mucsek,
1766. o. Klement Somodi,
1769. o. Emerik Shandor,
1770. o. Klement Somodi,
1772. o. Matej Kenyeres,
1773. o. Klement Somodi – posljednji Franjevac župnik u Subotici. 
 
Bratovštine u Franjevačkoj crkvi
U osamnaestom stoljeću u Subotici su podignute tri bratovštine: Bratovština svetog oca Franje, bratovština sv. Mihovila, arkanđela i bratovština Kršćanskog nauka.
Bratovština svetog oca Franje
Ovo časno bratstvo u samostanskoj crkvi podignuto je 1729. god. Prvi je voditelj 
izabran bio u gospodinu Jakovu Sučić, prvom kapetanu.
Dužnost je ovoga bratstva bila da se brine za svijeće na oltaru Blažene Djevice Marije na nebo uznesene na sve njezine blagdane. Zatim da se brine za tamjan na Marijanske svetkovine i za odijela ministranata. Uz to su se brinuli i za svoj oltar - za oltar svetoga oca Franje Asiškog - i plaćali su svete Mise prema običaju u Provinciji Presvetog Otkupitelja.
Bratstvo je posjedovalo i sve potrebne stvari za služenje svete Mise: odijela, plašt, kalež, 11 odijela franjevačke boje i odijela za oblačenje kipa Majke Božje, koji se u procesijama nosio, i k tomu sedam štapova.
Bratovštinu je 1786. dokinuo Car Josip II., a sve njihove stvari su se morale predati. (Kuć. pov. sub. sam. Ia)).
 
Bratovština sv. Mihovila, arkanđela
Ovo je u početku bio ceh društvo volara, koji su nosili crkvene zastave u procesijama, 
a onda je zalaganjem Franjevaca podignut na bratovštinu i 1739. o tome primio i Bulu (crkveno odobrenje). Zaštitnik ove bratovštine bio je nadbiskup Gabrijel Patačić, a sjedište je imala u Münchenu.
Pridružena je glavnom oltaru naše crkve i bratstvo je bilo dužno veliki oltar uzdržavati svijećama svake mlade nedjelje u mjesecu i na blagdane anđela. Veliki oltar je petkom u tjednu bio privilegiran, kako to svjedoči Apostolski breve.
Bratstvo je bilo dužno platiti 24 rajnska forinta da se svakog mjeseca pjevaju dvije svete Mise za žive i pokojne članove bratstva.
Za procesije su imali 6 štapova, šest dugih bijelih haljina i šest lovora iz obojena lima.
Bratovštinu je dokinuo Car Josip II. 1786. i ona se kasnije nije više uspostavila. (Kuć. pov. sub. sam. Ia)).
 
Bratovština Kršćanskog nauka
Bratovštinu Kršćanskog nauka uspostavili su u subotičkoj župi oci Isusovci 1761. po 
odredbi i želji nadbiskupa Josipa de Battyan. Za ilirski jezik ju je osnovao o. Petar Lipovčić 10. VI. 1761., a za mađarski jezik o. Stjepan Mihaltz 2. X. 1761.
Bratovština je bila razdijeljena na skupine, koje su imale svoje predhodnike i ispitivače i svoje posebne oproste.
Nastankom župe sv. Terezije ta je bratovština 1773. prešla u župnu crkvu.
Prve dvije su uvijek imale po jednog od otaca svećenika za svoje voditelje, koji su članove poučavali, poticali i vodili. (Kuć. pov. sub. sam. Ia)).  
* O. Paškal Cvekan: „Subotički franjevački samostan i crkva“, Subotica 1977. Godina
 
