Piše: dr. sc. Krešimir Bušić
Više od sto godina prostor Slavonije promatra se u hrvatskoj kulturnoj javnosti, a među tim analizama posebice se izdvaja esej Raspojasana Slavonija Julija Benešića. Kao slavonski domorodac on je uvijek bio ponosan na svoju zemlju slavonsko-srijemsku, na svoj dom i domovinu Hrvatsku, a u kojoj je ta i takva Slavonija već u njegovo vrijeme bila zapostavljena pa i izrugivana. Istodobno taj je prostor barem u jednome dijelu svoga primarnog geopolitičkoga obilježja uvijek određivao širi pojam identitetske ukupnosti prostora navedenih regionalnih cjelina.
Slavonija, u čijemu se sastavu nalazio i srijemski prostor u dugome povijesnom hodu, imala je veliki značaj kao transgranična i prekogranična regija koja je prije svega blisko komunicirala sa susjednim prostorima Baranje i Bačke s kojima je dijelila obilježja državno-političke odvojenosti i kulturne povezanosti svih autohtonih šokačko-bunjevačkih Hrvata sa širega prostora panonske ravnice. Ali i nakon što je prije sto godina taj veliki Iločanin „usudio se drznuti“ i napisati svoj veličanstveni esej „Raspojasana Slavonija“, u kojem je tako lijepo naznačio sve ondašnje stereotipe o Slavoniji i sva tadašnja “ne“ razumijevanja toga prostora i tih ljudi, duboko ćutimo kako je došlo vrijeme da se na osnovi njegova rada rekapitulira posljednjih sto godina s obzirom na današnju žalosnu stvarnost.

Predsjednici Grabar Kitarović bit će pet nedjelja na raspolaganju za raspisivanje parlamentarnih izbora, odnosno izbori će se moći raspisati 25. listopada, 1., 8., 15. ili 22. studenog.