U Novom Sadu je 17. listopada obilježena 15. obljetnice uspješnog djelovanja i rada HKUPD "Stanislav Preprek", te održana 5. po redu manifestacija pod imenom „Preprekova jesen", koju organiziraju Hrvati Novog Sada, okupljeni u HKUPD „Stanislav Preprek". „Preprekova jesen" je manifestacija kojom HKUPD „Stanislav Preprek" promovira novu zbirku kratkih priča na hrvatskom jeziku, pri čemu su autori ne samo iz Vojvodine, već i iz Republike Hrvatske.
Nažalost, zbog aktualne zdravstvene situacije program nijei realiziran u planiranom i željenom obimu, ali je zadržana visoka kvaliteta programa tijekom kojeg se govorilo o prvih 15 godina Udruge, o Zbirci su govoriti članovi uredništva,a, a pročitane su i tri prvonagrađene priče, dok je Ženska pjevačka skupina otpjevala niz pjesama: od onih iz Dalmacije, pa sve do Slavonije, Baranje i Međimurja.
.Žiri koji je ove godine odlučivao o najboljoj priči Preprekove jeseni radio je u sastavu: velečasni Marko Kljajić, književnik, Ana Marija Kaluđerović, voditeljica Književnog kluba HKUPD „Stanislav Preprek“ iz Novog Sada i dr Dragana V. Todoreskov, književna kritičarka iz Novog Sada i urednica zbornika Preprekovo proljeće i Preprekova jesen. U uži izbor žiri je uvrstio tri pripovijetke, i to: Mara se pokliznula na život Vesne Andrejić Mišković iz Slavonskog Broda, Čarolija Nade Vukašinović iz Zagreba i Prava žena Marice Žanetić Malenice iz Splita.
Prva nagradu osvojila je pripovijetka Prava žena Marice Žanetić Malenice, drugu nagradu Čarolija Nade Vukašinović, a treću priča Vesne Andrejić Mišković Mara se pokliznula na život.
Hrvatsko-kulturno-umjetničko-prosvjetno društvo “Stanislav Preprek“
Nakon što je 2005. godine napustila Upravni odbor Hrvatskog kulturno-prosvjetnog društva “Jelačić” Petrovaradin (osnovanog 2003. god.), sada već pok. Zdenka Vuković Popov, utemeljila je u Novom Sadu iste godine Hrvatsko-kulturno-umjetničko-prosvjetno društvo “Stanislav Preprek”, okupivši u njemu dio novosadskih Hrvata.
Dugi niz godina ovo Društvo je vodio gdin Marijan Sabljak, a poznato je najviše po literarnoj sekciji koja svake godine priređuje pjesničku manifestaciju “Preprekovo proljeće”, te dramskoj sekciji i ženskoj pjevačkoj grupi. U 2016. godini HKUPD "Stanislav Preprek" vodi Ivanka Horvatić, a od redovite skupštine društva 18. travnja 2017. predsjednik je Krešimir Tkalac
U okviru Hrvatskog kulturno-umjetničko-prosvjetnog društva „Stanislav Preprek“ iz Novog Sada nekoliko članova Literarne sekcije izdaje 2009. godine prvu zbirku svojih pjesama pod nazivom Preprekovo proljeće. To su: Jelisaveta Buljovčić Vučetić, Branka Dačević, Bosiljko Kostić, Mladen Franjo Nikšić, Marijan Piljić i Mladen Šimić. Zbirka je imala skromnih četrdesetak stranica, ali je bila prvi veliki korak i začetak onoga u što su se danas pretvorile zbirka i sekcija. Književni klub „Stanislav Preprek“ danas ima dvadesetak aktivnih članova.
Članovi Kluba, inače, do sada imaju preko četrdeset svojih izdanih knjiga, a Književni klub je svake godine tiskao novu zbirka pjesama Preprekovo proljeće sa sve većim brojem autora i sve većom kvalitetom glede sadržaja, opremljenosti i vizualnog identiteta. Prve tri zbirke uredio je Marijan Piljić, druge tri Marija Lovrić, a od 2015. godine to čini peteročlano Uredništvo, kojem se 2016. priključila dr Dragana V. Todoreskov, povjesničarka književnosti i književna kritičarka.
Članovi Kluba, inače, do sada imaju preko četrdeset svojih izdanih knjiga, a Književni klub je svake godine tiskao novu zbirka pjesama Preprekovo proljeće sa sve većim brojem autora i sve većom kvalitetom glede sadržaja, opremljenosti i vizualnog identiteta. Prve tri zbirke uredio je Marijan Piljić, druge tri Marija Lovrić, a od 2015. godine to čini peteročlano Uredništvo, kojem se 2016. priključila dr Dragana V. Todoreskov, povjesničarka književnosti i književna kritičarka.
Ženska pjevačka skupina "Preprek" koja radi u okviru Glazbeno - pjevačke sekcije HKUPD "Stanislav Preprek" iz Novog Sada, osnovana je 2012. godine sa ciljem da neguje i prezentira stare narodne pjesme iz različitih krajeva Hrvatske kako bi bile sačuvane od zaborava, te ostale kao svetli primjer mladim generacijama, koji naravno razmišljeju i ponašaju se u duhu svoga vremena, ali polako, vremenom, dolaze na to da se zainteresiraju šta su to njihovi stari nekada slušali, igrali i pjevali.