Prva Matica krštenih
Prvu Maticu krštenih iz 1687. godine počeo je voditi franjevac fra Bariša Benjović.
Ubilježba krštenika počela je 1. listopada 1687. godine. Ta matična knjiga je povrda da su krštenici bili Hrvati. Ona se danas čuva u župnom arhivu župe sv. Terezije Avilske u Subotici kojoj je predata 1773. godine kada je prestala postojati franjevačka župa.
Najvažnija isprava u životu pojedinaca kao i cijelog naroda svakako su matice (matrikule). U tim knjigama zabilježeni su naj važniji događaji od kolijevke do groba. Iz matica najbolje se vidi, tko je i kakav narod je stanovao u izvjesno vrijeme u pojedinim selima i gradovima, pa tako i u našoj Subotici “biloj”.
Naše, katoličke, najstarije matice, koje su sačuvane, datiraju od 1. prosinca 1687. godine. Starije su za vrijeme turske najezde popaljene i uništene. Za 145 - godišnje turske strahovlade nijesmo ni mogli pomisliti na vođenje matica. Radovali smo se ako smo poslije svetog obreda iznijeli živu glavu. Kada ovo sve znamo, i kada pravoslavne najstarije matice počinju tek 1744. godine, dakle 57 godina kasnije, - kada su u našim maticama iz prvih godina, sve sama naša hrvatska imena - onda može jasno biti i malom djetetu: da smo u najtežim danima osnivanja i utemeljenja naše Subotice bili sami mi Hrvati.
Evo i prepisa prvih godišta naših matica, da se svatko može uvjeriti, da ovo nije samo onako nabačeno, nego da je to i zaista tako bilo.
Matice krštenih 1687. godine
O. Bartul Benjović franjevac, krstio je i zabilježio:
1. prosinca: Katarina, roditelj Ivan Parčetić i Marta Bilogrivić, kum Marko Grubišić. - Anđelija rod. Nikola Kubatović i Jela Vuković, kuma Stana Miković. - Ana rod. Andrija Dumentić i Jaga Tentodarević, kum Jakov Vojnić. - Marijanka, rod. Martin Raić i Katarina Milković, kum Petar Đelmić.
5. prosinca: Marta, rod. Marko Jurić i Marta Sučić, kum Mališa Kulić.
13. prosinca: Toma, rod. Jakov Pastorović i Marta Plević, kum Nikola Mersar.
15. prosinaca: Ana, rod. Martin Margetić i Marta Mamužić, kum Matiša Kulić.
18. prosinaca: Toma, rod. Petar Ivković i Ana Raić, kum Ivan Marković.
20. prosinaca: Toma, rod. Filip Tavarić i Katarina Čičić, kum Ivan Hrvat.
22. prosinaca: Toma, rod. Ivan Stoinković i Ana Drlić, kum Vid Kuprešić.
26. prosinaca: Ivan, rod. Mihovil Gršić i Margarita Ivošević, kum Nato Goretić. - Toma, rod. Vuk Gotovirović i Anđelija Hajduković, kum Vid Kuprešić.
27. prosinaca: Ivan, rod. Andrija Curković i Ana (nema prezimena), kum Vid Kuprešić. - Stjepan, rod. Juraj Vomić i Uršula Ukrajinović, kum Mihovil Sindetić.
31. prosinaca: Jela, rod Bartul Bucicki i žena Jakoba, kum Luka Kovačev.
Matice umrlih 1717. i 1718. godine
Godine 1717. 23. studenog umro je Matiša Ivković, živio 30 godina.
3. prosinaca: Matiša Baić 53 godine - 9. prosinaca Bartul Vujković (godine nijesu zapisane). - 20. prosinaca Petronila Hrvacki 60 godina. - 21. prosinaca Lovro Jurić 53 godina. - 31. prosinaca Jakobina Bracucović 74 godine.
Godine 1718. 7. siječnja: Stana Peić 80 godina i Jaga Peić 38 godine.
