U tijeku su izbori za IV. saziv HNVa, sugovornik nam je dr. Tomislavom Stantićom: Utijeku su izbori za IV. saziv Hrvatskog nacionalnog vijeća. Da li Hrvatski građanski savez (HGS) sudjeluje na njima? Da, naravno. Na sjednici Izvršnog odbora HGS 27.8.2018. doneta je Odluka o  podršci članstvu i simpatizerima HGS za učešće na izborima za HNV 2018. Ona nije, naravno, naredbodavnog karaktera, premda vjerujem da će biti potvrđena i na Redovnoj godišnjoj Skupštini HGS 15.rujna 2108. u Novom Sadu. Mi smo organizacija slobodnomislećih ljudi, koji sami odlučuju o načinu svoga angažmana u zajednici. Izbori za HNV su, svakako, uvek dobra prilika za afirmaciju demokratskih kapaciteta zajednice, pa tako i pojedinaca.          

 

 

Žalosna i deprimirajuća je činjenica da je hrvatska nacionalna manjina i dalje jedna od četiri manjine (od ukupno 22 ako se ne varam), koja je bila nesposobna i ovaj put svoju volju iskazati na direktnim izborima, već preko svojih zastupnika, tj.elektora, zbog nedovoljnog broja upisanih birača u Poseban birački spisak. To znači da će tek svaki 10 Hrvat u Srbiji biti u mogućnosti da se izjasni o svojoj izbornoj volji (pod predpostavkom da se, slično kao 2014., prikupi oko 6000 potpisa, što je tek deseti deo od oko 60000 Hrvata koliko po zadnjem popisu živi u Hrvatskoj). To svakako kompromitira legitimitet svakog narednog rukovodstva i smanjuje entuzijazam Hrvata za učešće u javnom životu zajednice.

 Kao grupa ljudi koja je i 2014. pred Izbore predlagala stvaranje zajedničke liste, a u svetlu Javnog poziva sa sličnom inicijativom od strane vodeće manjinske stranke u zajednici, u dobroj veri da je zajednička lista moguća, mi o posebnoj listi HGS nećemo raspravljati do momenta predaje elektorskih kandidatura 4.listopada. Na žalost, zasada nisu vidljivi znaci iskrene volje za takvo što, obzirom da po dostupnim informacijama, DSHV prikuplja potpise samo za svoje članstvo i pripadnike biranih Udruga. Svi oni koji su ikada kritički govorili o stanju u zajednici i radu HNV, izgleda da su iz toga isključeni. Ali, o tome bi se trebao očitovati onaj ko je predlog Zajedničke liste i izneo u javnost.

Upravo stoga, svaki kandidat za elektora, u svome mestu prebivališta sam organizira prikupljanje potpisa, naravno da ćemo pružiti asistenciju svakom onom ko bude imao poteškoće u prikupljanju dovoljnog broja potpisa

 

Rezultat koji očekuje HGS je sekundaran u odnosu na broj slobodnih ljudi, spremnih da iskažu svoje mišljenje i da se za njega bore, u novom sazivu HNV. Prethodni saziv je bio, u tom smislu, veoma razočaravajući. Uglavnom je diskutirao Predsjednik HNV, i zastupnici oporbe. Ogromna većina zastupnika je prećutala prethodne četiri godine. Nadam se da je postojeći rascep u političkom vođstvu zajednice motiviran takvim razlozima, odnosno kritičkim stavom prema dosadašnjem vođstvu HNV, koje je uporno gasilo mogućnost bilo kakvog dijaloga ne samo na sednicama HNV, već što je mnogo važnije, u javnom prostoru. To neizostavno vodi demotivaciji kod ljudi, stoga i ne čudi da i ovaj put (zbog nedovoljnog broja upisanih u Poseban birački spisak) nemaju mogućnost (a ni volju) direktno se izjasniti na Izborima koji utiču na njihovu budućnost.

 

 

Ne mislimo da novi Zakon donosi nešto suštinski novo u živote manjinskih zajednica. Pokušaj depolitizacije nacionalnih vijeća očito neće biti uspješan.Suštinska promena bi bila decentralizacija rada Nacionalnih vijeća, i mogućnost promoviranja prave lokalne manjinske samouprave. Za takvo što, a što je najviši nivo demokratičnosti svake zajednice, očito, ne postoji volja. Čini se da političke elite, većinske ili manjinske, svejedno, za nacionalne manjine predviđaju uglavnom prostor tradicijske kulture, koja jeste važna, ali ne i dostatna za opstojnost Hrvata na ovim prostorima. Stoga smo g.Krstin i ja na sastanku Udruga u travnju ove godine u Sremskoj Mitrovici predložili Uredu za Hrvate van RH da razmotri mogućnost financijske potpore poduzetništvu Hrvata u Srbiji, slično onom kako to, vrlo uspješno, čini republika Mađarska za svoje sunarodnike u Srbiji. Mislimo da bi to moglo gospodarski ojačati zajednicu, a time je i motivirati za aktivnije učešće u njenom javnom životu.