1. veljače: Josip Milunović 36 godina. - 3 veljače Antun Milunović 40 godina. - 12. veljače Kata Mamužić 50 godina. - 14. veljače Marijanka Lipočević ubijena 30 godina. - 28. veljače Grgur Rogić 50 godina. Matice vjenčanih 1718. godina
25 siječnja vjenčali su se: Šimun Pivković i Katarina Vuk iz Subotice. - Luka Lalić i Marta Budanović iz Subotice.
1 ožujka: Juraj Bosita (iz Bosuta) i Marija Kovačević iz Subotice.
8 svibnja: Luka Maigurević i Cvijeta udova Pavla Sivković iz Subotice. - 15. Šusta Varga i Marijanka ud. Ivana Vujković.
12 lipnja: Tomo Križaković i Katarina Junković. - Matiša iz Sombora i Lucija Bibić iz Subotice - 26. Ivan Jurica Slaven došljak i Katarina ud. Ivana Mađara Segedinca. - Andrija Hornjak i Katarina Tatarković. - 29. Juraj Sipković i Anan Slavenka Miluzuk iz Slovačke.
3 srpnja: Mihovil Grus Slaven došljak i Katarina Slavenka (Sa oznakom Slaven ili Slavenka jesu Slovaci došljaci)
2 listopada: Mate Bošnjak iz Zagreba i Jelisaveta ud. Ivana Jaramazovića iz Subotice. - 23. Mihovil Beković i Marija Karagić iz Subotice. - 30. Ivan Marčetić udovac iz Subotice i Katarina ud. Ivana Šarletić rođ. Babić iz Baje. - Šimun Vukmanović udovac i Marta udova Petra Milanković iz Subotice.
20 studenog: Ivan Vuković i Stana Mačković iz Subotice. - Ilija Vojnić iz Subotice i Jaga Maglić iz Baje. - Stjepan Pobrigalović i Ana Hrvacković iz Subotice. - Andrija Lulić i Mareta Rudić iz Subotice. - Marko Temonov i Ora Bukvić iz Subotice. - Juraj Katanica i Jela Kuličković iz Subotice. - Stjepan Ivković i Ana Šišković iz Subotice. - Ilija Šarić i Anđelija Gršić iz Subotice. - Jeronim Kunatarović i Marija Jaramazović iz Subotice. - Antun Peić i Marta Milanković iz Subotice. - Mihovil Buljovčić i Margarita Baić iz Subotice. - Jakov Kujundžić i Jakobina Budanović iz Subotice. - Stjepan Tomasović iz Baje i Manda Jurić iz Subotice. - Josip Išpanović iz Kaćmara i Đula Tumbasović iz Subotice. - Stjepan Vukelić iz Sombora i Kata Vukmanović iz Subotice. - Ivan Suknović i Stana Knezović iz Subotice. Ivan Jurić i Jaga Matković iz Subotice. - Juraj Lončarević i Jaga Bukvić iz Subotice. - Mihovil Bačić i Ana kći Cvije Varošlije iz Subotice. - Šimun Segedinac i Marta Hađnad iz Subotice. - Grgur Čukurdija i Manda Čelatović iz Subotice. - Stanko Tigvić i Stana Stantić iz Subotice. - Grgur Buliočić i Marta Porvirivalović iz Subotice. - Grgur Čulinović i Stana Šarić iz Subotice. - Stjepan Ivković i Ana Kopilović iz Subotice. - Stjepan Sarač Porvirivalović i Anđelija Pavlezan iz Subotice. - Grgur Čidžmezija i Manda Čelatović iz Subotice, - Nikola Poljaković i Jela Matić iz Subotice
**Ive Prćić: „Subotica i Bunjevci“ , Subotica 1936. Godine
 
Objavljujemo dijelove iz knjige „Franjevačka crkva i samostan sv. Mihovila u Subotici“ u nakladi udruge Hrvatska nezavisna lista, u kojoj je na 116 strana prikazana povijest franjevačke crkve i samostana u Subotici kako ju je zabilježio o. Paškal Cvekan u knjizi „Subotički franjevački samostan i crkva“ tiskanoj u Subotici 1977. godine.
Obljavljeno u mjesečniku Hrvatske novine broj 59
 
Powered by WordPress.